Za početak, kaže da se nada da će biti konkretnih poteza kada su u pitanju najavljene sankcije SAD-a i EU političarima koji opstruiraju reforme u BiH i blokiraju državu.

"Mi smo, nažalost, prethodnih nekoliko godina u nekoj daleko boljoj političkoj atmosferi imali problem da riješimo ustavne promjene i neke krupne reforme. Tako da, prevashodno bi danas trebalo popraviti tu političku atmosferu i eventualno skloniti sa scene one koji su predvodnici nekih retrogradnih procesa, u ovom slučaju blokade institucija kakvu nismo imali od rata i negiranja pravosudnih i utvrđenih činjenica poput genocida i nekih drugih presuda. Tako da bi se trebao, prije svega, popraviti taj ambijent, odrediti neka pravila da ljudi moraju poštivati Ustav i zakone ove zemlje, a onda polako krenuti u reforme koje će doprinijeti popboljšanju statusa svih građana BiH."

Smatra da imamo napredak kada je riječ o porukama iz Evropske unije.

"Ranije smo imali poruke da faktički proširenja neće biti, pa je to poprilično negativno uticalo na procese u regiji. Ovaj put su ipak poruke malo ohrabrujuće, ali mi uporno zaboravljamo činjenicu da mi ovdje u BiH moramo riješiti ključna pitanja i ključne reforme, upravo zbog interesa građana BiH, a samim tim ispuniti uslove kako bi postali članica EU."

Kaže kako ne vidi da postoji neki poseban razlog da se SDA zabrine zbog najavljenih sankcija.

"Ona je, nažalost, ostala jedina na braniku interesa BiH i poštivanja Ustava, zakona i, što je najgore, ostala je često usamljena u tzv. probosanskom bloku. Ne vidim da postoji neki značajniji problem koji može naškoditi SDA-u."

Kada je riječ o povratnici Ramić navodi da je Dejtonski mirovni sporazum, a kasnije Ustav BiH bio zamišljen kao jedna cjelina.

"Jedan od tih dijelova bio je Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma i da smo ga do kraja implementirali mi bi danas imali manje problema u BiH. Imali bi drugačije sastave u parlamentima i neki procesi ne bi bili u ovoj fazi u kojoj su danas. Nažalost, toga su bili svjesni oni koji su imali drugačije interese i ciljeve i proces povratka je opstruiran od samog početka do danas. On se samo odvijao nekim različitim metodama. Na početku je to bilo fizičko sprječavanje povratnika, nakon povratka zastrašivanje, čak pojedinačna ubistva koja se nikada do današnjeg dana nisu riješila, a onda kasnije ekonomsko iscrpljivanje povratnika i u ovom trenutku potpuno sistemska diskriminacija od strane vlasti Republike Srpske. Povratnici se osjećaju kao državotvorni element, većina njih se i vratila upravo iz patriotskih razloga iako su mnogi mogli živjeti na području Federacije ili u trećim zemljama. Ali nažalost vrijeme je učinilo svoje. I oni koji su se vratili, koji tamo nisu mogli othraniti djecu ili ih nisu mogli školovati, nisu se mogli brinuti o njima, pa su mnogi otišli u treće zemlje."

Puno se uradilo u povratničkim sredinama, ali to nije dovoljno

Ističe da je osnovni problem povratka to što on kao proces predugo traje.

"Mislim da je bilo potrebno odmah nakon rata kreditno se zadužiti i riješiti pitanje obnove svih stambenih objekata za one koji su bili zainteresirani da se obnovi, kako bi se ljudi smjestili u sredinama iz kojih su porijeklom '91. ili odakle su protjerani. A onda, nakon toga, raditi na nekoj ekonomskoj reintegraciji i ekonomskom osnaživanju. Mi ovako kako smo postavili proces povratka, sa budžetskim sredstvima koja nisu dostatna ni za 10% potreba godišnje, možemo pričati o povratku i narednih 20-ak godina. Kao i o kolektivnim centrima od kojih će do kraja 2022. godine većina biti zatvorena."

Ramić kaže da su za takvu situaciju odgovorni svi koji su obnašali vlast.

"Ali mi uporno ignorišemo činjenicu da smo mi zemlja koja je bila strašno pogođena ratom, koja je devastirana, porušena, ranjena nacija tako da j evećina naših budžeta odlazila na brigu o ranjivim kategorijama stanovništva. Puno toga se uradilo u povratničkim sredinama, ali to u konačnici nije dovoljno. Mi nemamo institucionalne pretpostavke da se, na način kako to želi naša dijaspora, njima bavimo. I to je jedan od osnovnih razloga zašto su oni nezadovoljni. Nemamo izbornu jedinicu za dijasporu, nemamo ministarstvo na nivou države dijaspore, nemamo institucije koje su nadležne isključivo za dijasporu tako da oni kad dođu u matičnu zemlju lutaju od šaltera do šaltera i u nekom kratkom vremenu ne mogu riješiti sve probleme koje imaju. A nemamo to jer ne postoji politička volja u Parlamentarnoj skupštini BiH da se to pitanje riješi, a prije svega zbog interesa entiteta RS. Dakle oni jednostavno smatraju da je dijaspora većinski bošnjačka ili hrvatska i da je najbolje da se njom ne bavimo."

Ističe da je Ministarstvo 2-3 puta imalo javne pozive direktno za investitore iz dijaspore, te da je odziv bio vrlo mali.

"Postoje neke okolnosti koje njih sprječavaju da značajnije investiraju. Ima tu uvijek nekih ideja, ali kada treba uložiti vlastiti novac i pokrenuti tu ideju, onda u mnogih sredinama to baš nije ideja koja će vrlo brzo vratiti uloženi novac. Tako da se ljudi ne odlučuju da teško zarađeni novac investiraju, ali ipak se takva investicija dešava."

Bošnjaci i Hrvati ne učestvuju u političkim procesima u RS-u

Na pitanje zašto su Bošnjaci i Hrvati prestali biti ozbiljan politički faktor u RS-u odgovara: "Zato što su prestali učestvovati u političkim procesima. Mi posljednjih 10-15 godina imamo situaciju da je sve manje onih koji glasaju zbog statusa raseljenih lica koje su izgubili i onih koji su otišli vani. Dakle na području Federacije su neki ljudi sebe smatrali uspješnim time što će okončati proces povratka, pa su resorna kantonalna ministarstva u periodu 2002-2006. godina na desetine hiljad aljudi izvele iz prava samo zbog toga što su izvadili trajnu ličnu kartu na području Federacije. Iako ni na koji način nisu riješili njihov status. Dakle oni su ih izveli iz prava raseljenih lica. Time su im indirektno uzeli biračko pravo i ostavili ih da glasaju za sredinu u kojoj su privremeno nastanjeni. Pa je 2006. usvojen Izborni zakon na nivou BiH za koji su glasale sve stranke i koji je potpuno izbrisao ljude iz biračkog spiska."

Ramić navodi da se djeci bošnjačke nacionalnosti onemogućava da školu pohađaju na maternjem, bosanskom jeziku zato što u sukobu pozicije i opozicije u RS-u imaju Bošnjaci koji ima služe da oni pokažu u tom momentu ko je veći Srbin i zaštitnik srpskih interesa.

"Oni smatraju da, ukoliko više neke nepravde učine Bošnjacima, su time kao bolji prema svome narodu. I to je jedna anomalija koja je potpuno nevjerovatna. I imate tu potpunu saglasnost pozicije i opozicije. Sad imate situaciju da na području entiteta RS djeca imaju nastavu po bosanskom planu i programu, a u knjižicama i matičnim knjigama im se upisuje nepostojeći jezik bošnjačkog naroda. To nije moguće riješiti jer jednostavno ne postoji volja za takvu vrstu dogovora. Promijenile su se potpuno okolnosti. SNSD je dovoljno ojačao, ima dvotrećinsku podršku u Narodnoj skupštini i ne pokazuju nikakav interes da riješe bilo koje pitanje koje je od interesa i Bošnjacima i državi BiH. U ovom slučaju su pristali na neka rješenja koja su, na neki način, bila zahtjev SDA u vezi sa našim NATO putem, ali i uz snažnu asistenciju međunarodne zajednice. Očigledno međunarodna zajednica, prije svega OSCE koji je bio uključen u reformu obrazovanja, je potpuno isključen iz ovog procesa i ne pokazuje interes da se to pitanje rješava."

Kaže da onog trenutka kada neka stranka u RS-u koja želi formirati vladu bude zavisila od ruku poslanika iz probosanskog bloka, onda će i oni neke svoje politike potpuno drugačije postavljati.

"Ja vjerujem da će to pitanje diskriminacije biti riješeno jer zakon, Ustav i odluke sudova su potpuno na našoj strani. Mi, probosanski blok, nismo nikada iznevjerili svoje ljude. Međutim pitanje je njihovog uticaja."

Smatra da su zastupnici SNSD-a na online režimu.

"Oni su poslanici koji sjede, ako dobiju SMS poruku oni se javljaju i mijenjaju dnevni red ili smjenjuju. Oni su potpuno slijepi poslušnici politike Milorada Dodika. Mislim da opozicija podržavajući Milorada Dodika svjesno ga gura u neku provaliju sukobljavajući ga sa međunarodnom zajednicom, sa Bošnjacima, sa institucijama BiH, smatrajući da će na taj način on biti potpuno izmoren i da će politički nestati. Međutim, u ovim nekim ključnim porukama koje oni šalju potpuno su na tragu anticivilizacijskih poruka kakve šalje Milorad Dodik. Nisu me razočarali zato što sam predugo sudionik političkih procesa u RS-u i nisam nikad primijetio, od lokalnog nivoa do entitetskog, neke suštinske razlike između pozicije i opozicije kada je u pitanju odnos prema državi BiH, prema Bošnjacima, euroatlanskim aspiracijama itd."

Ne žalim za ljudima koji su napustili SDA

Ramić ističe da Vijeće ministara kao kolektivitet ne funkcioniše, već da rade individualno kao ministarstva.

"Postoji ta neka formulacija da će predstavnici RS-a poštovati volju Narodne skupštine, a ta volja je da ono što je od interesa za Republiku Srpsku to oni kao prihvataju, ono što nije oni kao ne prihvataju, pa se svaki put kad se nešto pirhvati svađaju jel to baš bilo od interesa za RS. Mislim da je Dodik u situaciji u kojoj bi on želio da se možda vrati u sistem ali ne zna najbolji način za to. Ova inicijativa za smjenu Podžića i sama odluka generala da na neki način zaustavi tu vježbu je pokazala da je ipak to bitno ministarstvo."

Na pitanje ko vlada u SDA odgovara: "U SDA je najveći organ predsjednik i predsjedništvo stranke. Bakir Izetbegović je u principu čovjek koji hoće saslušati svačije mišljenje, ali na kraju donese odluku na bazi više različitih mišljenja. Ono što je meni drago je da je on od 2010. godine imao savjetnike za pitanje povratka i jedan znalajan dio svog mandata je posvetio poboljšanju položaja povratnika na području entiteta RS."

Kaže da ne žali za ljudima koji su odlazili iz SDA.

"Mislim da SDA još uvijek baštini ideju zbog koje je i osnovana. I sve dok je to tako mislim da neka svoja unutrašnja nezadovoljstva, pozicioniranja i slično ljudi mogu ostvariti u stranci i boriti se za te neke pozicije u stranci. Problem je što posljednjih godina ljudi odlaze iz SDA onda kada nisu ostvarene neke njihove lične ambicije, a onda predstavljaju da je SDA odustala od bazične ideje."

Ističe da nije moguće da domaći političari bez stranaca dogovore izmjene Izbornog zakona.

"SDA je pokušavala to dogovarati sa HDZ-om. Zbog stavova HDZ-a koje su uvijek podizali jednu ljestvicu više tu nije bilo moguće postići nikakav dogovor na način da se rješava uporedo pitanje izbora člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda i pitanje definisanja uloge Doma naroda na području Federacije. Mi sad razgovaramo o provedbi nekih presuda Ustavnog suda BiH i međunarodnih sudova, a još nismo implementirali odluku Ustavnog suda o potpunoj konstitutivnosti naroda na cijelom području BiH. Očigledno je da ova država bez podrđke stranaca, bez snažnog pritiska na određene političke lidere teško može funkcionirati. Zbog toga imamo OHR jer nemamo dovoljno mehanizama u institucijama BiH."

Ramić smatra da je Trojka u političkom smislu u Sarajevu napravila dobar rezultat koji je iznjedrio samo NiP kao ozbiljan politički subjekt.

federalna.ba