Tokom Akademije je prisutnima fotografije iz različitih životnih faza Alije Izetbegovića i njegove porodice, uz pojašnjenja i komentare, pokazao Bakir Izetbegović, sin Alije Izetbegovića, njegov dugogodišnji prvi saradnik i predsjednik Stranke demokratske akcije.
Uz 64 prikazane fotografije, napravljena je retrospektiva života Alije Izetbegovića i njegove porodice, od predaka preko mladalačkih dana Alije Izetbegovića, pristupanja pokretu "Mladi muslimani", odlaska u zatvor u dva navrata pa sve do osnivanja Stranke demokratske akcije i predvođenja Bosne i Hercegovine u borbi za nezavisnost i odbrani od agresije.
- Ovu fotografiju smo uzeli iz dosjea UDBA-e. Mi smo se začudili šta smo tu sve našli. Oni su imali energije i vremena da nas sve prate. Osuđen je na tri godine zatvora za riječi i ideje. Šef UDBA-e je preporučio da se Alija osudi na što strožiju kaznu jer nije htio sarađivati, izdati, svjedočiti protiv drugih i odustati od ideje. To su neke od najjačih riječi napisanih o Aliji Izetbegoviću – kazao je Bakir Izetbegović pokazujući fotografiju Alije Izetbegovića koja je nastala nakon hapšenja 1946. godine.
Između dvije robije Alije Izetbegovića, dodao je njegov sin Bakir, prošle su 33 godine, tokom kojih, kako je kazao, nije odustajao od borbe za vlastite ideje. Ta je borba poslužila kao izgovor tadašnjem režimu za pokretanje montiranog "Sarajevskog procesa", u kojem je Izetbegović osuđen na 14 godina zatvora.
- Režim je imao svoje razloge za pokretanje procesa, a Onaj koji upravlja našim životima, sudbinama historijom je imao svoje. Proces je obilježio ljude koji su bili autsajderi, nepoznati javnosti, bošnjačkom narodu i ustvari je obilježio buduće lidere koji će voditi Bošnjake i Bosnu i Hercegovinu u njenim najtežim trenucima. Na pola zatvorske kazne, nakon sedam godina, Alija je bio predsjedavajući Predsjedništva BiH – izjavio je Izetbegović.
Podsjetio je Izetbegović na proces osnivanja prve alternativne političke stranke, Stranke demokratske akcije, i razbijanja jednopartijskog sistema, održavanja prvih višestranačkih izbora, raskolima u Stranci demokratske akcije i odlascima nekih od njenih istaknutih članova, pokušaja očuvanja Jugoslavije sa svim njenim republikama, a zatim i održavanju Referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, borbi protiv agresije, brojnim međunarodnim pregovorima, Vašingtonskom sporazumu i u konačnici potpisivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
- Bosnu su odbranile stotine hiljada ljudi, ali da nije bilo Alije, ne bi bilo sloge među njima. Dejton je donio mir i nepravično rješenje. Ali bolje je hiljadu dana pregovarati nego jedan dan ratovati. I nastavili smo da pregovaramo, da popravljamo dejtonsko rješenje – kazao je Izetbegović pokazujući fotografiju sa potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir.
Alija Izetbegović je napustio politiku i odstupio sa pozicije u Predsjedništvu BiH 2000. godine, a posljednji govor je održao u oktobru 2002. godine u dvorani "Zetra" na skupu Stranke demokratske akcije.
- Pobijedili smo. On je tu noć dobio groznicu i nikada više nije bio dobro - kazao je Izetbegović.
Alija Izetbegović je rođen na današnji dan, 8. augusta 1925. godine, a preminuo je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu.
Dženazi i ukopu Alije Izetbegovića je, prema procjenama, prisustvovalo oko 150.000 osoba, uključujući i najveće svjetske državnike tog vremena.
- Čovjek, rob Božiji, Alija, otišao je sa ovog svijeta prije 19 godina. Ali pisac, mislilac, lider nije nikada otišao. Njegove ideje, njegove knjige, njegova politička zaostavština su itekako živi. Nikada se nije snimalo više serija i filmova o njemu, nikada se nije izdavalo više Alijinih knjiga širom svijeta. Suprostavljao se naoko neuporedivo jačim silama od sebe. Te su sile izgledale tako, ali da su bile jače, pobijedile bi. Te su sile nestale ili su otišle, a Alijino djelo, ideje i sjećanje na njega su ostali – poručio je Bakir Izetbegović.
Predsjednik "Preporoda" Sanjin Kodrić je za Aliju Izetbegovića kazao da je bio državnik, lider i čovjek s idealima o slobodi. Sjećanje na tog mislioca i tipičnog čovjeka Bosne u čiju je sudbinu stala i sudbina Bosne i Bošnjaka potrebno nam je, kazao je Kodrić, pa Bošnjačka zajednica kulture želi nastaviti obilježavanje dana njegovog rođenja i u narednim godinama. Sličnu manifestaciju željela je upriličiti 2020. godine, ali je globalna pandemija spriječila tu zamisao.
Život Alije Izetbegovića, naglasio je između ostalog Kodrić, bio je stalna borba i stalno nastojanje u traženju pravog puta i spasa, "kao da se u to ograničeno ljudsko življenje spojila istorijska sudbina Bosne i Bošnjaka".
Kodrić je, kao i Bakir Izetbegović, podsjetio na političku misao budućeg državnika još od njegovih mladih dana i tamnovanja u zatvorima represivnih režima zbog njegovih slobodarskih ideala od kojih nikada neće odustati niti priskrbiti sebi zatvorske privilegije optužujući sapatnike s kojima je hapšen i suđen.
Kodrić je podsjetio i na osnivanje Stranke demokratske akcije Alije Izetbegovića koja je uspjela postati snažan poticaj Bošnjacima da izrastu u snažan politički narod u vremenu kad zaživljava politički pluralizam.
Obojica govornika su tokom večerašnje akademije naglasili i Izetbegovićevo zalaganje za toleranciju u državi Bosni i Hercegovini prema pripadnicima svih drugih nacija i vjera, opisujući ga kao mudrog i strpljivog čovjeka, humanistu sa svim osobinama lidera, što će naročito doći do izražaja u teškim danima agresije na Bosnu i Hercegovinu devedesetih godina proteklog vijeka.
Nakon obraćanja Bakira Izetbegovića i Sanjina Kodrića, u Vijećnici je tokom ove manifestacije održan i prigodan koncert duhovne muzike.
Alija Izetbegović rođen je 8. augusta 1925. godine a umro 19. oktobra 2003.
Ovom državniku, misliocu, piscu, humanisti čvrstih ideala i političke misli sudbina je namijenila državništvo u najtežim godinama moderne historije Bosne i Hercegovine, kada je između njega, sljedbenika i poštovalaca njegovih ideja i djela ispoljena neraskidiva sudbinska veza.
