Alma Čolo, predsjedavajuća Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine te zastupnica Stranke demokratske akcije u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, od početka je uključena u pregovore o izmjenama izbornog zakonodavstva, što je već dugo jedna od glavnih tema u našoj državi. Vrijeme izmiče, prostora za dogovor sve je manje, a Dragan Čović, tj. njegova Hrvatska demokratska zajednica i ostale političke stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora, ne odustaje od svojih nerealnih ciljeva.
Pregovori u Neumu, uprkos napravljenom pomaku, propali su. U četvrtak je počela nova runda pregovora u Sarajevu, ovaj put u organizaciji Naroda i pravde i Saveza za bolju budućnost, a Alma Čolo nam govori da nije pozvana na ovaj sastanak iako je od početka jedan od ključnih sudionika pregovaračkog procesa. Također, kazala nam je kako nije veliki optimista da će se uspjeti u periodu pred nama pronaći zajednički jezik, a sve i da se pronađe, naglašava da je premalo vremena da se eventualne izmjene “utisnu” u Izborni zakon i Ustav BiH do oktobra.
O ovoj temi, ali i o “povratničkim potezima” Saveza nezavisnih socijaldemokrata u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Alma Čolo govorila je za Stav.
STAV: Iza nas su neumski pregovori o izmjenama izbornog zakonodavstva, a pred nama je, barem se tako čini, serija novih mukotrpnih pregovora. Postoji li realna šansa za dogovor u skorije vrijeme?
ČOLO: Ja nisam sigurna da postoji realna šansa za dogovor u skorijem periodu s obzirom na to da nam vrijeme nije saveznik. Nalazimo se u izbornoj godini, a prema stavovima Venecijanske komisije i OSCE-a, koji su najrelevantnije institucije kada je u pitanju održavanje izbornog procesa u skladu s demokratskim standardima, mijenjanje Izbornog zakona, izbornog sistema godinu pred izbore nije u skladu s demokratskim principima. Izborni sistem, izborno zakonodavstvo, treba da bude stabilan kako bi birači znali šta mogu očekivati na izborima. Političke stranke koje mijenjaju izborni sistem u godini pred izbore uglavnom to rade zbog nekih svojih političkih interesa. Međutim, mi imamo problem presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu koji traje 12 godina i taj problem bismo morali nekako riješiti novim izbornim sistemom.
Prvi zahtjev jeste promijeniti Ustav BiH, što je opet vremenski problematično jer, kada u parlamentarnu proceduru idu amandmani na Ustav BiH, mora proći neko vrijeme da ti amandmani prođu i zadovolje sve potrebno za njihovo usvajanje. To podrazumijeva i da od trenutka kada budu podneseni mora proteći 30 dana dok ne budu stavljeni na javnu raspravu. Javna rasprava je obavezna kod amandmana na Ustav BiH i ona traje dodatnih 30 dana. U posebnim slučajevima može se skratiti na 15 dana. Dakle, ako bi sutra bilo dogovoreno bilo šta i ako bi bilo odmah pušteno u parlamentarnu proceduru, potrebno je najmanje 45 dana kako bi prošlo sve potrebno. To je jako delikatan proces i nisam sigurna imamo li vremena za to.
STAV: Je li onda Sizifov posao uopće pregovarati? Čemu onda sastanci u organizaciji NiP-a i SBB-a?
ČOLO: Dragan Čović je već izjavio da su okupljanjem u Neumu pregovori završeni, da oni nisu uspjeli te da on nikada više ne bi došao na pregovore na poziv Bakira Izetbegovića. Istakao je da bi pregovarao samo kada bi ga pozivali lideri drugih političkih stranaka, što su u ovom slučaju učinili Elmedin Konaković i Fahrudin Radončić. Oni su kazali kako žele razgovarati jer su neke stvari bile blizu rješenja. Prvi susret bio je zakazan za četvrtak, 4. februara, na koji ja nisam dobila poziv.
STAV: Zašto je, prema Vašem mišljenju, SDA sve do neumskih pregovora bila usamljena na probosanskoj strani? I šta je potaknulo čelnike NiP-a i SBB-a da se odazovu pozivu u Neum?
ČOLO: U javnosti je dugo dominirao spin kako je SDA dogovorila neke izmjene izbornog zakonodavstva zajedno s Draganom Čovićem, da želi napraviti ustupak njemu i njegovoj političkoj organizaciji koji neće javno da prezentira te da poziva druge političke stranke u pregovore kao alibi za ono što je dogovorila. Naravno, to nije tačno. Mi godinu razgovaramo s predstavnicima HDZ-a, njihov zahtjev da hrvatski narod svojom voljom bira člana Predsjedništva BiH je politički zahtjev. Oni ovaj zahtjev temelje prvenstveno na presudi Ustavnog suda BiH u predmetu “Božo Ljubić”. Mi uporno tvrdimo, što može iz presude svaki pravnik, ali i laik vidjeti, da se presuda ne odnosi ni na koji način na Predsjedništvo BiH kao na kolektivnog šefa države.
Presuda se odnosi, jasno je, na Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Bakir Izetbegović je od početka govorio kako u pregovore treba uključiti sve parlamentarne stranke. Naprosto ne želimo mijenjati Izborni zakon bez ispunjavanja 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Trenutni zahtjevi Dragana Čovića uopće nisu na listi ovih 14 prioriteta, njihovi zahtjevi, kada je u pitanju Predsjedništvo BiH, također nemaju uporište niti u jednoj jedinoj presudi Ustavnog suda BiH. Istina, imamo presudu koja se odnosi na prethodno spomenuti Dom naroda Parlamenta FBiH, ali naš je stav da je ona djelimično provedena iz razloga što je Ustavni sud BiH izbrisao rečenicu iz Izbornog zakona koja kaže da iz svakog kantona u ovaj dom dolaze po jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin jer nije u skladu s Ustavom FBiH, u kojem ne postoji takva apsolutna odrednica već uvjetna, koja kaže da dolaze po jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin ako su izabrani u kantonalnu skupštinu.
Kada su vidjeli predstavnici drugih političkih stranaka da ne postoji “prešutni dogovor” SDA i HDZ-a, odlučili su se uključiti zajedno s nama u pregovore da dođemo do nekog kompromisa, da u konačnici pokušamo ispuniti pet presuda, da implementiramo preporuke OSCE/ODIHR-a, da vidimo na koji način se mogu razmotriti ponude stranaka HNS-a u vezi s izborom članova Predsjedništva BiH i može li se naći neki model koji nije nova diskriminacija. Da bismo pronašli model koji nije nova diskriminacija, tražili smo od HDZ-a da Dom naroda Parlamenta FBiH svede na dom za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. SDA smatra da trebaju postojati simetrična rješenja u entitetima, kao što je Vijeće naroda u RS-u. Tražili smo određena rješenja u Ustavu FBiH kako bi se spriječile blokade u budućnosti.
STAV: Kakva je uloga međunarodnih medijatora u ovim pregovorima?
ČOLO: Ja mislim da oni žele da ova država ispuni 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Angelina Eichhorst dolazi upravo iz Evropske unije, iz Evropske službe za vanjske poslove (EEAS), i traži od svih država s pretkandidatskim statusom da ispunjavaju svoje obaveze. Imamo dva prioriteta vezana za izborno zakonodavstvo – osiguravanje integriteta izbornog procesa i uklanjanje diskriminacije u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Međutim, oni su stavili na agendu i politički zahtjev HDZ-a i stranaka okupljenih oko HNS-a, što nas je dovelo u jako tešku poziciju, tj. teško je pomiriti građanski princip, koji moramo slijediti ako želimo implementirati presude navedenog suda i ukloniti diskriminaciju prema onima koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda, i etnički model s druge strane.
Gotovo je nemoguće u isto vrijeme raditi na ispunjavanju 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije i udovoljiti političkim zahtjevima HDZ-a, koji je blokirao procese u većem bh. entitetu zbog njihove rezigniranosti jer ne mogu dominantno utjecati na izbor jednog člana Predsjedništva BiH. Međunarodni posrednici su, čini mi se, stavili u istu ravan i prioritete i zahtjeve drugih političkih struktura iz BiH, među njima i onaj naš da se Dom naroda Parlamenta FBiH svede na dom za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, tj. da mu smanjimo ovlasti jer je sada on drugi zakonodavni dom, odlučuje o svim zakonima i svojevrsno je mjesto blokada. Mnogo zakona i drugih akata čeka da dođe u Dom naroda FBiH, a nikada nisu ni stavljeni na dnevni red iako su prošli proceduru u Zastupničkom domu FBiH.
Međunarodni predstavnici uzeli su u obzir i naš politički zahtjev za otklanjanje blokada u Domu naroda FBiH i otklanjanje blokada generalno u Ustavu FBiH kada se ne imenuju sudije Ustavnog suda, kada predsjednik FBiH Marinko Čavara ne radi svoj posao koji bi trebao raditi, tj. ne imenuje novu Vladu FBiH već staru drži u tehničkom mandatu i sl. On se brani time da nema parlamentarne većine u Federalnom parlamentu i zato ne imenuje Vladu FBiH. On treba imenovati novu vladu u saglasnosti s dva potpredsjednika, a nigdje nema uvjeta da mora imati i parlamentarnu većinu. Isto vrijedi i za imenovanje sudija Ustavnog suda FBiH. Imamo trenutno situaciju da je Visoko sudsko i tužilačko vijeće obavilo svu proceduru, objavilo javni konkurs, obavilo intervjue, dostavilo listu kandidata Marinku Čavari prije više od dvije godine, a on ne želi da ih imenuje. Nemamo popunjeno ni Vijeće za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Od devet sudija, koliko bi trebao brojati Ustavni sud FBiH, sada imamo samo pet, od kojih je samo jedan Bošnjak. Uz njega, tu su dva Hrvata, jedan Srbin i jedan Ostali. I onda pričaju o majorizaciji...
STAV: Koliko je pogubno za ostale probosanske stranke što se drže po strani i što govore da je na ovim sastancima unaprijed dogovorena izdaja BiH?
ČOLO: Meni to djeluje kao njihova predizborna kampanja u koju se krenuli još prošle godine. Čekaju samo da SDA napravi krivi korak kako bi priskrbili političke poene za sebe. Evidentno ne razumiju da je u pitanju država, riječ je o ozbiljnim stvarima s kojima se ne smijemo šaliti. Imamo priliku 26 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma da popravimo ustavno-pravni sistem BiH, da uradimo nešto dobro za ovu zemlju, i svi moramo biti okrenuti prema tom cilju.
STAV: Dragan Čović insistira na priči da je Venecijanska komisija podržala koncept dvije izborne jedinice, odnosno dvije liste u FBiH, što bi, prema njegovoj viziji, očito predstavljalo cijepanje većeg entiteta po etničkim šavovima. Oko mišljenja Venecijanske komisije do sada su se vodili veliki sporovi, svako ih tumači na svoj način. Šta je tačno stav Venecijanske komisije?
ČOLO: Venecijanska komisija nije dala svoje pismeno mišljenje. Sve zakone koji su uvjeti za naš kandidatski status dostavljamo, prije puštanja u parlamentarnu proceduru, na ocjenu Venecijanskoj komisiji. To je bilo u slučaju Zakona o VSTV-u, koji je trenutno u parlamentarnoj proceduri, Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH i sl. Ovdje se radi o usmenom mišljenju dva predstavnika Venecijanske komisije koji su bili prisutni na pregovorima. Koliko ja znam, jer nisam učestvovala na toj sesiji, HDZ je predlagao dvije izborne jedinice koje bi bile zasnovane na etničkom principu. To je bio prvobitni prijedlog. Venecijanska komisija je eksplicitno istakla kako se u FBiH ne mogu formirati izborne jedinice koje bi bile bazirane na etničkom kriteriju.
Zatim je HDZ išao s novim prijedlogom u kojem stoji da je FBiH jedna izborna jedinica, ali s tri izborna područja (A, B i C). Izborno područje A je ono koje je dvije trećine naseljeno bošnjačkim stanovništvom, izborno područje B hrvatskim i izborno područje C s ostalim stanovništvom. Mi nismo podržali taj prijedlog. Sada HDZ, čini mi se, izlazi s prijedlogom da se odobre dvije liste za glasanje. Trenutno imamo glasački listić s “listom 701” za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda i “listu 702” za člana kolektivnog šefa države iz hrvatskog naroda. Ustavni i izborni propisi kažu da se biraju Bošnjak i Hrvat iz FBiH te zato i postoje dvije odvojene kolone na glasačkom listiću. Međutim, ako ćemo provoditi presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, onda ćemo morati brisati nacionalne prefikse bez obzira na to da li se oni koristili kao imenica ili pridjev. Kada bi te oznake bile izbrisane, ne bi bilo potrebe ni za dvije kolone niti za dva odvojena glasačka listića. Smatram da ovdje čak nije riječ o dva posebna glasačka listića, već o posebnoj formi glasačkih listića. Time bi se kandidati opet morali izjašnjavati ispred koje nacionalne opcije se kandidiraju, što opet nije provedba presuda navedenog suda.
STAV: Možda je pregrubo, ali može li se kazati da sam HDZ insistira na diskriminaciji jednog dijela hrvatskog stanovništva u odnosu na drugi? Iz pojedinih kantona Hrvati uopće ne bi mogli biti izabrani u Dom naroda FBiH ako u tim kantonima nema pet posto hrvatskog stanovništva?
ČOLO: Moj lični utisak je da je njima najvažniji Dom naroda Parlamenta FBiH jer se iz njega izvodi i državni Dom naroda. Oni insistiraju na tome da iz kantona u kojima nema pet posto Hrvata ne mogu biti izabrani Hrvati u Dom naroda Parlamenta FBiH. To je diskriminacija na teritorijalnom principu onih građana koji se izjašnjavaju kao Hrvati. Oni Hrvati koji, naprimjer, žive u Kantonu Sarajevo, Tuzlanskom ili Unsko-sanskom kantonu ne mogu doći u obzir da budu izabrani. To je jedan paradoks iza kojeg stoji HDZ. Oni to, naravno, pravdaju presudom u slučaju “Božo Ljubić”, u kojoj stoji da je Dom naroda Parlamenta FBiH zapravo dom konstitutivnih naroda, a ne kantona. Tačno, ovo tijelo jeste tijelo konstitutivnih naroda, ali nije tijelo konstitutivnih naroda koji dolaze iz određenih kantona. Konstitutivni narodi žive širom BiH, ne samo u određenim kantonima. Ustavni sud nije pravio nikakvu razliku između Hrvata koji žive u Sarajevu i onih Hrvata koji žive, recimo, u Grudama.
STAV: Predsjedavajuća ste Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH. Koja je uloga ovog tijela u procesu pregovora? Vidimo da su do sada uglavnom pregovore vodili lideri političkih stranaka.
ČOLO: Međunarodna zajednica je pokušala članove Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH okupiti i u Neumu, ali nas tamo nije bilo mnogo. Bili su samo Borjana Krišto i Bariša Čolak iz HDZ-a BiH, drugi dan, tj. u subotu je došao Nenad Vuković, zamjenik člana ove grupe Branislava Borenovića iz Partije demokratskog progresa, i tu sam od početka bila i ja. Od 14 članova, samo nas je troje bilo u Neumu, što svakako nije dovoljno. Ipak, razgovarali smo o paketu vezanom za očuvanje integriteta izbornog procesa. Znate, čak i da sve drugo propadne tokom pregovora, bilo bi dobro da taj paket amandmana na Izborni zakon ide u parlamentarnu proceduru. Nedavno sam razgovarala s predstavnicima Evropske komisije koji imaju namjeru da opet pokušaju ostvariti dijalog s političkim strankama iz RS-a kako bi vidjeli imaju li sugestije ili primjedbe vezane za spomenuti paket. Trebali bismo nakon toga održati i jedan finalni sastanak Interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva BiH kako bismo razmotrili šta možemo podržati. Ako se ne uspijemo usaglasiti, Klub SDA može sam predložiti usvajanje ovog paketa. Neka se tada političke stranke izjasne jesu li za to da izbori budu fer i korektni ili ne.
STAV: Predstavnici Centralne izborne komisije i međunarodne zajednice kažu da će u oktobru biti održani izbori prema odredbama postojećeg Izbornog zakona, dok Dragan Čović govori da je odluka Ustavnog suda BiH stavila van snage određene odrednice Izbornog zakona i da se promjena mora napraviti u Parlamentarnoj skupštini BiH. Šta je najizgledniji scenarij za oktobar ako ostane status quo?
ČOLO: Mi smo i prethodne opće izbore održali prema odredbama postojećeg Izbornog zakona. I tada nismo imali implementiranu presudu u slučaju “Božo Ljubić”. Ta je presuda objavljena, ako se ne varam, 2016. godine, a 2018. godine su održani izbori. CIK je u skladu sa svojim ovlaštenjima koja direktno proizlaze iz Izbornog zakona donio uputstvo o popunjavanju Doma naroda Parlamenta FBiH. Ovo ovlaštenje CIK-a proizlazi iz Izbornog zakona, a u presudi u slučaju “Božo Ljubić” Ustavni sud BiH je istakao da se u spornom članu briše samo jedna rečenica, tj. apsolutna odrednica po kojoj iz svakog kantona dolaze po jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin bez obzira na to jesu li izabrani u kantonalnu skupštinu. U presudi stoji da je ovaj član u preostalom dijelu u skladu s ustavnim propisima. Na osnovu te odredbe CIK je i donio svoje uputstvo o održavanju izbora.
STAV: Vi ste također i zastupnica SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Nedavno su se zastupnici SNSD-a vratili u skupštinske klupe, ali opet unose nered tako što biraju tačke dnevnog reda na kojima će biti prisutni. Kako komentirate (ne)prisustvo SNSD-a?
ČOLO: SNSD igra neku posebnu igru, njihovo nepotpuno učestvovanje u radu Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH ne znači ništa za našu državu i za izvršavanje obaveza koje imamo. Oni su prisutni samo na tačkama dnevnog reda na kojima se glasa o finansijskim sporazumima koji su u interesu RS-a.
STAV: Također, nedavno je u ovaj dom stigao i Prijedlog Zakona o zloupotrebi pojma genocida, čiji tekst potpisuje upravo Klub poslanika SNSD-a. Šta se ovim prijedlogom nastoji postići?
ČOLO: Taj je Prijedlog Zakona poprilično nejasan, ali će dodatno zakomplicirati ionako kompliciranu političku situaciju. Oni žele da se novim zakonom predvidi novo krivično djelo – zloupotreba ideje genocida. Šta god to značilo... Zločin genocida je definiran, tačno se zna šta je genocid. To nije ideja. Kada je u pitanju BiH, on je utvrđen pravosnažnim presudama i Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju u pojedinačnim predmetima.
STAV: Ljudi su sve uplašeniji zbog tandemskog djelovanja Čović-Dodik. Koliko priča o izmjenama izbornog zakonodavstva može doprinijeti ozbiljnijem društveno-političkom disbalansu?
ČOLO: Dragan Čović svojim govorom u Narodnoj skupštini manjeg bh. entiteta podržava Milorada Dodika u njegovim secesionističkim nastupima. On im jeste “toplo preporučio” da se vrate u državne institucije, ali im je istovremeno rekao da dobro čuvaju RS. Ja iz tog govora čujem da on zapravo žali što na području BiH u kojem dominantno živi hrvatsko stanovništvo nije opstala paratvorevina Herceg-Bosna, koja je u presudi Međunarodnog suda u Haagu proglašena dijelom udruženog zločinačkog poduhvata. Ne zaboravimo i to da je on išao na 30. godišnjicu obilježavanja formiranja Herceg-Bosne, čime je i sam pokazao da podržava secesionističke i separatističke tendencije. To, naravno, izaziva strah kod stanovništva, posebno kod bošnjačkog naroda, kojeg je 50 posto u ovoj državi, a koji pojedini planiraju svesti na jednu trećinu teritorije.
Mirza Abaz
STAV
