Saziv Vijeća ministara BiH na čelu sa Zvizdićem najuspješniji je u historiji BiH
Aktuelni saziv Vijeća ministara BiH na čelu sa Denisom Zvizdićem napravio je najviše formalnih i suštinskih koraka ka članstvu Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji u odnosu na sve dosadašnje sazive državne vlade, pokazuje istraživanje Nezavisnog istraživačkog centra NICK.
Vijeće ministara BiH koju čini koalicija SDA-SBB- HDZ – Savez za promjene je u ovom mandatu (2015.- ), nakon što je usvojena Reformska agenda, deblokirala evropski put i dovela BiH na prag kandidatskog statusa.
Nezavisni istraživački centar NICK napravio je uporednu analizu dosadašnjih saziva Vijeća ministara BiH te napredak koji su ostvarili na putu ka Evropskoj uniji.
Tri ključna koraka ka EU
Zvizdićevo Vijeće ministara BiH je ostvarilo je tri ključna koraka i nekoliko vrlo važnih napredaka ka formalnom početku pregovora o članstvu. Već na početku mandata 1. juna 2015. godine na snagu je stupio nakon sedam godina primjene samo privremenog Sporazuma – Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju BiH i EU. Početak primjene cijelovitog sporazuma rezultat je ispunjavanja seta traženih reformi i otvorilo je put za nastavak procesa proširenja. Naredne godine je nakon serije negativnih, Evropska komisija objavila prvi pozitivni izvještaj o napretku BiH.
Nekoliko mjeseci kasnije, Vijeće ministara BiH je usvojilo i Akcioni plan za provedbu Reformske agende na nivou Vijeća ministara BiH. To je omogućilo Bosni i Hercegovini da ove godine podnese aplikaciju za članstvu u Evropskoj uniji. No, to nije sve.
Brisel je vrlo pozitivno reagirao na taj napredak te je aplikacija prihvaćena, a EU odlučila pokrenuti proceduru za davanje mišljenja o aplikaciji. U tom procesu EU je poslala set od više hiljada pitanja bh. vlastima koje su odgovorile na njih u zadatom roku. Trenutno je u toku priprema odgovora na dodatna pitanja, ali je evidentirano kašnjenje u priremi drugog kontigenta odgovora.
Nakon što BiH dobije pozitivno mišljenje o aplikaciji, postaje kandidat i otvara finalne pregovore o članstvu.
Bevanda – blokada evropskog puta
Prethodni saziv Vijeća ministara BiH na čijem čelu bio Vjekoslav Bevanda (2012.-2015) zbog stalnih političkih blokada nije u svom mandatu ostvario niti jedan formalni korak ka članstvu. Početkom 2012. godine uspostavljen je Visoki dijalog između EU i BiH o procesu pristupanja, ali zbog neispunjavanja uvjeta za primjenu SAA, evropski put je bio u cijelosti blokiran.
Špirić potpisao SAA
Saziv Vijeća ministara BiH od 2007. do 2012. kojim je predsjedavao Nikola Špirić ostvario je jedan ključni korak – potpisao je Privremeni sporazum o stabilizirani i pridruživanju 2008. godine.
Također, u ovom mandatu BiH je otvorila i uspješno okončala pregovore o ukidanju viznog režima te potpisala ugovor sa EU o primjeni Instrumenta predpristupne pomoći – IPA.
Terzićevo Vijeće ministara
Značajan napredak je ostvario i prethodni saziv Vijeća ministara BiH od 2002. do 2007. godine kada je na čelu bio Adnan Terzić.
U martu 2004. godine Vijeće EU je usvojilo prvo Evropsko partnerstvo s BiH, a u novembru 2005. u Sarajevu pregovori o SSP-u zvanično su pokrenuti, čime je i otvoren formalni proces pristupanja.
Dvije godine nakon toga, u januaru 2006., održana je Prva plenarna runda pregovora o SSP-u između EU i BiH, kao i Prvi plenarni sastanak Praćenja procesa reformi, a Vijeće EU usvaja i drugo Evropsko partnerstvo s BiH.
U novembru 2007. okončani su tehnički pregovori o SSP-u, a mjesec dana kasnije, 4. decembra, Sporazum je parafiran.
Raniji saziv Vijeća ministara BiH
Raniji sazivi Vijeća ministara BiH su pravili prve korake koji su bili priprema za početak procesa. U martu 2000. godine objavljena je Mapa puta EU (Road Map). Ovaj dokument je definirao 18 ključnih uvjeta koje BiH treba ispuniti da bi se pristupilo izradi Studije izvodljivosti za otpočinjanje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
U decembru iste godine, Vijeće Evropske unije je usvojilo Uredbu 2666/2000 o programu pomoći EU za obnovu, razvoj i stabilizaciju – CARDS. Bio je to program tehničke pomoći EU za obnovu, razvoj i stabilizaciju namijenjen BiH, Albaniji, Hrvatskoj, Makedoniji i Saveznoj Republici Jugoslaviji (Srbija i Crna Gora).
U martu 2003. BiH počinje rad na Studiji izvodljivosti. Evropska komisija uručila je Vijeću ministara BiH upitnik od 346 pitanja, koja su pokrivala oblast ekonomskog i političkog uređenja BiH te ostalih oblasti relevantnih za zaključivanje SSP-a. Sedam mjeseci nakon toga, Evropska komisija je usvojila ocjenu Studije izvodljivosti.
FAKTOR