Ministrice Turković, Bosna i Hercegovina je ipak krenula ukorak s ostalim zemljama regije prihvatanjem dokumenata o Zajedničkom regionalnom tržištu, kao i Zeleni program za zapadni Balkan. Koji su to benefiti koje dobijamo prihvatanjem ovih dokumenata i koliko se ubrzava ispunjavanje obaveza u procesu pristupanja EU?

- Potpisivanjem navedenih dokumenata na Samitu Berlinskog procesa u Sofiji, naš region se obavezao da će prihvatati standarde tržišta Evropske unije. To konkretno znači velike mogućnosti za domaće kompanije, kojima se otvara tržište zemalja u kojima živi 18 miliona stanovnika, a koje će biti organizovano prema principima četiri slobode EU – sloboda pružanja usluga, sloboda kretanja kapitala, sloboda kretanja osoba i sloboda kretanja roba.

Velika šansa

Dokumentima je planirano da se postepeno ide ka uzajamnom priznavanju akademskih diploma i stručnih kvalifikacija kako bi građani uzajamno imali pristup tržištima rada zemalja Zapadnog Balkana. Sama činjenica da će tržište Zapadnog Balkana biti uređeno kao u EU znači da će region i naša zemlja biti mnogo spremniji za nastup na EU tržištu. Praktično, ne samo da liberaliziramo tržište regiona nego ga primarno harmoniziramo s tržištem EU kako bismo u dogledno vrijeme mogli lakše da se pridružimo zajedničkom tržištu EU a da u međuvremenu olakšamo međusobno poslovanje i da region bude atraktivniji za poslovanje i privlačenje stranih investicija.

Ovi dokumenti predviđaju i nepovratnih devet milijardi eura, koje će zemlje moći koristiti za izgradnju infrastrukture i druge projekte i 20 milijardi eura garantne šeme EU za Zapadni Balkan. Radi se o velikoj finansijskoj podršci, čija realizacija može značajno poboljšati sliku cijelog regiona. Zajedničko regionalno tržište podrazumijeva i digitalizaciju regiona, čime bismo se trebali približiti standardima EU. U ovoj oblasti vidimo veliku šansu za mlade i obrazovane ljude.

Zelena agenda podrazumijeva energetsku transformaciju. Prelazak na obnovljive izvore energije očekuje svaku zemlju, a u budućnosti otvara mogućnost za nova radna mjesta. Smanjenje zagađenja je godinama u fokusu Evrope, a stranke koje svoj rad temelje na ovim vrijednostima sve su snažnije u EU. Ovo je, također, velika šansa za našu zemlju, imajući u vidu zagađenost naših gradova, prije svega tokom zimskog perioda. Dakle, da naša zemlja nije potpisala ove dokumente, praktično bi ostala jedina izolovana iz ovih procesa, koji donose ogromnu korist. Našim upornim insistiranjem ipak smo uspjeli te zajedno s cijelim regionom nastavili svoj put ka EU. 

Zajedničko regionalno tržište interpretira se i kao mini Schengen. Je li to tako ili ova priča ima širi kontekst?

- U bh. javnosti, ali i regionu, pogrešno se interpretiraju okolnosti vezane za inicijativu tzv. mini Šengen te zbog toga želim da naglasim nekoliko važnih činjenica.

Radi se, naime, o inicijativi ‘’Četiri slobode za Zapadni Balkan’’ (sloboda pružanja usluga, sloboda kretanja kapitala, sloboda kretanja osoba i sloboda kretanja roba), koju je prihvatilo nekoliko zemalja u regiji. U medijima i nekim političkim krugovima ta inicijativa je nazvana mali ili mini Schengen. U okviru Berlinskog procesa potpisan je dokument koji se naziva Zajedničko regionalno tržište, koji je također baziran na četiri slobode, a koji je objedinio sve oblike tržišnog povezivanja na Zapadnom Balkanu. Dakle, u okviru Berlinskog procesa uspostavljeno je Zajedničko regionalno tržište za Zapadni Balkan pod okriljem Njemačke, Austrije, Francuske, Italije, Poljske, Bugarske, Evropske komisije i Velike Britanije.

Formiranje Komisije za NATO-integracijski proces BiH je još upitno. Iz RS-a, uprkos potpisima sva tri člana Predsjedništva BiH na dokument Program reformi, navode da to našoj zemlji ne treba. Kako će ovo pitanje biti riješeno i očekujete li da SNSD promijeni mišljenje?

- Ministarstvo vanjskih poslova BiH je okončalo sve procedure na uspostavi Komisije za NATO-integracijski proces. Nakon prikupljenih imena članova Komisije od nadležnih državnih institucija i provedene procedure, upućen je prijedlog Vijeću ministara BiH za donošenje odluke. Ovaj prijedlog je uvršten u dnevni red posljednje sjednice, ali je skinut radi dodatnih konsultacija.

Zaista ne vidim šta je sporno u formiranju Komisije, jer je Vijeće ministara već u dva mandatna ciklusa uspostavilo ovu komisiju i sada se praktično radi samo o formalnoj promjeni članova. Želim da podsjetim na Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, koji je usvojen 2005. godine i potpisan od tadašnjeg predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Nikole Špirića. U članu 84. tog zakona, koji se odnosi na ‘’Aktivnosti za prijem u NATO“, piše da će “Parlamentarna skupština, Savjet ministara, Predsjedništvo BiH, te svi subjekti odbrane, u okviru vlastite ustavne i zakonske nadležnosti, provesti potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a”. Ovo je potvrđeno i u Strategiji vanjske politike BiH 2018-2023, koja je usvojena 13. marta 2018. od Predsjedništva BiH, a u kojoj se navodi da su “aktivnosti u odnosu na NATO utvrđene Zakonom o odbrani BiH“.

Dakle, mi smo u obavezi da provodimo zakone i strategije koje smo svi zajedno ranije usvojili, u protivnom, kršimo Zakon. Sada smo u situaciji da nas neki tjeraju da kršimo Zakon, ali nas niko ne oslobađa krivice za protuzakonsko djelovanje. Sigurna sam da će doći vrijeme polaganja računa za nesavjesno i protuzakonsko djelovanje.

Sada kada je formirana i Državna komisija za granicu BiH, osim krčmljenja ove imovine u stranačke svrhe, mogu li pitanja razgraničenja sa susjedima bar biti ponovo stavljena na sto?

- Raduje me činjenica da je konačno formirana Komisija za granicu Bosne i Hercegovine. Insistirala sam na formiranju ove komisije, s obzirom na to da sam u proteklom periodu s kolegama iz Srbije i Hrvatske često razgovarala o otvorenim pitanjima između naših država, ali mi nismo imali formiranu komisiju. S ministrom Radmanom iz Hrvatske sam razgovarala o sječi šume na Plješevici kod Bihaća i dogovorili smo da dvije državne komisije izađu na teren i utvrde stanje. Međutim, mi nismo imali formiranu komisiju i nadam se da će to sada biti jedan od njenih prvih zadataka.

Tokom svakog susreta s mojim kolegama iz Hrvatske i Srbije, govorim o otvorenim pitanjima, ali i s ambasadorima ovih zemalja u Bosni i Hercegovini. Očekujem da ćemo u narednom periodu započeti rješavati pitanja granica sa Srbijom i Hrvatskom, a posebno me raduju najave održavanja odvojenih zajedničkih sjednica Vijeća ministara BiH i vlada Srbije i Hrvatske. Sigurno da ćemo sva otvorena pitanja ponovo delegirati na ovim sjednicama.

Do kada ćemo biti jedina država koja nema zakon o vanjskim poslovima? Može li ovaj zakon, koji čekamo godinama, uopšte biti donesen u ovom mandatu Vijeća ministara?

- Ministarstvo vanjskih poslova je, u skladu sa Zaključkom Predsjedništva BiH od 13. 3. 2018, uputilo Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara u septembru ove godine Nacrt zakona o vanjskim poslovima BiH. Također, i ovaj prijedlog je na posljednjoj sjednici skinut s dnevnog reda radi daljnjih konsultacija. Cilj ovog zakona, za koji se nadam da će biti usvojen u narednom periodu, jeste objedinjavanje zakonske regulative koja definiše vršenje vanjskih poslova i njihovo sistematiziranje u jedinstven zakon o vanjskim poslovima Bosne i Hercegovine. Zakon predviđa i uspostavljanje jasne distinkcije između vanjske politike i vanjskih poslova koji se vrše putem instrumenta diplomatije. Zakonom se uspostavljaju uslovi za novu organizacionu strukturu Ministarstva na način kako su to uredile ”nove zemlje članice EU”, kao i zemlje kandidati za priključenje EU. Zakon je u najvećoj mjeri težio tome da u cijelosti preuzme evropske standarde i dobru praksu evropskih zemalja u organizaciji i funkcionisanju vanjskopolitičke djelatnosti BiH. Neki od razloga za donošenje zakona su i modernizacija rada Ministarstva vanjskih poslova kroz dinamičnu organizacionu strukturu različitu od ostalih ministarstava i drugih organa uprave, ali i reforma “službe vanjskih poslova”.

Dakle, mi smo učinili što je do nas i iskreno se nadam da će i ostale kolege u Vijeću ministara u narednom periodu prihvatiti ovaj prijedlog.

Kako ocjenjujete rad Vijeća ministara BiH s obzirom na brojne kritike, naročito iz Parlamenta? Jeste li Vi zadovoljni dosad urađenim?

- Ukoliko bih samo ja odlučivala, mi bismo do sada imali formiranu komisiju za NATO, zakon o vanjskim poslovima, ali i niz drugih zakona i dokumenata, koji trebaju donijeti bolji život građanima i brži put ka EU i NATO-u. To građani trebaju da znaju. Svakodnevna je borba oko nekih pitanja, koja su ustvari, u civiliziranom svijetu, sasvim normalna i ubrzavaju naš put ka evropskim standardima. Oni koji to koče, njih trebate pitati zašto to čine, odnosno zašto direktno rade na štetu vlastitog naroda?

Uz različite političke poglede na budućnost ove zemlje, mi imamo, kao i svugdje u svijetu, otežavajuću okolnost s pandemijom Covid-19. Ali, s druge strane, potpuno razumijem građane koji žele da se radi puno više.

Lobiranja

U kabinetu ministrice vanjskih poslova se radi od jutra do mraka. Učinili smo mnogo na početku pandemije, lobirali za medicinsku pomoć, koordinirali dostavljanje pomoći, formirali Krizni štab i pomagali u povratku naših građana, pomagali smo i oko registracije i glasanja za lokalne izbore. Uz sve to, pokušavam da budem u različitim dijelovima svijeta i na važnim sastancima i forumima, predstavljajući interese Bosne i Hercegovine. Bila sam u SAD-u, Austriji, Njemačkoj, Češkoj, Turskoj i Kataru, te posjetila susjedne zemlje Srbiju i Hrvatsku, gdje smo ukazivali na naše probleme, poput Trgovske gore, dvojnog državljanstva, ali i lobirali za investicije u našoj zemlji, koje će donijeti dobro svim građanima. Tu je i niz online sastanaka i konferencija i svakodnevnih razgovora s ministrima vanjskih poslova i ambasadorima.
Smatram da građani treba da znaju da se, konkretno u ovom ministarstvu, radi i da se nerijetko s posla izlazili u ponoć.
Moja želja je da u narednom periodu, koji će biti težak, svi uložimo još više napora i odricanja kako bi ova zemlja krenula naprijed, a njeni građani bolje živjeli.

OSLOBOĐENJE