U najtežim danima naše novije historije, 27. i 28. septembra 1993. godine, u opkoljenom Sarajevu, održan je Prvi bošnjački sabor, čije odluke su odredile sudbinu bošnjačkog naroda i naše domovine Bosne i Hercegovine.

Bošnjački sabor odbio je trojnu podjelu zemlje, i donio historijsku odluku o vraćanju nacionalnig imena Bošnjak i jezika - bosanski. 

Oduzimanje prava na ime naroda i ime jezika, pokušaj asimilacije kroz utapanje u tuđe kulture i tradicije, praksa je s kojom su Bošnjaci bili kroz stoljeće suočeni. Bio je to pokušaj negiranja egzistencije samog naroda, koji je vodio pokušaju fizičkog istrebljenja tokom posljednje agresije.

Sve te nasrtaje i izazove Bošnjaci su savladali, i u najtežim okolnostima uspjeli da, zajedno sa drugim bh. patriotama, obnove nezavisnost Bosne i Hercegovine, te da reafirmiraju vlastiti identitet, vjeru i kulturu. Plaćena je ogromna cijena slobode, ali Bošnjaci su izborili poziciju političkog faktora bez kojeg nema kalkulacije ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u cijelom regionu. Uz sve probleme, osporavanja i otpore, Bosna i Hercegovina je danas suverena, jedinstvena i samostalna država. 

Predstoji nam pravna borba da punu ravnopravnost Bošnjaka u svim dijelovima Bosne i Hercegovine, kao i politička borba da Bosnu i Hercegovinu učinimo modernom i prosperitetnom evropskom državom u kojoj će svi građani, bez obzira na etničku i vjersku pripadnost živjeti ravnopravno. 

Pri tome, uvijek moramo imati na umu da su Bošnjaci vezivno tkivo Bosne i Hercegovine, a država Bosna i Hercegovina temelj i okvir opstanka Bošnjaka. 

Naša obaveza je i da nastavimo jačati veze i razvijati saradnju sa Bošnjacima koji žive u okolnim državama kao domicilno stanovništvo, te da jačamo i intenziviramo saradnju sa našom dijasporom.  

Prisjećajući se historijski važnog Prvog bošnjačkog sabora i njegovih dalekosežnih odluka, svim pripadnicima bošnjačkog naroda čestitam Dan Bošnjaka.