Bit će to, naravno, reforme koje nas čekaju kroz programe koje ćemo definisati u dogovoru sa Evropskom unijom i NATO. Te reforme se u mnogočemu preklapaju, i znače jačanje države u svim bitnim segmentima. Vladavina zakona, jačanje pravosuđa, jeftinija i efikasnija administracija, zaštita okoliša itd., sve to otvara prostor jačanju ekonomije i porastu životnog standarda. Dobar dio evropske pravne stečevine će biti usvojen po principu „uzmi ili ostavi”, bez mogućnosti izmjena i redukovanja, i vodit će ubrzano, da tako kažem prečicom do postizanja evropskih standarda u svim bitnim elementima svakodnevnog života u BiH.
Osjećate li se kao politički pobjednik s obzirom na način na koji je sklopljena koalicija i usvojen Program reformi?
Stvari su se zaista odvijale onako kako sam to previđao i obećavao tokom prethodnih 12 mjeseci, ali ne bih da likujem. Možemo to posmatrati i definisati na obrnut način – osjećao bih se gubitnikom da nismo izborili kvalitetan materijal Programa reformi u dogovoru sa NATO, i da SDA, kao pobjednik prošlogodišnjih izbora, nije ostvarila koaliciju koja po vertikali zahvata od državnog do kantonalnog nivoa.
Hoće li BiH svake godine Program reformi usvajati na isti način, preko Predsjedništva BiH ili će to raditi Vijeće ministara?
Koliko znam, radit će to po automatici Vijeće ministara. Precizan odgovor možete dobiti u Predsjedništvu BiH, vjerujem da su to Džaferović i Komšić u dogovoru sa predstavncima NATO i Kvinte riješili na najbolji način.
S kim ste se prije dogovorili, s Komšićem ili Radončićem?
Vjerujte da se ne sjećam, išlo je to nekako paralelno. Sa Komšićem smo u nekoj vrsti koalicije od novembra 2018. jer on dobro sarađuje sa Džaferovićem, a onda se to na pozitivan način prenijelo i na stranke.
Kako ćete se postaviti prema Izbornom zakonu kojeg potencira Dragan Čović. Koliko je realno da ćemo se načekati dok se Vlada FBiH ne formira?
Cijenim da ćemo za par mjeseci i taj problem riješiti. HDZ bi morao odustati od uslovljavanja, to može odvesti stvari i odnose kud ne treba. Volja birača iz oktobra 2018. se mora ispoštovati. U svakom slučaju, presude strasburškog Suda za ljudska prava su obavezan okvir za svako rješenje unutar Izbornog zakona. Od toga SDA neće odustati. I sve što eventualno dogovorimo sa HDZ morat će biti prihvatljivo za bošnjačko/bosanski dio koalicije, odnosno za SBB i DF.
Zašto niste zvanično dogovorili koaliciju sa Socijaldemokratama Envera Bijedića na nivou FBiH, s obzirom da sarađujete u Tuzlanskom kantonu?
Nije bilo takve ideje, niti ponude. Socijaldemokrati bi, po logici stvari mogli biti u savezu sa DF-om. Uz SDA su tri zastupnika Nezavisnog bloka.
Šta građanima možete i smijete obećati u na ekonomskom planu do kraja mandata s obzirom da vam je sada partner Milorad Dodik?
Ekonomija Evrope, na koju se u najvećoj mjeri oslanja naša ekonomija, usporava. To će se negativno odraziti na izvoz naših firmi, a time i na našu ekonomiju. Kompenzirat ćemo to izgradnjom cestovne i energetske infrastrukture, odnosno direktnim unošenjem sredstava iz kredita kojim se ova infrastruktura gradi. Tokom 2020. bi trebala početi i izgradnja “prstena” Sarajevo – Tuzla – Beograd – Višegrad – Sarajevo koja će unijeti nove milijarde KM u novčane tokove BH privrede. Dakle, s Dodikom ili bez Dodika, ekonomski rast bi trebao da se nastavi starim tempom uz kreiranje oko 10.000 novih radnih mjesta godišnje. Plaće, penzije, kupovna moć generalno bi trebala da raste tri do pet procenata godišnje.
U nekoliko navrata ste izjavili da niste zadovoljni razvojem i gradnjom u Kantonu Sarajevo u proteklom desetljeću, i kako se kanite lično angažovati kako bi se stvari dovele u red. Šta to konkretno znači?
To znači da ja, kao Sarajlija, arhitekt i predsjednik SDA nisam zadovoljan razvojem Sarajeva koji se odvija stihijski i u skladu sa interesima i htijenjima bogatih investitora. Napadnuto je divljom gradnjom, struka i građani se malo pitaju. Gradi se mimo osnovnih urbanističkih uzusa, ne poštuju se propisani stepeni izgrađenosti, mijenja se propisana spratnost, pokušava se napasti i vodozaštitna zona, pokušavaju se ugurati neboderi i glomazne zgrade na lokacije na kojim im nije mjesto. Kanim se izboriti za poziciju struke, urbanista, arhitekata, i za poziciju građana, otvoriti proces planiranja javnosti. Sarajevo je u kritičnoj fazi razvoja – dolaze nam velike investicije, intenzivna gradnja, vrijeme je za master plan razvoja Grada i okoline, za prave vizije, za međunarodne arhitektonske konkurse. Mora se riješiti aerozagađenje, vodosnabdijevanje, kvalitetnije prikupljanje i deponovanje otpada, gradski saobraćaj se treba osloniti na električni pogon itd.