8. i 9. maja obilježili smo 75. obljetnicu završetka Drugog svjetskog rata i pobjede saveznika nad Hitlerovim fašizmom. Preko 60 miliona ljudi u tom je ratu izgubilo život, mnogi od njih su stradali u koncentracionim logorima. „Sjećanje na rat i ratne užase mora se održati budnim za sva vremena“, stoji u priopćenju njemačke vlade povodom te obljetnice.

I upravo u ovim danima, usred pandemije koronavirusa, stiže vijest da će u Sarajevu biti održana misa zadušnica za pale hrvatske pomagače nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu, takozvane „ustaše“.

Da podsjetim: od okupacije Jugoslavije 1941. pa sve do kraja rata 1945. pod Hitlerovim patronatom oni su vladali u novoutemeljenoj „Nezavisnoj Državi Hrvatskoj" (NDH)  kao kolaboracionisti nacističkog režima. Oni su u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i dijelovima Srbije koje je tada zauzela Hrvatska deportirali i ubijali Jevreje, Muslimane, Srbe,  Rome i članove hrvatske političke opozicije. Samo u Sarajevu je zabilježeno preko 10.000 žrtava ustaškog režima.

Osam dana nakon kraja rata, na jugoslavensko-austrijskoj granici u blizini grada Bleiburga, Britanci su jugoslavenskoj armiji „isporučili“ pripadnike ustaškog pokreta, vojnike NDH, crnogorske, srpske i slovenske naci-kolaboracioniste te civile koji su se htjeli predati britanskoj vojsci. U vrlo kratkom vremenskom razdoblju jugoslavenske postrojbe su ubile brojne zatočenike bez ikakvog sudskog postupka, a druge su poslali na marševe smrti. U komunističkoj Jugoslaviji (1945.-1991.) ta nedjela nikada nisu rasvijetljena. Bleiburg je postao mjesto na kojem komemoriraju ljudi zarobljeni u prošlosti.

U međuvremenu se u Bleiburgu svake godine u maju održava jedan od najvećih skupova fašista Evrope. Pod krinkom „vjerske manifestacije“ Bleiburg je s vremenom postao hodočasničko mjesto ne samo za desno-ekstremne katoličke svećenike, bivše ustaške borce i neonaciste – već i redovito za visokorangirane hrvatske političare. Održavanje skupa nije prekinuto ni nakon što se od njega i službeno distancirala dijeceza Koruške.

Zbog korone ove je godine nastupila sasvim nova situacija: skup u Bleiburgu se ne može održati. Zato sad vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić 16. maja u sarajevskoj katedrali namjerava služiti misu za žrtve Bleiburga.

Pravo na slobodu vjere je zajamčeno u bosansko-hercegovačkoj demokraciji. Ali protiv mise za Bleiburg mnogi protestuju. Treba li se u jednom multietničkom gradu, koji je tako neizrecivo propatio zbog nacionalizma u posljednjem ratu, okončanom prije 25 godina, uopće održati jedna manifestacija za naciste? Čak je i tročlano predsjedništvo u BiH iznimno jedinstvenog mišljenja: sva tri člana preporučila su kardinalu da promisli o svojoj odluci.

Bosanci su izvan sebe – i to može biti razlog za zabrinutost. Građani se naime boje da može biti izgreda zbog „Bleiburga“. Političari su pozvali građane da budu smireni, to je na primjer uradila i najveća bošnjačka stranka SDA: „Od građana zahtijevamo da svoje neslaganje s održavanjem mise u katoličkoj crkvi ne izražavaju na način koji može dovesti do incidenata." Poglavar Srpske pravoslavne crkve u BiH osudio je Puljićevu odluku – i najavio oštrim riječima kraj suradnje dviju crkava: „Ovom ste odlukom za nas zauvijek zatvorili vrata  katedrale.“ U multietničkoj državi u kojoj su tolerancija i poštovanje suživota najvažnija stvar, ova kriza samo dodatno produbljuje već postojeće rovove.

Izraelska ambasada u albanskoj Tirani, koja je nadležna i za BiH, te vodeći predstavnici Jevreja u BiH također su se obratili kardinalu Puljiću, baš kao i brojne demokratske organizacije i stranke, te poznate osobe. Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH Jakob Finci u otvorenom pismu je naglasio kako ova misa „podsjeća na krvnike naših majki, očeva, djedova, zemljaka i svih drugih nedužnih ljudi, koje su ubili fašisti paradržave NDH“, odnosno da znači oživljavanje i jačanje fašizma. Čak je i američko veleposlanstvo u Sarajevu pozvalo organizatore da se distanciraju od „povijesnog revizionizma i retrogradne retorike".

Hrvatski narodni sabor, krovna organizacija 13 hrvatskih političkih stranaka, podržala je kardinala Puljića. Baš kao i parlament Republike Hrvatske, koji je pokrovitelj komemoracije u Bleiburgu.

Posljednjih se godina uočava da HDZ, vladajuća stranka u Zagrebu, sve više skreće udesno, isto to vrijedi i za njezinu sestrinsku stranku u BiH. Mora se zapitati zašto se u ovom slučaju EU pretvara da ništa ne vidi. Hrvatska je članica Europske unije i bile bi primjerene odgovarajuće mjere u ovom slučaju. Ali EU i EPP (Europska pučka stranka čiji je član i HDZ) očito samo promatraju što se događa – i to bez ikakvih posljedica.

Ja smatram da je zabrinjavajuća stvar kada desničari i antisemitske snage nesmetano mogu širiti svoje ideologije koje su bazirane na preziru prema ljudima. Nikada ne smijemo zaboraviti od čega smo oslobođeni prije 75 godina. Nikada se ne smijemo prestati neumorno boriti protiv fašizma. Pozivam EPP, Bruxelles i najviše dužnosnike Katoličke crkve da se jasno pozicioniraju protiv fašizma i desno-nacionalnih snaga te da otkažu misu prije nego što bude prekasno.

Mogu se samo nadati da će i bosanski kardinal Puljić prije subote shvatiti da misa za fašiste neće potaknuti pomirenje, već upravo suprotno.

Prof. dr. Christian Schwarz-Schilling je od 1982. do 1992. bio  CDU-ov savezni ministar za poštu i telekomunikacije. Vladu je napustio iz protesta zbog njezine politike tijekom rata u BiH. 2006.-2007. je bio Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.

DW