Povratak evropskim, odnosno univerzalnim ljudskim vrijednostima u svijest ljudi i praksu djelovanja na Zapadnom Balkanu je put za uspostavljanje reda i poretka dostojnog za život ljudi, smatra Sedad Dedić, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici.
Sankcionisanje odgovornih
Za videosamit EU – Zapadni Balkan sa učešćem najvažnijih evropskih zvaničnika koji se održava danas kaže da se nada da će poslati jasne poruke u smjeru važnosti povratka evropskih vrijednosti u praksi na Zapadnom Balkanu, da evropske vrijednosti treba slijediti kao standard, a ne kao praksu bilo koje države.
- Potenciranje važnosti i privrženosti evropskim vrijednostima u praksi je za Bosnu i Hercegovinu posebno važno u kontekstu kontinuiranih negiranja i nepoštivanja pravosnažnih presuda domaćih i međunarodnih sudova u BiH i nedavnih neprihvatljivih i nedgovornih postupanja zvaničnika u našoj zemlji koja su dovela do nekoliko javnih afera u ponašanjima i upravljanju javnim novcem, novcem građana u kontekstu vanrednog stanja u BiH i borbe protiv pandemije. Pravosudne institucije su pred ozbiljnim izazovom da sačuvaju pravnu državu propisno procesuirajući i sankcionirajući sve odgovorne. A odgovorni učesnici javne vlasti moraju izvuči pouke iz ovih grešaka i pogrešnih postupanja. To je jedini način za povratak i jačanje povjerenja građana BiH u javnu vlast, objašnjava profesor Dedić.
Tvrdi da vjeruje u nove generacije pametnih mladih ljudi na Zapadnom Balkanu da će na temeljima univerzalnih vrijednosti, uz pomoć evropskih institucija, odgojiti generacije budućnosti i uspostaviti praksu sadašnjosti i budućnosti koja će značiti ljudsko dostojanstvo, vladavinu prava, slobode, demokratiju, jednakost pred zakonom i ljudska prava u praksi. Sadašnje i nove generacije, veli, nemaju više vremena za gubljenje i moraju odgovorno zaustaviti manipulaciju i uništavanje svoje budućnosti i od svojih političkh predstavnika na Zapadnom Balkanu ultimativno tražiti povratak u praksu evropskih vrijednosti zbog boljeg, sigurnijeg i prosperitetnijeg života sadašnjih i budućih generacija.
Veličanje ratnih zločinaca
- Ako u Bosni i Hercegovini ili bilo gdje drugo postoje društveni akteri koji osuđenike za ratne zločine doživljavaju kao heroje i ne samo doživljavaju, nego ih i tretiraju tako onda takve aktere imamo obavezu javno prozvati i zaustaviti u takvom očitom negiranju evropskih vrijednosti i direktnom radu protiv evropskih vrijednosti. Društvena i civilizacijska obaveza svakog odgovornog čovjeka je podsjetiti i upozoriti i domaću i međunarodnu javnost da u BiH i u drugim dijelovima Zapadnog Balkana postoje društveni akteri sa imenom i prezimenom i sa tačnim nazivima koji i danas presuđene zločince i osuđenike Radovana Karađića, Ratka Mladića, Darija Kordića, Jadranka Prlića, Slobodana Miloševića, Slobodana Praljka, doživljavaju kao heroje i iz pozicije vlasti ih tretiraju kao heroje što je udar na sve civilizacijske vrijednosti. Nakon presuđenih najgnusnijih djela protiv svih civilizacijskih vrijednosti, nakon pravosnažnih presuda za genocid, za udruženi zločinački poduhvat i za ostala djela protiv čovječnosti ratne zločince Karađića, Mladića, Kordića, Prlića, tretirati i smatrati kao heroje i davati nazive studentskim domovima po ovim zločincima, praviti im zvaničan doček i slično. ne smije i ne može proći nekažnjeno i bez posljedica za opstanak i napredak ljudskog društva koje može opstati i napredovati isključivo na temeljima i poštivanjem univerzalnih ljudskih vrijednosti, poručuje Dedić.
Osim već postojećeg normativnog okvira koji promovira evropske vrijednosti, uz određena odstupanja, na koja su međunarodni sudovi već jasno ukazali, i deklarativnog zalaganja za poštivanje i primjenu evropskih vrijednosti, smatra Dedić, ključno je da građani Zapadnog Balkana pokažu svijest o svojim životnim interesima i masovno zatraže od svojih političkih predstavnika povratak evropskim vrijednostima u praksi, djelovanju i radu.
Ljudi su pitanje ljudskog dostojanstva, vladavine prava, slobode, demokratije, jednakosti pred zakonom i ljudska prava kao najvažnije vrijednosti za opstanak i napredak svojih društava unijeli u nacionalne i međunarodne pravne dokumente upravo da bi ih tako zaštitili i postavili kao vodilju u radu nacionalnih državnih institucija i međunarodnih institucija. Danas mjeru uspjeha jednog društva pa i međunarodnih institucija tražimo upravo u ostvarenju evropskih vrijednosti u praksi koji u stvarnom životu znače bolji standard života i bolji ambijent za život građana na konkretnom području. Dedić dodaje da pitanje evropskih, odnosno univerzalnih ljudskih vrijednosti nije apstraktno pitanje koje ne dotiče život građana. Evropske, odnosno univerzalne ljudske vrijednosti su jedan od najviših i najvažnijih postignuća moderne ljudske civilizacije i od ostvarivanja tih vrijednosti direktno zavisi kvalitet života ljudi u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu općenito. I postizanje ekonomskog prosperiteta je dokazano u direktnoj vezi sa poštivanjem ljudskih vrijednosti.
Evropske vrijednosti
- Kada kažemo evropske vrijednosti mislimo naravno na univerzalne civilizacijske vrijednosti koje nalazimo i u međunarodnim dokumentima kojima se garantuju ljudska prava i slobode i vrijednosti kao i većini modernih nacionalnih ustava u svijetu. Ustav BiH posebnu pažnju poklanja univerzalnim civilzacijskim vrijednostima inkorporirajući međunarodne deklaracija o ljudskim pravima i slobodama direktno u pravni sistem u BiH. A kada kažemo da Ustav BiH nešto garantira to znači odgovornost i obavezu angažiranog i stalnog djelovanja odgovornih državnih institucija i političkih aktera koji tamo djeluju da se takve garancije i ostvare u praksi. Smisao evropskih vrijednosti u normativnom sistemu i deklarativnom zalaganju nalazimo tek kada te vrijednosti tražimo i nađemo u upotrebi u redovnoj praksi političkih aktera koji kreiraju i upravljaju ambijentom u kojem ljudi žive. Ako nemamo vrijednosti u praksi onda nećemo i ne možemo mirno stajati sa strane, nego moramo angažirano redovno, glasno i jasno ukazati i ukazivati ko i kako odstupa od evropskih vrijednosti koje su uslov za bolji život građana u BiH i općenito, zaključuje Sedad Dedić, profesor sa PF UNZE.
OSLOBOĐENJE
