Ministar raseljenih osoba i izbjeglica Edin Ramić (Kalesija, općina Osmaci, 1975) ona je vrsta političara koja pokazuje rijetku naviku da više vremena provodi na terenu nego u svom kabinetu. Nažalost, dio politike nakon dolaska na funkciju vrlo brzo zaboravi na obećanja i ideale te se prepušta počastima i lagodnosti. Edin Ramić nije te vrste. Otvoren i direktan, rekli bismo vojnički disciplinaran kada je u pitanju preuzeta odgovornost, potpuno iskače iz uvriježenih predstava o razmaženoj političkoj kasti.
Prije svega, živi tamo gdje je i rođen i time šalje poruku da dijeli sudbinu onih koje predstavlja kao političar. Za intervju koji je dao našem listu hvatali smo ga na potezu Kupres – Mostar, Zvornik – Janja – Banja Luka. Bez obzira na svakodnevne laži i podvale, ljude na terenu se “ne može folirati”, potvrđuje Ramić. I zaista, terenski rad, a ne populistički šminkeraj po društvenim mrežama, ono je što ostaje i što ljudi prepoznaju kao vrijednost.
STAV: Kako vidite budućnost Bošnjaka u manjem entitetu? Koji su trendovi – između straha i otpora, inata i asimilacije, ali i iseljavanja uslijed maltretiranja i uskraćivanja osnovnih prava?
RAMIĆ: Budućnost Bošnjaka u manjem bh. entitetu je budućnost Bosne i Hercegovine. Odlučni da ostanu svoji na svome, boreći se za ravnopravnost i prava koja su im zagarantovana. Što prije shvatimo ovu činjenicu, prije ćemo početi s ozbiljnim pristupom u djelovanju na svim poljima.
STAV: Vidljivo je da ste prisutni na terenu među povratnicima. Nemamo dojam da od toga pravite populistički spektakl po društvenim mrežama kao neki. Koja je vaša definicija, odnosno iskustvo onoga što zovemo biti uz narod i s narodom?
RAMIĆ: Ono što nas karakteriše i održava na političkoj sceni jeste konstantno prisustvo na terenu s povratnicima od početka mandata do danas, bez obzira na to da li je izborna godina ili ne. Također, dijelimo njihovu svakodnevnicu ličnim prisustvom i nastavit ćemo to raditi i ubuduće. To ljudima ne možete “folirati”.
STAV: Primijetio sam jedan komentar, anonimni, ali bio mi je zanimljiv zbog količine jedi. Tvrdi anonimni komentator da ministar Edin Ramić non-stop nešto asfaltira, pa zatim se ismijavaju infrastrukturni doprinosi Vašeg ministarstva povratničkim sredinama. Šta su potrebe povratnika, udovoljavate li im?
RAMIĆ: Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica ulaže maksimalne napore da u postojećim okolnostima i raspoloživim finansijskim sredstvima, koja su oskudna u odnosu na potrebe, podrži sve raseljene osobe i izbjeglice da se vrate svojim prijeratnim ognjištima. Putna infrastruktura jeste važan faktor u povratku pa je značajan dio naših programa usmjeren na izgradnju i obnovu infrastrukture. Također, putem javnih poziva povratnici iskazuju potrebe i u najvećem dijelu je to infrastruktura, obnova stambenih jedinica i slično.
STAV: Postoje li pokušaji malverzacija? S terena dolaze informacije o raznim pokušajima prevara i zloupotrebe kada je riječ o dotacijama. Na koji način rješavate ovaj problem?
RAMIĆ: Svaku prijavljenu zloupotrebu provjerimo dodatno, a i naši službenici rade redovan monitoring namjenski utrošenih sredstava. Ukoliko se ispostavi tačnim, reagujemo na način da tražimo povrat sredstava u skladu sa zakonskim procedurama. Ima slučajeva u kojima povrat sredstava potražujemo putem sudova, čime pokazujemo svoju namjeru da zaštitimo budžetska sredstva.
STAV: Proširili ste obim finansija s kojima raspolaže Vaše ministarstvo. Koji su planovi za 2022. godinu?
RAMIĆ: Nacrtom Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2022. godinu FMROI su predviđena sredstva u iznosu od preko 30 miliona KM, od čega je 1 milion KM predviđen za Memorijalni centar Potočari – Srebrenica. Intenzivno radimo i na izmjeni zakonske regulative kojom će se obezbijediti dodatna sredstva za finansiranje održivog povratka. Cilj je da se u budžetu Federacije BiH obezbijedi 1,5 do 2 posto budžeta na godišnjem nivou, što bi u konačnici značilo veću podršku projektima koji dolaze iz povratničkih zajednica.
STAV: Šta Vam poručuju povratnici, do koje su mjere uznemireni nakon banjalučkog divljanja 9. januara i šta Vi radite da ih umirite?
RAMIĆ: Posljednja dešavanja u vezi obilježavanja neustavnog 9. januara u bh. entitetu RS predstavljaju direktni napad na elementarna ljudska prava, mir i slobodu kretanja orkestriranim i pod pokroviteljstvom politika vladajuće strukture u tom entitetu. Naravno da svakog čovjeka uznemirava prisustvo naoružanih policajaca, paravojnih jedinica, ali nam je to ujedno i poruka da su žive politike velikosrpske ideologije.
STAV: Nedavno ste se posebno aktivirali u smjeru dijaspore. Kakve signale dobivate iz ove mnogobrojne populacije građana BiH koja je van Bosne i Hercegovine? Je li se probudila dijaspora, koja definitivno predstavlja jednog diva što se tiče potencijala?
RAMIĆ: Razgovarajući s našim ljudima u Americi, Austriji, Švicarskoj, Švedskoj i drugim zemljama, uvidjeli smo da se Bosna i Hercegovina više voli izdaleka. Stoga smo opredjeljenja da dodatno animiramo ljude koji još uvijek ovu državu osjećaju svojom domovinom da se više uključe u naše društvene tokove. Saradnju treba osnažiti kroz ekonomske potencijale i institucionalno povezivanje koje će im olakšati vezu s domovinom. U slučaju bh. dijaspore, prisutna je kombinacija fleksibilnosti i životnog iskustva ponesenog iz domovine te obrazovanja, navika i preciznosti, discipline i rada stečenih u zemljama Zapada. Takva kombinacija stvorila je ogromne ljudske potencijale naših ljudi koji žive vani a koji mogu pomoći svojoj domovini u privrednom, kulturnom, obrazovnom i političkom smislu.
STAV: Čini se da inicijativa zajedničke liste za RS daje pozitivni reflekse. Zajednički nastupi s Vojinom Mijatovićem (naravno i ostalima) pokazuju volju da se država brani kroz multietnički okvir. Imali ste više nastupa po dijaspori. Osjećate li da postoji jedan pozitivni korak naprijed?
RAMIĆ: Koncept probosanskog bloka je jedna od pozitivnih stvari koja se desila u posljednje vrijeme u bh. entitetu RS. Upravo ovih dana se finalizira zajednička platforma s kojom će Blok izaći na predstojeće izbore. Međustranačka klima je povoljna i tu pozitivnu energiju treba iskoristiti za uspješan rezultat. U konačnici, politička snaga se ogleda u broju zastupnika koji imate u nekom parlamentu, odnosno skupštini.
STAV: Mene bi zanimalo koje su poruke poslali izbjegli bosanski Hrvati koje ste posjetili u Zagrebu. Pokazuju li oni sličnu volju i interes da pomognu državi kao i Bošnjaci? Često se zaključuje da su Hrvati odustali od svojih vjekovnih ognjišta u manjem entitetu.
RAMIĆ: Potrebe svih naših ljudi u iseljeništvu su slične. U bh .entitetu RS hrvatska zajednica je iz godine u godinu sve manja, čega su svjesni i bosanski Hrvati koji žive van granica Bosne i Hercegovine. Oni su pokazali interes podržavajući probosanski blok te su iskazali namjeru da status Hrvata pokušaju dići na viši nivo.
STAV: Kada smo kod probosanskih lista, ovih se dana puno priča o kompromisima. Oni se tiču prije svega Izbornog zakona. Šta podrazumijevaju ti kompromisi, šta su crvene linije, je li dogovor moguć?
RAMIĆ: Na liderima svih političkih stranaka je svakako odgovornost za postizanje dogovora kojim će se jačati država Bosna i Hercegovina, a SDA je uvijek dio kompromisa i uvijek je vodila procese koji dodatno osnažuju institucije države. Crvena linija je sve što ugrožava puni suverenitet i teritorijalni integritet države Bosne i Hercegovine i ispod te linije ni u kom slučaju nećemo ići. Za dogovor je potreban kompromis svih političkih aktera.
STAV: Jeste li osjetili neku vrstu relaksacije u Vladi FBiH nakon sastanka Izetbegović-Plenković te najave otopljavanja hrvatsko-bošnjačkih odnosa?
RAMIĆ: Razgovori na bilo kojem nivou međunacionalne i međudržavne saradnje su poželjni i mogu voditi ka stvaranju temelja za funkcionalniju državu. Prema ustavnom uređenju, bilo koji dogovor u Bosni i Hercegovini je moguć samo uz saradnju sva tri naroda. Na tom principu, upućeni smo jedni na druge i na međusobnu saradnju.
STAV: Kakva je Vaša komunikacija s Aljošom Čamparom s obzirom na to da sjedite u istoj Vladi? Zanimalo bi me i kakvo je ponašanje ministara iz SBB-a? Ponašaju li se kao opozicija u poziciji ili su konstruktivni?
RAMIĆ: Vlada Federacije BiH je kolektivni organ i kada je u pitanju interes građana koji zastupamo nužno je da vlastita politička neslaganja ostavimo po strani kako bismo donosili najbolje odluke koje ujedno i znače bolje uslove života građanima. Svjesno izostajanje sa sjednica Vlade znači i ugrožavanje donošenja odluka koje se mogu negativno reflektovati na građane. Na kraju naših mandata jedino mjerljivo će biti naši projekti i rezultati koje smo postigli. Moj cilj je da rad u Vladi bude vidljiv i mjerljiv.
STAV: Možete li objasniti našim čitateljima šta bi se dogodilo u ovom trenutku kada bi bio smijenjen premijer Fadil Novalić. Nažalost, neki kao da uopće ne shvataju šta se u tom slučaju događa. Na koncu, posebno s obzirom na nove momente u suđenju Fadilu Novaliću, po kojima se sve više uviđa pozadina zavjeraške skupine, nije li upravo njegova smjena i preuzimanje kontrole i bila cilj?
RAMIĆ: Mi koji usko sarađujemo s premijerom Novalićem vidimo rezultate njegovog rada. To što se možda dovoljno ne prezentuje taj rad u javnosti, ne oslikava realnu sliku njegovih rezultata. Činjenica je da je budžet Federacije BiH iz godine u godinu raste, da je stabilizovano poslovanje Fonda za PIO/MIO, da se prilično dobro nosimo s posljedicama pandemije virusa korona, da imamo postepeno vraćanje broja zaposlenih na pretpandemijski nivo. Sjetimo se protesta pripadnika boračke populacije i rješavanja njihovih problema. Sve te procese je vodio premijer Novalić u saradnji s resornim ministrom Bukvarevićem, koji nažalost nije s nama.
STAV: Koji je Vaš osjećaj za stranačku hijerarhiju? Podrazumijeva li ona poltronstvo, kako to neki kažu, ili je potrebno pokazivati zajednički osjećaj za cilj i misiju? Vi pokazujte odlučnost u kojoj ne šutite u trenucima nevremena? Pitam vas s obzirom na to da je primijećeno sklanjanje ustranu od određenih kadrova kada zagusti, da rijetki podmeću leđa?
RAMIĆ: Svaka situacija zahtijeva odlučnost, hrabrost i brzu reakciju. Vrlo često ste smetnja ako ispravno odreagujete, smetnja ste zapravo onima koji nisu prepoznatljivi kao radini. S druge strane, imate ili nemate osjećaj za neki posao. Vrlo često kritičari prikrivaju svoj nerad i indolentnost tako što kritiziraju druge jer ih vide kao potencijalnu prijetnju. Ne osvrćem se na te stvari sve dok smatram ispravnim ono što radim.
STAV: Da budemo precizniji - što Vi kažete za one koji bi voljeli beneficije koje donosi funkcija, ali ne bi dijelili odgovornost, to jeste bježe od nje?
RAMIĆ: Funkcija je odgovornost, a ne samo privilegija, kako se to obično posmatra sa strane. Ako ste preuzeli funkciju, onda morate dati maksimum kako biste je dosljedno obavljali. Ljudi neka sude kako svako od nas obavlja funkciju koju je preuzeo.
Razgovarao: Filip Mursel Begović
STAV