Kakav je Vaš stav o komentarima člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika o Vašoj posjeti Bijeljini?

Dodik se, uz dozu čuđenja, upitao zašto je meni ukazano gostoprimstvo. Mislim da bi trebao sjesti i dobro razmisliti zašto je to tako. To govori o razlici između politike koju ja vodim, i one koju on vodi. Moja politika je zasnovana na poštivanju Ustava Bosne i Hercegovine, zakona i poštivanju svakog ko to poštuje. Dodikova politika je zasnovana na stalnom kršenju Dejtona i potkopavanju stabilnosti, te isključivo na širenju mržnje i straha.

Jučerašnji istup pokazuje da je sve usamljeniji u tome, kao i da ima sve manje moći da prinudi ljude da ga slijede, kroz zastrašivanje ili na druge načine. Na kraju mu ostaje samo čuđenje što niko ne vjeruje u neistine koje iznosi. Kao i prije nekoliko dana, kada su skoro svi ambasadori odbili odazvati se na njegov poziv, pokazuje se da gubi autoritet, kao i da je njegovo destruktivno ponašanje prepoznato i u Bosni i Hercegovini i u međunarodnim krugovima.

Ja ću, kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, uzdignute glave i čista obraza nastaviti da posjećujem sve krajeve ove države. Nemam čega da se stidim, niti čega da se plašim. A to što on, nakon višegodišnjih uvreda, više nema obraza da to radi ili što su međunacionalna saradnja i razgovor nezamislivi u politici koju vodi, njegov je problem. Sasvim je sigurno da će na kraju te slijepe ulice naići na zid i biti izoliran.

Da li nakon smjene glavne tužiteljice BiH Gordane Tadić očekujete ozbiljniji i snažniji angažman ove institucije kada je u pitanju očuvanje ustavno-pravnog poretka BiH koje je proteklih skoro tri mjeseca na jakom udaru secesionističke politike iz bh. entiteta Republika Srpska?

Moja očekivanja od pravosuđa su uvijek ista – da provode zakon. To je neovisno od personalnih rješenja. Mislim da pravosudne institucije moraju biti iznad volje pojedinaca, koji su trenutno na nekoj od pozicija. Ukoliko Krivični zakon BiH precizno sankcioniše napad, pa i prijetnju napadom na ustavni poredak i državne institucije, obaveza Tužilaštva je da provodi i te zakonske odredbe, kao i sve druge. To očekujem i od novog rukovodstva. To će morati da svako radi jer svako ko je zadužen da obavlja takvu funkciju, mora biti vođen prije svega zakonom i postoje mehanizmi koji će to osigurati.

Kako ocjenjujete reakciju visokog predstavnika na jučerašnje usvajanje Zakona o lijekovima u NSRS-u? Da li bi ona morala biti energičnija, oštrija i konkretnija? Osnivanjem agencije RS-a za lijekove i medicinska sredstva udara se na jedinstveno ekonomsko tržište u BiH?

OHR ima mandat da provodi civilne aspekte Dejtonskog sporazuma. S obzirom na to da je OHR ranije, prilikom ovakvih pokušaja NSRS-a da ospori državne zakone, promptno reagirao, to je onda praksa koja ga obavezuje. Ako je tada pokazao da je to njegova obaveza, onda to mora biti i sada. Slažem se s ocjenom OHR-a da će zastupnici NSRS-a, koji su glasali za neustavni zakon, nositi odgovornost za posljedice po živote i zdravlje građana. Ali ukoliko OHR ima moć da to zaustavi, onda i OHR nosi svoj dio odgovornosti.

Dodik ne namjerava stati, koji je način da se zaustavi?

Dodik će biti zaustavljen. Bolje je da ga zaustave pravosudne institucije i međunarodna zajednica, nego da situacija nekontrolirano eskalira. Pravosuđe, Oružane snage, SIPA, OSA će raditi, na temelju državnih zakona, u oba entiteta i u Brčko Distriktu. To ne može zaustaviti neki entitetski ukaz jer su državni zakoni direktno primjenjivi. Jedini način da Dodik provede zakone koje najavljuje jeste da protivpravno primijeni silu protiv državnih institucija. U tom slučaju državne institucije će se braniti, na što imaju puno ustavno pravo i obavezu.

Da li očekujete jedinstven stav Evropske unije kada su u pitanju eventualne sankcije rušiteljima države ili će one pojedinačno reagovati?

Očekujem multilateralnu akciju, koja će uključivati sve zainteresirane za očuvanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući i članice Evropske unije, naročito one koje su svjedoci Dejtonskog mirovnog sporazuma. S obzirom na to da je EU svjedok Dejtonskog sporazuma, kao i da Vijeće EU-a i Evropska komisija učestvuju u Vijeću za implementaciju mira, obaveza EU-a je da na adekvatan način štiti ovaj sporazum, koji je egzistencijalni interes i za samu Evropsku uniju.

Brisel je imao popustljiv stav u nekim ranijim situacijama i to se nije pokazalo djelotvornim. Štaviše, upravo je to ohrabrilo destruktivne politike iz entiteta RS-a, koje su postale uvjerene da ako budu dovoljno drske mogu slomiti EU. Ukoliko EU ne uspije ostvariti konsenzus, onda članice trebaju djelovati jer ne postoji više mogućnost za neku blažu reakciju usljed nedostatka konsenzusa.

Da li će, kao što je to bio slučaj i s okončanjem agresije 1995. godine, Amerikanci krenuti u jaku diplomatsku ofanzivu, uz sankcije o kojima je Ambasada SAD-a i specijalni američki izaslanici za Balkan već govorili?

Dejtonski mirovni sporazum je veliko postignuće SAD-a, kojim je osiguran mir u Bosni i Hercegovini, ali i regiji. Imajući u vidu trenutne probleme u međunarodnoj sigurnosnoj arhitekturi, mislim da Sjedinjene Države nemaju luksuz da mirno gledaju kolaps Dejtonskog sporazuma. To bi na koncu bio direktan napad na njihov ugled i autoritet, što Dodik na neki način već najavljuje. Ne kažem da on, potaknut izvana, neće krenuti u eskalaciju, ali ga može spriječiti samo čvrsta reakcija. Svaka naznaka slabosti ili neodlučnosti ga samo ohrabruje.

Ako govorimo i o 1995. godini, nikakva diplomatska akcija ne bi bila moguća da je u godinama prije toga, kada je međunarodna zajednica bila pasivna, slomljen otpor Armije RBiH. Imamo pravo da tražimo da međunarodna zajednica ispuni svoje obaveze, ali nemamo pravo da se, nakon iskustva 90-ih, oslanjamo samo na to. Svi mi koji smo sudbinski vezani za ovu državu, spremni smo braniti njen opstanak svim silama na koje nas obavezuje Ustav.

FAKTOR