Šta se desilo pa SDA u Konjicu ima novog kandidata za načelnika i šta će biti s vašim mandatom u Parlamentu FBiH ako pobijedite?
SDA je na posljednjem održanom kongresu i svim aktivnostima poslije njega kao jedan od prioriteta u daljnjem radu zacrtala kvalitativno podmlađivanje stranke i maksimalnu otvorenost prema svima koji žele svojim radom i angažiranošću doprinjeti boljitku cjelokupne naše zajednice, a samim tim i boljitku SDA. U skladu s navedenim, a iskreno sagledavši ukupnu socio-ekonomsku, političku, ekološku, infrastrukturnu, kulturnu i situaciju u svim ostalim aspektima života u Općini Konjic, može se izvući zaključak da je ovaj period prekretnica u kojoj Konjic može dodatno krenuti naprijed u svom razvoju.
Ponukan navedenim odlučio sam oformiti tim satkan od mladih obrazovanih, poštenih ljudi i uz ogromno znanje i iskustvo već uglednih članova SDA, krenuti u izbornu trku. Želim naglasiti da su u SDA Konjic provedeni izbori i da je lista SDA i moja kandidatura rezultat demokratske procedure i izborna volja svih mjesnih odbora stranke. Na moju veliku žalost moram istaći da ćemo u ovu izbornu trku krenuti bez podrške aktuelnog načelnika Bubala, jer je, kao što javnost zna, načelnik imao tešku saobraćajnu nesreću.
Mojom eventualnom pobjedom na općinskim izborima u Konjicu, moj mandat u parlamentu FBiH biti će regulisan u skladu sa zakonskim procedurama.
U kakvom stanju se trenutno nalazi Općina Konjic i kakva je zaostavština dugogodišnjeg načelnika Emira Bubala?
Kao što sam veći naglasio, prema mom mišljenju Konjic se nalazi na jednoj značajnoj prekretnici, s koje uz simbiozu svih učesnika u razvoju općine, a ovdje moram naglasiti uz adekvatno i ciljano koordinisanje općinskih organa, možemo krenuti snažno naprijed. Pokušat ću pojednostaviti, ako budem izabran za načelnika, općinski organi će biti ti koji će voditi razvoj općine, razvoj i napredak kako pojedinačnog poljoprivrednog proizvođača, samostalnog obrtnika, tako i najvećih nosilaca privrednog razvoja. Općina će izvršiti i dodatnu analizu i pripremiti strateški razvoj i infrastrukturnog, zdravstvenog, turističkog, sportskog, kulturnog i svih ostalih aspekata života.
Mi Konjičani smo takvi, gledamo naprijed, takvi smo bili u doba najveće agresije koja je na našu općinu stizala sa svih strana. Pronalazili smo snagu ne samo da odbranimo našu općinu, nego smo pomagali gdje god je to trebalo, e pa tako ni u jednom momentu na ovoj prekretnici ne razmišljam da ćemo krenuti bilo kojim drugim putem osim putem razvoja.
Općina Konjic je teritorijalno najveća općina u BiH i zauzima 1.386,6 km2 ili 2,60 posto teritorije Bosne i Hercegovine. Prema broju zaposlenih, uplaćenim porezima u razne budžete u kantonu smo iza Mostara, da bismo nastavili ove trendove, u općinske organe moramo što prije involvirati dva profila stručnih ljudi: ljude s iskustvom iz privrede i mlade, obrazovane koji će biti u stanju
provoditi zacrtane planove.
Davati u ovom momentu kvalitetnu procjenu zaostavštine gospodina Bubala je nezhavalno i teško, sama činjenica da je imao povjerenje građana općine više od 20 godina dovoljno govori, za vrijeme njegovih mandata završeni su mnogi krucijalni infrastrukturni objekti koji su značajno unaprijedili kvalitet života svih stanovnika općine. Posljednjih godina mandata, a najviše iz objektivnih razloga, izostala su određena rješenja koja bi dalje poboljšala infrastrukturno, privredno, turističko i stanje u još nekim segmentima života. Za svaku preciznu analizu potrebno je da prođe određeno vrijeme, pa tako i za analizu kvaliteta mandata načelnika Bubala.
U ovom momentu sve snage trebamo usmjeriti ka prevazilaženju nastale krize i spašavanju života i dobara, a za analize će biti vremena.
Koji su problemi u Konjicu, šta u ovom momentu najviše muči lokalnu zajednicu?
Probleme koji trenutno muče, kako kažete, lokalnu zajednicu ja ću svesti pod jedan problem, rješavanjem tog problema rješiti će se i dosta pojedinačnih problema koje smo ovdje mogli navesti. Prema mom mišljenju, najveći problem općine Konjic je odlazak stanovništva, u prvom redu mladog i obrazovanog, ali isto tako i onog nešto starijeg stanovništva. Mi moramo stvoriti pretpostavke za zaustavljanje odlaska, ali i ne samo to, nego i za povratak onih koji su otišli, kao i za privlačenje stanovnika iz drugih općina BiH. Rješavanjem ovog problema riješit ćemo i većinu ostalih problema u općini Konjic.
Prema popisu iz 1991. godine dvije trećine stanovništva je živjelo u selima općine, a tek trećina u gradskom središtu, prema popisu iz 2013. godine, polovina stanovništva općine živi u gradskom središtu. Zaključak je jednostavan, sela se ubrzano prazne, što dolaskom u gradsko središte, što odlaskom u druge gradove. Mi to moramo zaustaviti, jedini mogući način razvoja općine je takav razvoj koji će se oslanjati na industrijski i turistički razvoj, ali isto tako i na razvoj i stabilnost sektora poljoprivrede i stočarstva. Mi više nemamo malih fabrika u svim dijelovima naše općine, kako to možemo nadoknaditi, pa samo organizovanom poljoprivrednom proizvodnjom i stočarstvom, kvalitetnim putnim komunikacijama, dostupnim i kvalitetnim obrazovanjem u svim dijelovima ove naše velike općine.
Trebamo biti pošteni i priznati da iz Konjica odlaze i zaposleni, ljudi s poprilično dobrim primanjima. To ćemo zaustaviti samo na jedan način, prvo prezentiranjem kratkoročnog i dugoročnog razvoja. U svom mandatu planiram napraviti plan razvoja zdravstvene zaštite, što će podrazumjevati, fokusiranje i određivanje stepena zdravstvene zaštite koju možemo pružati u Konjicu, te u skladu s tim kadrovsko popunjavanje ovog sektora, nabavak nedostajuće opreme, usklađivanje obrazovnog sistema, pogotovo u srednjoškolskom dijelu s potrebama općine Konjic, na ovaj način ćemo popuniti praznine nedostajućim kadrovima, a izbjeći fabrikovanje neprofitabilnih zanimanja, uređenje infrastrukture (uređenje postojećih i izgradnja novih parkova, parking mjesta, sportskih terena, prostora za razvoj kulture, uređivanje fasada, odobravanje samo planske izgradnje), razvoj sporta, promovisanje premijerligaša u određenim sportovima, razvoj postojećih kulturnih i osnivanje novih institucija u gradu, planski i organizovan razvoj turizma.
Općinske službe još više staviti u funkciju privrede, približiti svim privrednim subjektima i zaposlenicima otvaranjem šalter-sale u poslovnoj zoni.
Ispunjavanje navedenih stavki će, siguran sam, zaustaviti odlazak iz Konjica.
Koji razvojni izazovi su prioritet općine Konjic?
Izgleda da nam je trenutno jedini cilj da sa što manje gubitaka preživimo ovu pandemiju, ali kao što sam i rekao, moramo gledati naprijed. Formula razvoja je jednostavna, kao prvo moramo, a iskreno u prethodnom periodu to i nismo radili, pružiti svu moguću podršku nosiocima razvoja, to jeste onima koji najviše upošljavaju i koji su u mogućnosti dovesti nove investicije.
Moramo pokrenuti preradu drveta, pa makar i primarnu, moramo ostvariti učešće naših građevinskih firmi u predstojećim projektima izgradnje autoputa. Izvršiti utvrđivanje realnih kapaciteta poljoprivredne proizvodnje i stočarstva, te pronalazak tržišta za sve one organizovane poljoprivrednike, te na kraju, ali ne i manje važno, razvoj turizma.
Lično mislim da u razvoju turizma možemo napraviti ogroman iskorak, vrlo brzo Konjic će bit udaljen 30 minuta od Sarajeva i manje od jednog sata od Zenice, za nekoliko godina i 30 minuta do Mostara, mi te prednosti moramo iskoristiti i planski prezentirati i otvoriti sve prirodne ljepote općine.
Gdje su skrivene šanse Konjica, kako iskoristiti tu poziciju na pola puta između Mostara i Sarajeva?
Upravo tako, taj svoj geografski položaj moramo iskoristiti. Gledajte, prošle godine je konačno asfaltirana i posljednja dionica koja spaja olimpijske ljepotice Bjelašnicu i Igman s općinom Konjic, s Visočicom, Lukomirom, Bjelimićima, Glavatičevom, Boračkim jezerom, mi moramo insistirati na nastavku izgradnje tog puta i spajanja s područjem Ratkamena, Rujišta i na kraju s Mostarom. Ova dionica ostavlja nebrojene mogućnosti za razvoj turizma, e tu moramo biti spremni i planski usmjeriti taj razvoj. S druge strane moramo učiniti atraktivnim za razvoj turizma Jablaničko jezero i čitav taj kraj Čelebića, Lisičića, Buturović polja, doline Neretvice pa sve do Zec planine i Bitovnje.
Pogledajte sada za nekoliko dana u Sarajevu i Zenici će doći do formiranja smoga, mi završetkom autoputa svim tim ljudima možemo ponuditi naše "konjičko sunce" na 30 minuta vožnje, hoćemo li to znati prvo na nekim dnevnim, a onda i višednevnim aranžmanima, to je do nas. Sličnu ponudu možemo imati i za stanovnike Mostara i ostalih južnih krajeva za vrijeme ljetnih vrućina.
Također, izgradnjom autoputa mi smo 30 minuta do aerodroma Sarajevo. Izgradnjom dodatnih industrijskih zona možemo ponuditi potencijalnim investitorima izgradnju industrijskih kapciteta po mnogo nižim cijenama u odnosu na one koje su trenutno u Kantonu Sarajevo.
Ovdje moram istaći jednu skrivenu šansu kako kažete koju ću sigurno iskoristiti ako postanem načelnik. Kontaktirat ćemo, organizovati i ponuditi svu moguću pomoć za investiranje u Konjic našoj dijaspori. Naveo sam da je nekada 2/3 stanovnštva činilo seosko stanovništvo, mnogi od njih su početkom 70-ih godina otišli u zemlje Zapadne Evrope. Mnogi od njih su danas uspješni privrednici, moram biti iskren i reći da se ovim ljudima do sada nije pružila adekvatna prilika za ulaganje. Općina Konjic će ovim ljudima, naravno svim onima koji to žele, omogućiti da organizovano investiraju svoje znanje i kapital, te omoguće otvaranje dodatnih radnih mjesta.
Mi ćemo ih pronaći, ponuditi im razvojne programe i omogućiti da na taj način ostvare profit, te na ovaj način pomognu svoju rodbinu, a ne putem Western Uniona.
Kako vidite Konjic za deset godina, a koje su vaše lične dugoročne ambicije?
Imamo najljepšu općinu u zemlji i ljude koji će učiniti sve da bude još bolja za život. Jednostavno za 10 godina Konjic će bit takav da ćete pri prolasku table Konjic, dobiti dojam da ste došli u grad, gdje je sve na svom mjestu. Grad koji će biti pun parkova i fontana, grad u kojem ćete pri samom dolasku imati na raspolaganju dovoljno parking mjesta, grad u kojem će i tada teći čista Neretva, igrati se najbolja tavla, grad u kojem će Igman igrati premijerligaški hercegovački derbi s Veležom, a Klis biti stabilan prvoligaš, grad koji će imati najbolji festival teatra u BiH, grad koji će imati svoju Seharu, slaviti svog Zuku Džumhura, svoga Drljaču, svoga
Prohića...
Na kraju, za mene lično sigurno i najvažnije, ako postanem načelnik, pokrenut ću procese i aktivnosti čiji će rezultat biti takav da će se za 10 godina, a ako Bog da i prije, ispraviti velika nepravda i prije svega našim pokoljenjima, a onda i svima ostalima prezenirati herojska, nadljudska borba domoljuba s područja cijele općine Konjic.
Pripadnici ARBiH i MUP-a su branili teritoriju BiH od Bjelašnice, Kalinovika, Nevesinja, Prenja pa do Bokševice, Hera, Prozora, Fojnice, obarali avione, branili i oslobađali, slali pomoć i ginuli na prilazima Sarajevu, Podveležju i Mostaru, Vlašiću itd. Naš metak je branio svaki dio BiH. Možda negdje i ne ispunim cilj, ali ovaj ću ispuniti sigurno.
KLIX