Zamjenik ministra naglašava da taj cilj ne treba promatrati kao puku formalnost nego način za podizanje standarda života građana BiH, odnosno dosezanje evropskih standarda.
- To je jedini efikasan način borbe protiv iseljavanja i način da naše nove generacije svoju budućnost grade u BiH, a ne izvan nje. To je stvarni vitalni nacionalnih interes svih nas – poručio je Mahmutović.
Nažalost, kako je dodao, svjedočimo sveprisutnom kršenju ljudskih prava u BiH u oblastima socijalne i zdravstvene zaštite, obrazovnom i pravosudnom sistemu, a što je dodatno pogoršano uslijed aktualne pandemije COVID-19.
- Svjedočimo i široko rasprostranjenoj diskriminaciji čemu doprinosi i neujednačen sistem zaštite, nedovoljna kapacitiranost i nekoordinirano djelovanje nadležnih institucija u prevenciji i zaštiti naših građana od svih oblika diskriminacije, a posebno ranjivih grupa: povratnika, Roma, osoba sa invaliditetom, žrtava nasilja te LGBT populacije – naveo je Mahmutović.
Dodao je kako je neophodno hitno krenuti u strateško rješavanje ovih problema gdje je prvi korak usvajanje strategija o ljudskim pravima i diskriminaciji.
Govor mržnje i ugrožavanje mentalnog zdravlja
- Posebno zabrinjavajuće stanje je u oblasti slobode govora i medija zbog nepostojanja efikasnih mehanizama regulacije medijskog prostora što sa jedne strane dovodi do ekspanzije govora mržnje i ugrožavanja mentalnog zdravlja građana, a sa druge do neefikasne zaštite medijskih profesionalaca od napada i onemogućavanja u obavljanju njihove časne profesije – naveo je Mahmutović.
Kada se govori o poštivanju ljudskih prava Mahmutović je naveo kako se treba imati na umu činjenicu da je BiH među zemljama sa najvećim stepenom usvojenih standarda u oblasti zaštite ljudskih prava.
- Stvoren jaz između olako prihvaćenih međunarodnih obaveza i prakse u oblasti poštovanja ljudskih prava, a što je rezultiralo gomilanjem neizvršenih obaveza države počev od presuda Evropskog suda za ljudska prava te obaveze sprječavanja nekažnjivosti i postizanja pravde i odštete za žrtve torture, okončanja procesa traženja više od 7.000 nestalih osoba, izjednačavanja prava ranjivih grupa, donošenja sveobuhvatnog socijalnog dokumenta u cilju smanjenja siromaštva… – naveo je Mahmutović.
Visoka stopa nezaposlenosti ukazuje kako su takve mjere potrebne za sve kategorije naših građana.
- Posebno bih tu istaknuo povratnike kojima je u većini onemogućen pristup tržištu rada, što je očiti primjer diskriminacije. Poražavajući je podatak o postotku povratnika u organima vlasti i javnim preduzećima čime se krši i Odluka Ustavnog suda o konstutivnosti naroda BiH kojom je obavezna proporcionalna zastupljenost naroda u skladu sa popisom stanovništva iz 1991.– kazao je Mahmutović.
Sva navedena problematika već je konstatirana kroz brojne izvještaje i preporuke evropskih i tijela Ujedinjenih nacija za zaštitu ljudskih prava sa kojima Ministarstvo redovno sarađuje.
Osigurana grant sredstva
- Niz je aktivnosti na tom planu: nedavno je okončana monitoring posjeta Evropskog komiteta o prevenciji torture, usvojen je program provođenja preporuka Komiteta za prava osoba sa invaliditetom do 2020. godine. Nadležnim tijelima UN-a prezentiran je izvještaj po Međunarodnoj konvenciji o eliminaciji rasne i svih oblika diskriminacije i Međunarodnoj konvenciji o pravima svih radnika migranata i članova njihovih porodica i Komitetom za prava djeteta - naveo je Mahmutović.
U cilju osiguranja direktne podrške na promociji i zaštiti ljudskih prava tokom ove godine osigurana su grant sredstva kao podrška radu Međureligijskom vijeću BiH od 100.000 KM, organizaciji Crvenog krsta/križa BiH - 150.000 KM, Jevrejskoj zajednici u BiH - 15.000 KM, a u toku je i realizacija grant sredstava u iznosu od 2,4 miliona KM koja su namijenjena za: promociju ljudskih prava, integraciju Roma, projekte nacionalnih manjina, porodice nestalih osoba, osobe sa invaliditetom, žrtve trgovine ljudima, podršku lokalnim zajednicama za projekte sa iseljeništvom…
- Većina navedenih grant sredstava odnosi se na finansiranje projekata nevladinih organizacija koje su naš najpouzdaniji partner na terenu i koji su zaslužni za brojne pozitivne procese u oblasti poštovanja ljudskih prava u našoj zemlji, a koje ne bi postigli bez saradnje sa nevladinim organizacijama – zaključio je Mahmutović.
Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se svakog 10. decembra, na dan kada je potpisana Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima 1948. godine i kada su se nacije svijeta okupile da pokušaju jednom zauvijek zakopati posljedice genocida iz Drugog svjetskog rata i kada je prvi put u historiji čovječanstva priznato pravo svih ljudi na “život, slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika”.
FENA
