Delegaciju iz BiH predvodio je zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović, koji je, obraćajući se prisutnima, kazao kako očekuje da će se dio bosanskohercegovačke dijaspore u budućnosti vratiti u domovinu, te da je u međuvremenu neophodno jačati veze i uspostaviti snažniju komunikaciju.
- Naša zemlja je zaista lijepa i bogata. Naše zemljište je sjajno, još uvijek nezagađeno, naše planine, naša jezera. BiH može, ako bude dobro organizovana, hraniti deset miliona ljudi. Posebna šansa su naši ljudi – izjavio je Izetbegović.
Istaknuo je potrebu uspostavljanja uređenijeg sistema u BiH, što bi, kako je kazao, doprinijelo zadržavanju mladih u državi, ali i povratku građana iz dijaspore. Govoreći o historiji BiH, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH je naglasio da BiH već hiljadu godina opstaje u blago modificiranim granicama, te da je uvijek uspijevala sačuvati svoju posebnost, čak i u vremenima kada je bila osvajana.
- Danas smo suverena država koja teži članstvu u međunarodnim asocijacijama. Jedno je sigurno, a to je da nikada više niko neće vladati nad nama i nikada više naši sinovi ne smiju ginuti za druge – poručio je Izetbegović.
Podsjetio je Izetbegović da su preci građana BiH nekada bili jedan narod, Dobri Bošnjani, kojeg je vrijeme podijelilo u tri etničke skupine.
- Naši preci su bili dualisti. Vjerovali su u dva boga. U jednog dobrog, od kojeg su dolazila sva dobra, i jednog lošeg. Trudili su se da budu što bolji. Njegovali su i poštovali dobrotu i samilost, ali teško je na Balkanu ne biti borac. Historija ih nije štedjela. Svaki put se odupirali onima koji su dolazili u BiH, a zatim se prilagođavali. U 600 godina postojanja funkcije vezira, Bošnjaci su je obnašali 114 godina i to u onim najboljim godinama. U austrougarskoj vojsci su se tako borili da su zaslužili da ’92. godine naša djeca imaju besplatno školovanje na bazi toga kako su njihovi pradjedovi hrabro ratovali – kazao je Izetbegović.
Izetbegović je izjavio da su građani BiH 1992. izabrali slobodu, sa svim rizicima koje je taj izbor nosio.
- Evropska zajednica je utvrdila da se Jugoslavija raspada, da više ne postoji na međunarodnom planu, i dala nam rok da je izjasnimo o našoj sudbini. Badinterova komisija je tražila da se to učini referendumom, da se narod očituje. Referendum je održan 29. februara i 1. marta 1992. Na Referendum je izašlo preko dva miliona građana, skoro dvije trećine ljudi sa pravom glasa, i skoro 100-procentno su procentno glasali za nezavisnost. Među njima i značajan broj Srba, mada su sistematski sprječavani u tome – podsjetio je Izetbegović.
Ono što je uslijedilo, dodao je, jeste agresija na BiH, ali i odbrana kakvu niko nije očekivao i kakvu je teško objasniti.
- Teško je objasniti šta se desilo u BiH. Bilo je to čudo bosanskog otpora – poručio je Izetbegović.
Pojašnjavajući aktuelnu situaciju u BiH, Izetbegović je istaknuo brojne pozitivne reforme koje su provedene u proteklim godinama, ali je upozorio i na teške izazove sa kojima se država trenutno suočava. Jedan od tih izazova je namjera da se blokira održavanje Općih izbora u BiH.
- Izbora mora biti. To je šansa da u jednom danu popravimo odnos snaga u parlamentima – ocijenio je zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, naglasivši da dijaspora tu može imati presudnu ulogu.
U tom jednom danu, smatra Izetbegović, dijaspora može olovkom napraviti historijsku prekretnicu. Podsjetio je da će u entitetu RS biti jedinstvena lista svih probosanskih stranaka, sa koje građani mogu izabrati bilo koga, ali moraju glasati kako bi se pojačao kapacitet tog političkog bloka u Narodnoj skupštini RS-a.
- Tada više ništa neće biti isto. Država je narodu ono što je kuća porodici. Država su naša četiri zida i krov nad glavom, mjesto rođenja i povratka. Tuđe su možda bolje uređene, imaju ljepše fasade, ali Bosna je naša kuća. Ne dajmo da je ruše i zapostavljaju. Aktivirajte bosanski inat u sebi. Odbranimo našu domovinu, a zatim je zajedno unaprijedimo – poručio je Izetbegović.
Tribini su prisustvovali i ambasadorica BiH u Švedskoj Elvira Dilberović, ambasador BiH u Danskoj Emir Poljo, federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice Edin Ramić, predsjednik Gradskog vijeća Mostara Salem Marić, predsjednik Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a Alija Tabaković i zastupnik u Skupštini Kantona 10 Arif Kovačević.