Gospodine Izetbegoviću, žestoki politički potresi nakon izbora delegata iz Federacije u Dom naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine napravili su nove političke okolnosti i izazvali izvjesni raskol u Osmorci. Gdje smo u ovom trenutku kad je riječ o formiranju vlasti i, ono što najviše zanima javnost, ko će s kim tvoriti vlast na federalnom nivou?

- Ne znam jesu li to potresi ili je to jednostavno jedan normalan proces izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije, ja bih rekao da je ipak ovo drugo. Gdje se nalazimo? Nalazimo se u jednom procesu sazrijevanja, u stvari, shvatanja realnosti. Zašto neke snage, koje su bile snažno protiv protiv sprega Čović – Dodik, sada pristaju da sa njima idu u koaliciju, ne samo da pristaju, nego im čine usluge? SDP je isporučio četvrtu ruku u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dodiku. Zašto se to radi na takav način? Pa, zato što su oni činjenica. Možemo se mi u politici voljeti ili ne voljeti, ali činjenica je da srpski glasači, srpski narod, imaju svoje predstavnike u Bosni i Hercegovini, kao i hrvatski, da u Bosni i Hercegovini žive i ljevičari, ljudi koji žele građansku državu i oni koji ne žele građansku državu i svi bitni akteri, svi bitni faktori moraju učestvovati u formiranju vlasti. Kad je u pitanju Federacija, ne može se bez Stranke demokratske akcije, ona je najjača u Predstavničkom domu i u Domu naroda, predstavlja najjači klub, bošnjački klub. Ne može se bez Hrvatske demokratske zajednice BiH. Ona je nešto slabija u Predstavničkom domu, duplo slabija, ali u Domu naroda ima kontrolnu poziciju u hrvatskom klubu poslanika. Najmanji i najmanje zahtjevan za osvojiti je srpski klub poslanika jer Srba u Federaciji ima trideset puta manje nego Bošnjaka, ali evo, taj dio kontrolira Socijaldemokratska partija.  Dakle, to su te tri stranke koje trebaju, kako reče visoki predstavnik Christian Schmidt, da se dogovore. Uzalud je pokušavati bilo koga od te tri strane zaobići. 

Lider SDP-a Nermin Nikšić rekao je kako više nije siguran da će biti premijer Federacije i poručio da će koalicija do ponedjeljka pokušati sakupiti dovoljan broj potpisa u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije. Koliko je izgledna ta kombinacija na koju Nikšić računa ako je ključ vlasti na federalnom nivou skup te tri stranke – SDA, SDP i HDZ BiH?

- One su sigurno neki tronožac oko kojega treba dalje da se okupe stranke koje su uz njih. SDP ide sa trojkom, koja je na momente otišla na jedanaestorku, na osmorku, pa se reducirala. To je ipak jedna trojka. Mi, SDA, smo u nekoj nezvaničnoj koaliciji, očigledno, sa Demokratskom frontom i mi kanimo, naravno, s našim partnerima ulaziti i formirati vlast. Ali okosnica su ipak SDA, SDP i HDZ jer imaju te kontrolne pozicije u Domu naroda. Što se tiče prikupljanja potpisa za Predstavnički dom, to je više jedan psihološko-politički momenat jer se želi dokazati da se, eto, ima i u Predstavničkom domu većinu. I šta s tim? Evo, nek' skupe 70 ruku, šta će s tim?  Dakle, uzalud mi u SDA govorimo da smo pobjednička stranka, da smo svuda pobjednička stranka, ako se nađe način da nas se izgura iz vlasti. Uzalud oni govore da imaju 50, 60, 70 ruku u Predstavničkom domu ako nemaju kontrolni paket u Domu naroda. Vrijeme je da se, da tako kažem, prestane s tim političkim djetinjarijama i da se vlast uspostavi na bazi izbornog rezultata, volje građana, realnog odnosa snaga i izađe iz ovoga ćorsokaka. 

Jeste li vi spremni za ozbiljne razgovore sa SDP-om o formiranju vlasti?

- Oduvijek! Ja sam imao tri ozbiljna susreta s gospodinom Nikšićem, gdje sam mu nudio jedan probosanski blok da napravimo. Čuli smo se nedavno i telefonom i tako dalje... Vrlo sam raspoložen za to, samo što je potrebno imati i odgovor s druge strane. Ja nudim taj probosanski blok odavno, nije to sada ovaj momenat kad su se, evo, svi udružili protiv SDA. Pet godina govorim o tome da je jedini način da se postigne ravnoteža u Bosni i Hercegovini u odnosu na očigledni spreg Dodik – Čović, jedini pravi odgovor je probosanski blok, koji ima 60 posto ruku u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. 

Dakle, vaša ponuda SDP-u je na stolu?  

- Pa, znate šta, s ovim što su uradili ignorišući SDA kod formiranja državnog nivoa vlasti, ja se bojim da su oni u velikoj mjeri odbacili tu mogućnost. Oni je uporno odbacuju. Umjesto da se, evo, ovome spregu Čović i Dodik suprotstavi jaki probosanski blok, oni su odlučili da idu u napad na SDA! Dakle, da servilno idu u odnosu na Dodika i na Čovića, da im prave ustupke, poput ove četvrte ruke u Domu naroda, čime je Dodik postao definitivno nezamjenjiv, strana koju on predstavlja, tako da se ja bojim da oni, u stvari, to ne žele. Oni se bore za vlast. Oni se bore za to da izbace SDA i da dobiju što više pozicija, bošnjačkih pozicija, umjesto da se bore za Bosnu i Hercegovinu, za državu Bosnu i Hercegovinu. Ja sam imao ozbiljne razgovore s gospodinom Nikšićem odmah nakon izbora. Ta stvar je bila ozbiljno u opciji s moje strane. On to nije tražio, ali ja sam o tome ozbiljno razmišljao s tim da onda kompletnu strukturu postavimo na ispravan način – da je to probosanski blok, koji će prije svega raditi pravi posao na državnom nivou... Odbraniti se od ovih destruktivnih, blokirajućih politika na državnom nivou, napraviti neke nove balanse na državnom nivou. Oni su to uradili bez SDA i bez DF-a. Ne znam kako će dalje stvari teći u vezi Federacije. Nemoguće je da dopustimo da nas nema na državnom nivou, ove dvije patriotske stranke DF i SDA, i da onda još ustupimo premijersku poziciju na Federaciji... Ali, ako bi se sve to vratilo na početne pozicije, onda bi se možda moglo razgovarati i o ovoj prvotnoj mogućnosti.

Gospodine Izetbegoviću, i oni vas optužuju za tu četvrtu ruku u Domu naroda u prethodnom mandatu. 

- Mi smo išli na to da popravljamo odnose. Rade to i oni sada, samo to rade na jedan nespretan, servilan način, i to nakon teškog iskustva. Dakle, ako je SDA napravila pogrešan ustupak prije 4-5 godina, pa hajde da se učimo na tim greškama. Zašto nakon 4 godine blokade zahvaljujući toj četvrtoj ruci, jedne ofanzive Dodikove strane, isporučiti im nanovo četvrtu poziciju? Zašto to uraditi? Pa zato da bi Dodik nešto njima, i Čović, isporučio nešto na državi i na Federaciji. Dakle, prodaje se faktički interes države, interes naroda, da bi se izgurala nekako SDA i da se dođe do vlasti. Cilj je vlast, nije cilj čuvati državu. 

Šta znači opaska gospodina Nikšića da će oni nakon prikupljanja potpisa i ruku razgovarati sa OHR-om i međunarodnim partnerima?

-Ne bih rekao da bi gospodin Nikšić dao takvu izjavu da je bolje razmislio. To je na liniji onoga što je neko iz Naše stranke kazao – da oni nisu htjeli da glasaju za Čavaru jer je na crnoj listi, ali onda su se konsultovali sa prijateljima iz međunarodne zajednice, pa su dobili zeleno svjetlo za to. Pa, mislim, čemu takva servilnost, čemu takav jedan podanički odnos? Trudimo se da budemo suverena država. Naravno da imamo prijatelje iz međunarodne zajednice, naravno da su oni potrebni Bosni i Hercegovini, ali oni nisu naši mentori, mi ne trebamo biti njihovi poslušnici. To je jedna velika greška i mislim da gospodin Nikšić više nikad neće dati takvu izjavu i ako to bude radio.

Mnogi vas optužuju da ste na neki način najavili blokade institucija u slučaju da SDA ne bude u vlasti na federalnom nivou. Kako gledate na te optužbe? 

- Pa, govore da SDA prijeti nekim pobunama, da prijeti nekim blokadama. Nikada mi takvu riječ nismo izgovorili niti će SDA ikad raditi nešto što je štetno za državu ili za Federaciju... Samo što se mi borimo za ono što je naše pravo i što je naša obaveza. SDA je pobjednička stranka. Ona je izraz volje većine građana. Posmatrali smo šta radi “Trojka” u ova posljednja tri mjeseca. Ona je izgubila ugleda za tri mjeseca koliko SDA nije izgubila za tri decenije. Tri decenije teškog nošenja vlasti sa faktički neizbježnim srpskim i hrvatskim strankama. Kako se ponaša ova “Trojka” i kako kalira, u stvari, njihov ugled i njihova pozicija u narodu? Neće SDA nikada raditi nešto što je na štetu države, niti će, ne daj Bože, praviti pobune, niti će praviti blokade, samo mi očekujemo da se vlast uspostavi na normalan način. Nije normalno kazati: vi jeste pobjednička stranka, vi imate svoju ruku u Domu naroda, u najjačem klubu u Domu naroda do koje je najteže doći, ali povucite se zato da procese vodi neka stranka, koja je dobila četiri puta manje glasova od vas! To nije normalan pristup, mi na to pristati nećemo. Imamo obavezu prema Bosni i Hercegovini, prema našim glasačima, i obavezu da zaustavimo politike kakve gledamo ovih dana, jedan servilan, podanički odnos i u odnosu na strance i u odnosu na strane koje predstavljaju Čović i Dodik, koje mogu ogromne štete donijeti državi ako im prepustimo poluge vlasti. Pogledajte samo u Federaciji. Imamo najveći budžet otkad je formirana Federacija. Ovih dana smo povećali plaće i penzije za 11 posto. Pa, nije se to samo desilo. Ne možemo mi to prepustiti ljudima koji rade ovakve stvari i ovakve ustupke kakve javnost gleda u posljednja tri mjeseca u odnosu na Dodikovu i na Čovićevu stranu. Mi to ne smijemo dopustiti.  Mi moramo ostati i čuvati interese. 

Čule su se mnoge teške optužbe na račun "Osmorke" otkako je nastala. Tvore vlast na državnom nivou, kao što smo rekli, sa HDZ-om i SNSD-om, koji su očito nezaobilazni faktori u formiranju vlasti na tom nivou. Zašto je ulazak "Osmorke" u tu koaliciju izdaja, a vlast SDA sa istim tim strankama u nekoliko mandata nije izdaja? 

- Pazite, niko nije rekao da je bilo šta  što je urađeno sa Ustavom i zakonom izdaja. Prejaka je riječ izdaja. Ali ako ste vi rekli, poput Naše stranke, da nikada neće dići ruku za nekoga na crnoj listi, a onda to uradi, onda je izdala vlastite stavove i principe i glasače, koji su glasali za politiku koju su im ponudili... Jednu principijelnu, tvrdu politiku. Ako ste isporučili četvrtog Dodiku, kako je to uradio SDP, i to na jedan podmukli način, mislite da to javnost neće prepoznati, onda je to itekako izdaja i vlastitih principa i interesa ove države. Dakle, sami kreiraju blokadu potencijalno da bi Dodik njima nešto uzvratio. Ako ste prije osam godina usvojili Zakon o prebivalištu, koji je upropastio definitivno poziciju povratnika u RS-u, onda je to, naravno, izdaja u odnosu na te povratnike. Ako ste pričali godinama o meritokratiji, dakle etablirali taj izraz, tražite meritorne, tražite kompetentne, obrazovane, a onda napravite Vijeće ministara, koje je za ismijavanje, gdje su upitne diplome ljudi koji se nikada nisu bavili međunarodnim odnosima, koji se nikada nisu bavili saobraćajem, gdje imate porodične nasilnike ministre, gdje imate ljude koji su lažno svjedočili, ministre pred sudom, osuđene zbog toga i tako dalje, onda ste izdali vlastite principe, onda ste izdali glasače koji su ozbiljno shvatili ono što ste im pričali i obećavali. 

Je li vlast formirana na državnom nivou završena priča za ovaj mandat? 

- Ništa nije završeno! Naročito ako se stvari stave na jednu nogu. Kad-tad moraju stati na dvije noge. Ovo što se radi je pokušaj da se stoji na jednoj nozi, da se izbjegnu dvije snažne, patriotske stranke, jedno patriotsko jezgro SDA i DF, a da se ide sa Čovićem i Dodikom na način da im se daju dvije trećine vlasti, mada probosanski blok čini 60 posto ruku i 60 posto glasača podržava probosanske politike, a onda da se kompletan taj probosanski blok iz kojeg ste odstranili patriotsko jezgro, SDA i DF, da tako kažem, strpa u bošnjačku kvotu. U tom probosanskom bloku ima i Srba i Hrvata. Trebalo je napraviti prodor na teritorije koje kontroliraju HDZ i SNSD. I u institucijama državnim je trebalo napraviti taj prodor, ne dopustiti im ova kliješta od dvije trećine. Oni su to uradili, nažalost, iz “Trojke”. Srbe i Hrvate, koji su u probosanskom bloku, oni će sada zadovoljiti iz te trećine bošnjačke. Reduciraju se u borbi za vlast samo na takvu jednu stvar. Po nekom jugoslovenskom principu će dalje da dijele bošnjačku trećinu umjesto da naprave prodor preko pedeset posto pozicija. Pa, u šahu, znate, ne možete se s trećinom figura nositi protiv nekoga ko ima dvije trećine figura. Oni su to namjerno ovaj put uradili zadovoljavajući se jednom trećinom i onda dijeleći to, kao što rekoh, po nekom jugoslovenskom principu unutar bošnjačke kvote dalje sa Srbima i Hrvatima. 

Da li to znači da u određenim okolnostima može doći do promjene u konfiguraciji snaga u vlasti na državnom nivou?

Mislim da može.

Kako?

- Oni se u ovome času, “Trojka”, oslanjaju na jednu pohlepu stranaka koje ih prate – da uklone veliku SDA i da dođu do pozicije. Oslanjaju se na podršku stranaca, ali polako gube ugled, gube podršku. I taj talas, koji su oni pokušali da izazovu protiv SDA počinje se polako okretati protiv njih i oni su toga svjesni. Na kraju krajeva, stvari će trebati postaviti na noge. Ne može se bez Čovića, ne može se bez Dodika, ali ih treba staviti na mjeru... I ne može se bez SDA i ne može se bez DF-a. Dakle, svi mi moramo jedni druge prihvatiti. Ne može Čović dobiti poziciju da kaže da DF neće učestvovati u vlasti... Da on naredi i da im ovi odu u Mostar na noge i da poslušno na tu stvar pristanu. Mi to nećemo dozvoliti. Dakle, ima svi sve da prihvate i da se napravi balans i odnos snaga u kojem će probosanski blok ovako ili onako doći do snage od minimum 50 posto u Bosni i Hercegovini, a nikako jedne trećine.  

Gospodine Izetbegoviću, javnost je malo zbunjena. Ako budete tvorili vlast na federalnom nivou, a vlast na državnom nivou bude ovakva kakva jeste, da li će to donijeti probleme u funkcionisanju vlasti i da li će to imati negativne efekte za državu u slučaju nastavka blokada i destruktivnih aktivnosti?

- Pa evo, preuzeli su državu, pa da ih vidimo jedno vrijeme. Puno su pričali, puno su kritikovali, puno su obećavali... Da ih vidimo, neka oni sad pokušaju rješavati ovaj triangl, SNSD, HDZ i bilo ko, evo, sa probosanske strane. Pustićemo ih jedno vrijeme da vidimo na šta će to ličiti. A što se tiče Fedeacije, mi im to ne smijemo ostaviti. Sjajan smo posao napravili. Federacija je u odnosu na Republiku Srpsku prije osam godina, ekonomija kad je u pitanju, industrijska proizvodnja, izvoz, BDP, potrošnja goriva, bila 2 naprema 1. Sada je 2,5 naprema 1. Penzija je od juče dvadeset, trideset posto visočija nego u RS-u, plaće su sa toplim obrokom i ostalim daćama 20-30 posto visočije. Dakle, Federacija je jača po tom pitanju od Srbije i svih istočnih susjeda. Mi ne možemo to što smo napravili ostaviti nekome da tu stvar upropasti. A na nivou države neka probaju. Dobro je da probaju jedno vrijeme, pa da vidimo šta će raditi. Već prave inicijalne greške koje ćemo mi morati da zaustavljamo. 

Visoki predstavnik Christian Schmidt je u posljednjih desetak dana u dva navrata bio primoran, da tako kažemo, da odgovara na pitanja parlamentaraca, prvo u Evropskom parlamentu, pa onda i pred Parlamentom Velike Britanije, pogotovo za svoje odluke u izbornoj noći o izmjenama Izbornog zakona i Ustava Federacije. Kako vi gledate na sve ono što je visoki predstavnik donio od te izborne noći do danas?

- Kada je dolazio visoki predstavnik, dolazili su glasovi da on neće moći izaći iz okvira politike u kojoj je stasao. On je demohrišćanin i nema priblema nikakvih s tim ako je u stanju da se izdigne iznad toga i da ne nastupa pristrasno, u korist, recimo, demohrišćanske stranke HDZ-a. I on se očigledno nije uspio iščupati iz toga. On se konsultovao s Plenkovićem, s Radmanom, sa Hrvatima, nije se konsultovao u Bosni i Hercegovini. Presjekao je te noći u korist HDZ-a. Ne samo da je povećao broj ruku, broj delegata, nego je i potrebnu većinu od jedne trećine podigao na skoro jednu polovinu i učinio HDZ nedostižnim, nedohvatljivim... Čoviću dao poluge u ruke kojima on može govoriti ko je legitimni Hrvat i ko je legitimna stranka, izbacivati kompletne stranke, blokove patriotske izbacivati iz vlasti. To je uradio visoki predstavnik. Fizionomija tog njegovog pristupa i efekti toga svega postaju potpuno vidljivi. 

Kakve su posljedice toga? 

- Pa evo ove – da vam je stavio u poziciju HDZ-ovog predsjednika, koji ima na državi 8 posto, na Federaciji 15-20 posto, da je nezamjenjiv i da on bira unutar probosanskog bloka s kim hoće, s kim neće.

Šta dalje? Može li se naći politički instrument kojim će se spriječiti takve stvari?

- Može, naravno, potrebna je sloga jer ne bi ovo imao HNS i gospodin Čović da nisu zajedno, što kaže naš narod, da nisu bir. Kada bi i probosanci bili zajedno, tada bi dobili pravu snagu. To bi bio jedan široki blok u kojem bi bilo puno stranaka i svaka od njih bi imala malo vlasti... Ali nije bitno. Ako nam nisu bitne pozicije, ako nam nisu bitne fotelje, ako nam je bitna država, onda tu stvar treba uraditi i sve u ovoj državi postepeno stavljati na pravu mjeru. Dakle, vrlo jasne stavove imati oko politika koje nosi gospodin Dodik, simbolizira ih, pokušava da ih realizuje, vrlo jasan odgovor imati u odnosu na ono što radi Čović u vezi eventualnih promjena zakona, u vezi državne imovine... Zajednički stav, nas 60 posto. Braniti državu sljedeće tri godine, a ne boriti se za fotelje, ne trčkarati po Banjaluci, po Laktašima i po Mostaru, servilno, u nadi da ćete dobiti neke pozicije. Ponosnije se odnositi, s više digniteta u odnosu na međunarodnu zajednicu. Treba da nam pomognu, ne treba da nam budu šefovi u ovoj zemlji. Nas je narod izabrao. Vrijeme je za jedno puno sazrijevanje u Bosni i Hercegovini i Federaciji.

Svjedočimo žestokoj raspravi o kandidatima koje je gospodin Denis Bećirović predložio za ambasadore u njegovoj nadležnosti. Kako vi vidite ta kadrovska rješenja?

- Pa, on nastupa dosta konvencionalno, da tako kažem, konzervativno. Ne eksperimentiše. Daje povjerenje ljudima koji imaju iskustvo, to su karijerni diplomati, većinom. Ja nemam tu neki poseban komentar niti primjedbu. Drži se poznatih, afirmisanih ljudi.

Otkud onda ovakva rasprava u javnosti? 

- Zato što je imenovao ljude koji su ranije imenovani i oni smatraju da su to SDA kadrovi. To su kadrovi Bosne i Hercegovine koje sam i ja zatekao, koje je Šefik Džaferović zatekao. Imenuje takve. Kao što rekoh, ne eksperimentiše. 

Neke ranije diplomate smatraju da je diplomatija, bar ovaj njen, da tako kažemo, probosanski dio, zamrla još dok ste vi bili u Predsjedništvu i da ni tada nisu birani najbolji kadrovi i najbolje diplomatske destinacije. Šta mislite o takvim tvrdnjama?

- Bivši diplomati, bivši političari, bivši direktori uvijek misle da je bilo bolje u njihovo vrijeme i kako su oni otišli da to sve loše ide, da ne ide dobro... Svi imaju pravo na svoje mišljenje. Ja sam se trudio da imenujem najkompetentnije. Većinom su to bili ljudi iz sistema koji sam ja zatekao, davao sam povjerenje ponekom mladom, novom čovjeku, ne pretjerano, ne previše, tako da mislim da je to relativno solidno s obzirom na naše mogućnosti. Dešavalo se da neke jako dobre ljude ponudim, pa da neće da idu u diplomatiju... Ljude koji su bili u diplomatiji, koji su napustili, otišli na radna mjesta koja su bolje plaćena. Rade za strance trenutačno. 

Završićemo ovaj razgovor, gospodine Izetbegoviću, jednim pitanjem koje se često čuje u javnosti, a odnosi se nekako na vas lično. Stranka demokratske akcije je u opoziciji na državnom nivou, vi ste poraženi na izborima za člana Predsjedništva BiH od Denisa Bećirovića. Mogle su se čuti i konstatacije da mnogi koji su glasali za Bećirovića, zapravo, nisu glasali za njega nego su glasali protiv vas. Isto tako se čuju ocjene da su mnogi istaknuti kadrovi SDA u vaše vrijeme napustili stranku. Kako vi kometarišete sve te ocjene, koliko je u njima istine?

- Pa brojke govore. Znate, na bazi brojki treba donositi zaključke, a ne na bazi nečega što se pravi kao atmosfera, kao dojam. Ja sam ušao 2010. godine u Predsjedništvo dobivši 34 posto podrške od glasača koji su glasali za bošnjačkog člana Predsjedništva. Zatim sam obnovio mandat, podigavši to na 35 posto podrške. Sad sam dobio 37 posto podrške, najviše ikada, od ljudi koji mene žele... Samo što su oni ranije bili rasuti na osam kandidata, na jedanaest kandidata. Ovaj put su se ujedinili i kada se ujedine, onda svi igraju na jednoga jer ulazak Denisa Bećirovića znači ulazak u vlast, koja se formira od glave pa naniže, za sve one koji su stali uz njega. Oni su se ujedinili faktički protiv mene, ja nisam mogao nadjačati njih jedanaest, a postigao sam, ustvari, najjači svoj rezultat do sada. Kad je u pitanju SDA, ona se već, evo, u vrijeme mog predsjednikovanja vratila na pozicije od preko 250 hiljada glasova i uporno to drži na nekih 270, 280, 300 hiljada glasova u tri zadnja ciklusa. To su činjenice, to su brojke. Kad biste sad poredali, napravili stubiće, pa stavili broj glasova, imamo sad 273 hiljade... U Federaciji je sljedeća stranka na pola toga! Sljedeća ozbiljna stranka u Federaciji je Stranci demokratske akcije do pasa. A evo, recimo, Konakovićeva stranka, koja pokušava da lideriše, nije ni do koljena SDA-u. Ona ima tri i po puta manje glasova nego SDA. Mogu ljudi pokušavati da prave neke predstave od toga svega, da pokušavaju stvoriti neku percepciju gubitka SDA. Ona nije takva. Ja imam svoj ugled kod mojih glasača, oni su meni dali podršku, ona je nešto malo visočija nego što je bila ranije, ali ne mogu da savladam jedanaest. Uzaludno je.

Da li to znači da se vi ne smatrate odgovornim ni za brojne odlaske iz SDA?

- Svako neke greške pravi. Neka to drugi analiziraju. Da li je gospodin Konaković trebao da ode iz SDA, pošto sam ga ja lično promovirao, pomogao, dao mu poziciju da bude premijer? Kad je odlazio iz SDA on je rekao: “Ja nemam ništa sa gospodinom Izetbegovićem, on je bio dobar predsjednik prema meni. Ja ga čak ne želim ni zamarati ovim pričama, ovo su kantonalne priče, ja imam problem s ljudima na kantonalnom nivou”. Dakle, to su riječi gospodina Konakovića. Gospodin Zvizdić je govorio da se treba osloniti na meritokratiju, da ne možemo stajati iza ljudi koji nisu obrazovani, koji nemaju dignitet, koji nemaju povjerenje u narodu... Je li sad zadovoljan? Je li gospodin Zvizdić, koji je bio premijer, zaista zadovoljan sa ovim imenovanjem, sa imenima za koja je on digao ruku ovaj put za Vijeće ministara? I tako dalje... Ja mislim da se ljudi bore za vlast. Ja mislim da je SDA jedna stara stranka u kojoj ljudi stare, postaju sijedi, dolaze u pedesete godine, nisu zadovoljni svojim pozicijama. Žele da budu predsjednici stranaka, misle da mogu više, da budu članovi Predsjedništva, da ih SDA kandiduje za članove Predsjedništva. Ne možemo mi svakoga kandidovati za člana Predsjedništva, možemo samo jednog čovjeka. Ne možemo mi imenovati hiljadu ministara, možemo da imenujemo, ne znam, deset, dvadeset ministara, direktora i tako dalje. Dakle, rade ambicije, ljudi sazrijevaju i traže sebi bolje na drugoj strani.  

BHRT