U sedmici za nama je navršena i godišnjica od održavanja Općih izbora u Bosni i Hercegovini, a izvršna vlast na državnom i federalnom nivou još nije formirana. Pitanje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) ostaje prepreka za novi saziv Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, iako postoje naznake i najave mogućih iskoraka po tom pitanju.
O tim naznakama i najavama smo, između ostalog, razgovarali sa predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem, koji je u intervjuu za Faktor govorio i o formiranju federalne vlasti, mogućoj rekonstrukciji Vlade Kantona Sarajevo, te o odnosima sa predsjednikom Republike Turske Recepom Tayyipom Erdoganom.
Jeste li još uvijek optimistični da bi rješenje za postojeći zastoj u formiranju vlasti moglo biti pronađeno u ovom mjesecu i postoje li već utvrđeni okviri kompromisnog rješenja?
Recimo da sam umjereni optimista. Jer, ako postoji minimum racionalnog razmišljanja, odgovornosti i spremnosti na kompromis, dogovor će biti postignut u sljedećih par sedmica. Neću izlaziti u javnost sa detaljima, ali rješenje na kojem rade kabineti članova Predsjedništva BiH zaista nudi izlaz iz krize, i, da tako kažem, spašava obraz svim stranama. Srpske stranke bi izborile da nema članstva BiH u NATO bez nove odluke koja podrazumijeva konsenzus, a probosanske stranke i HDZ da će se saradnja sa NATO-om unaprijediti u okviru koji je određen ranije donesenim zakonima i strategijama. To bi faktički bila implementacija člana 3. Sporazuma kojeg smo početkom avgusta potpisali Čović, Dodik i ja. Ukoliko i ovo bude odbijeno, formiranje novog saziva Vijeća ministara u ovom mandatu će postati potpuno neizvjesno.
U javnosti se pokušava nametnuti dojam da se blokiranjem rada Parlamentarne skupštine BiH pravi pritisak samo na FBiH, na način da to nanosi štetu samo tom bh. entitetu ili samo probosanskoj komponenti. Šta te blokade zapravo znače za građane entiteta RS?
Za sve građane BiH znače isto, jedan štetan zastoj i blokadu koja usporava reforme, izgradnju infrastrukture, oporavak privrede, kreiranje novih radnih mjesta, porast životnog standarda. Međutim, s obzirom da su primanja, penzije, životni standard u RS nešto niži, a zaduženost po glavi stanovnika bitno viša nego u Federaciji BiH, onda će ovi negativni trendovi teže pogoditi stanovnike RS. U ovom času imamo osigurane dvije milijarde KM kredita za izgradnju različite infrastrukture diljem BiH, od čega trećina otpada na RS. Ako ne prestane blokada Parlamentarna skupštine BiH, ova sredstva neće biti operativna jer finansijski aranžmani neće biti ratificirani, a to znači da građevinska operativa u RS neće realizovati skoro 700 miliona KM investicija. A to je tek početak usporavanja i pada.
Uporno ponavljate da je ova blokada koju je napravio SNSD, a prati je HDZ, protivustavna. Da li je i protivzakonita? Postoje li sankcije za ovakvo ponašanje parlamentaraca koji uredno uzimaju plaću od preko 5.000 KM za nerad?
Krivični zakon BiH dijeli krivična djela na ona koja su počinjena činjenjem i nečinjenjem. Uvjeren sam da je ovo što već godinu dana radi dio parlamentaraca PS BiH ekletantan primjer nanošenja nemjerljivih šteta državi pasivnošću, nečinjenjem, ne poduzimanjem radnji na koje su nas Ustav i zakoni obavezali. Ukoliko se uskoro ovaj odnos ne promijeni, moraćemo se obratiti OHR-u i BiH Tužilaštvu sa zahtjevom za intervenciju.
U utorak je u Srbiji položen kamen temeljac za gradnju autoputa od Beograda do Sarajeva, dok su u BiH te aktivnosti „na čekanju“. Imate li informacije da li je posljednji sastanak u Beogradu pomogao da se te aktivnosti u BiH pokrenu i inteziviraju?
Ne vidim da se napravio bitan pomak kada je u pitanju BiH. Krivica je na nama. U Turskoj i Srbiji se lako donose odluke, zna se ko vodi procese, to su predsjednici Erdogan i Vučić. BiH je u svemu spora jer nam je sistem odlučivanja kompleksan, pun blokada, odnosi su kompleksni, borba za liderstvo ne prestaje. Previše je, da tako kažem, olovaka u jednoj knjizi. Lično se osjećam loše zbog niza projekata koje sam dogovorio sa predsjednikom Erdoganom, a koji su mogli biti brže i bolje implementirani. Ja sam ih inicirao, ali nisam mogao bitno uticati na njihovu dalju implementaciju, upravo zbog pomenute komplicirane piramide odlučivanja. Ne mislim samo na autoput Sarajevo – Beograd. I stotine miliona KM kredita za povratnike su mogli dati bolji rezultat, i hotel Ruža u Mostaru je trebao biti davno završen, i ogromna kvota mesa koju sam dogovorio je mogla razviti masovnu proizvodnju silaže i stabilizirati život povratnika diljem BiH. Nažalost, za sada su najbolje prošli šverceri.
Kada bi potencijalni partneri u budućoj vlasti ponovo mogli sjesti za pregovarački sto, što je najavljeno nakon vašeg posljednjeg sastanka sa delegacijom HDZ-a BiH?
Dok se ne riješi pitanje slanja ANP i imenovanja mandatara od strane Predsjedništva BiH, nema potrebe sjedati u formatu predsjednika stranaka. Preostalo je da potpišemo dio sporazuma koji se odnosi na raspored ministarstava, a to je skoro u potpunosti definisano.
Koliko insistiranje HDZ-a na Izbornom zakonu kao preduvjetu za formiranje nove federalne vlasti može otežati provedbu reformi i hoće li od tog uvjeta ipak odustati? Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je za ponedjeljak najavio upućivanje dopisa kojim će se, kako je kazao, pokrenuti rasprava o Izbornom zakonu. Jesu li raniji prijedlozi te stranke, koji su upućivani u parlamentarnu proceduru, prihvatljivi za SDA i mogu li oni poslužiti kao temelj za rješavanje tog pitanja?
HDZ je postavio ljestvicu previsoko, i sad im je problem da je spuste. Bojim se da će prijedlozi za izmjene Izbornog zakona koje kane predstaviti koalicionim partnerima i javnosti ovih dana, ponovo biti u koliziji sa obavezujućim dokumentima Evropske Unije poput Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, i presuda Evropskog suda za ljudska prava po apelacijama Sejdić-Finci, Pilav i Zornić, a time i neprihvatljivi sa bošnjačke i građanske stranke. HDZ nakon toga može kroz cio mandat nastaviti sa blokadom uspostavljanja nove strukture vlasti u Federaciji BiH, i podrškom SNSD-u u blokadi formiranja i rada Parlamentarne skupštine BiH, ali to ničem dobrom neće voditi. Ignorisanje volje glasača, odnosno blokiranje volje pretežne većine političkih faktora u BiH će neumitno ujediniti tu većinu i prisiliti je da krene u trajno razbijanje takvih blokada već na izborima 2022.
Vaši politički oponenti vam fakturišu odgovornost za neformiranje vlasti, jednaku onoj kojoj nose SNSD i HDZ. Jeste li nekada, uzimajući u obzir važnost tog pitanja po interese države BiH, dobili prijedlog rješenja od tih oponenata?
Potpuna je besmislica izjednačiti odnos i odgovornost tri strane za blokadu formiranja vlasti u BiH. SDA ima samo devet ruku u PS BiH koja broji 42 parlamentarca i, za razliku od SNSD i HDZ, ne može ništa blokirati niti uvjetovati. Sve što tražimo je poštovanje Ustava i vladavine zakona, a to nije nikakav ultimatum. Ako neko od oponenata SDA smatra da Miloradu Dodiku treba popustiti kada je u pitanju NATO put BiH, i, što je još važnije, dopustiti da entitet Republika Srpska preotme nadležnosti države Bosne i Hercegovine, ostvari supremaciju nad državom i provede diktat u oblasti odbrane i vanjskih poslova, neka na to pristane i ući će u vlast umjesto SDA.
Oponenti koje pominjete su pobjegli od odgovornosti i smjestili se udobno u hladovinu bogatog, predominantno bošnjačkog kantona Sarajevo. Istisnuli su pobjedničku SDA u Sarajevu, kritikuju je, pametuju, i ne rade ništa konkretno. Nema nikakvog pomaka unatoč ogromnom budžetu. Ali ima grijeha i grešaka skoro na dnevnoj osnovi. Mislim da bukvalno nije prošla ni jedna sedmica od konstituisanja „Šestorke“ a da SDP, Naša stranka, Narod i pravda nisu napravili neku bruku i aferu imenujući nesposobne i nedostojne, trošeći nezakonito novac poreskih obveznika, relativizirajući istinu o agresiji na BiH.
Posljednje afere vezane za aktuelnu vlast u Kantonu Sarajevo su aktuelizirale mogućnost rekonstrukcije te vlasti. Kako vi ocjenjujete njen dosadašnji rad i postoji li mogućnost da do smjene Vlade dođe prije formiranja vlasti na višim nivoima?
Trebalo bi to ići u paketu. Ali ako ne bude tako, onda ćemo podvući liniju u decembru, na godišnjicu formiranja „Šestorke“, konstatovati šta su sve loše uradili, a šta sve dobro, što su obećali, nisu uradili. I pitati DF i SBB, čiji kadrovi u Sarajevu ulažu trud i nemaju mrlje na obrazu, da li zaista kane ostati u takvom društvu.
Pažnja svjetske javnosti je u posljednjim danima usmjerena na tursku vojnu akciju na pograničnom pojasu u Siriji. Kako vi gledate na ta dešavanja?
Kada je u pitanju politika, potezi, sve borbe Taipa Erdogana, ja sam u cijelosti uz njega. Možda bi neko mogao reći da sam subjektivan, da decenijsko porodično i lično prijateljstvo vitoperi moju optiku pa „sva jaja stavljam u jednu korpu“. Međutim, nije to tako, mislim da sam u stvari veoma objektivan. Erdogan nosi ogromne terete i, unatoč tome, postiže ogromne uspjehe. To je neupitna činjenica, i to traži podršku prijatelja. Pozitivan je i sklon je miru, nudi ruku svakome. Na Balkanu igra veoma važnu i konstruktivnu ulogu. Sa Kurdima kao narodom je napravio istorijske pomake, oni većinom glasaju za AK partiju. Problem je PKK. Ova teroristička organizacija je u posljednjih pola vijeka ubila desetine hiljada turskih vojnika, policajaca, civila. U posljednjih par godina je napravila pravo etničko čišćenje nad Arapima u pograničnoj zoni sa Turskom. Dakle, to su činjenice – desetine hiljada mrtvih Turaka, stotine hiljada protjeranih sirijskih Arapa, i cilj da se nastavi sa destabilizacijom Turske, i u konačnici dovede u pitanje njen teritorijalni integritet. To je moralo dobiti odgovor. Turska se ima pravo braniti, protjerani Sirijci se imaju pravo vratiti domovima. Svijet bi to trebao razumjeti, naročito mi u Bosni koji smo agresiju iskusili na najgori način.
U javnosti su prisutne paralele u djelovanju SDA i AK partije, nerijetko se izdvajaju neke sličnosti. Kakva je saradnja vaše stranke sa strankom Recepa Tayyipa Erdogana, koliko često komunicirate, da li usaglašavate pojedine stavove?
Saradnja se odvija samo na najvišem, personalnom nivou. Saradnje stranaka po dubini nema. Odemo jedni drugima na kongrese koji se održavaju jednom u četiri-pet godina. Sličnosti u stavovima i politikama postoje jer obije stranke su proizašle iz sličnog kulturno-povijesnog kruga, imaju slične ciljeve, bore se sa sličnim problemima. SDA na užem, a AK Partija na širem planu tragaju za formulom koja će značiti afirmaciju nacionalnog identiteta, vjere i kulture dva muslimanska naroda koji imaju istorijske, kulturne, pa i porodične veze, i koja će donijeti mir i suživot sa hrišćanskim narodima sa kojima dijelimo prostor, život i sudbinu već stotinama godina.
FAKTOR