Komitet ministara Vijeća Evrope (Committee of Ministries of Councile of Europe) kojeg čine ministri vanjskih poslova 47 država članica Vijeća Europe ili njihovi stalni predstavnici u Strasbourgu predstavlja najznačajniju instituciju koja brine o stanju ljudskih prava na kontinentu. Ovo tijelo pored mnogih radnji vrši i nadzor nad izvršenjem konačnih presuda Europskog suda za ljudska prava (u skladu s čl. 46. stav 2. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda).

Bosna i Hercegovina, dakako, participira u radu ovoga tijela. Zapravo su odluke koje se donose na Komitetu nerijetko vezane za stanje ljudskih prava u našoj državi te rad ovoga tijela ima posebnu težinu i značaj za naše unutarnje društveno-političke odnose. U procesu gore spomenutog nadzora Komitet je održao svoj 1398. sastanak i, između ostalog, razmatrao izvršenje presuda iz grupe predmeta Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine što je dovelo do donošenja značajne odluke 11.3.2021. godine (https://rm.coe.int/0900001680a1abf8).

Ovom odlukom se ponovo podsjetilo na utvrđenu diskriminaciju osoba koje ne pripadaju konstitutivnim narodima u Bosni i Hercegovini u pogledu njihovog prava da se kandiduju na izborima za Dom naroda i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Sve presude iz ove grupe predmeta također utvrđuju diskriminaciju osoba koje, za razliku od aplikanata Sejdić i Finci, pripadaju konstitutivnim narodima, ali nemaju pravo da budu birani za članove Predsjedništva BiH usljed kombinacije etničkog porijekla i mjesta prebivališta kao dvije zabranjene osnove diskriminatornog postupanja. Znamo da se to odnosi na presude Pilav, Zornić, Pudarić i druge.

Činjenica da je Komitet izrazio žaljenje što jedanaest godina nakon konačne presude Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine, strukture države nisu uspjeli definirati sadržaj ustavnih i zakonskih amandmana potrebnih za izvršenje ove grupe presuda jasna je poruka vlastima šta se očekuje. Također su izrazili žaljenje što se izbori i dalje održavaju pod diskriminatornim uvjetima, iako je Europski sud kontinuirano nastavio donositi presude kojima se utvrđuju slična kršenja prava.

Stoga je potpuno jasno poručeno da je zadržavanje postojećeg diskriminatornog izbornog sistema predstavlja povredu zahtjeva Europske konvencije o ljudskim pravima i očitu povredu bezuvjetne obaveze Bosne i Hercegovine prema članu 46. Europske konvencije, a time i njenih obaveza kao države članice Vijeća Evrope. Koji značaj jedan ovakav potpuno čist i jasan stav ima za otpočinjenje naših pristupnih pregovora sa EU, odnosno, koliko su ova pitanj prisutna u 14 ključnih kriterija izlišno je govoriti.

No, Komitet je dodatno problematizirao ovu stvar ocjenom da usljed neizvršenja presuda, postoji povećan rizik da će se još jedni opći izbori od donošenja presude Sejdić i Finci, planirani za oktobar 2022. godine, temeljiti na diskriminatornom izbornom sistemu. Radilo bi se o četvrtim po redu izborima koji imaju ovu odrednicu, a što Bosni i Hercegovini ne služi na čast. Ali, jasno je, ne služi na čast svim međunarodnim faktorima koji su fokusirani na funkcioniranje države i vladavimu prava.

Poruka je jasna. Političke snage koje djeluju u pravcu eliminacije diskriminatorskih praksi moraju dobiti potpunu podršku. Međunarodna zajednica treba aktivno krčiti put onima koji žele implementirati europske i univerzalne vrijednosti u procesu ustavne reforme i donošenja novog izbornog zakona. Sve drugo je poraz, kako naš tako i EU i njenih proklamiranih vrijednosti.

STAV