Sjednice Predsjedništva se održavaju vrlo rijetko, jednu redovnu Dodik je zakazao u pola godine, a Džaferović smatra da je to njegov pokušaj da se na neki način državne institucije učine inertnim, da ne rade svoj posao efiksano i funkcionalno.

- To je dobro poznata politika gospodina Dodika, koja neće proći i uspjeti, institucije Bosne i Hercegovine će funkcionirati. Nažalost, bespotrebno gubimo vrijeme, do sada smo za nešto malo više od šest mjeseci njegovog predsjedavanja Predsjedništvom BiH, trebali održati nekoliko sjednica i riješiti važne stvari kao što je budžet državnih institucija. Nismo, al riješit ćemo. Mislim da se na ovaj način proizvodi šteta i za one za koje Dodik tvrdi da ih predstavlja - kazao je Džaferović.

Budžet je "na čekanju", još nema ni najave sjednice na kojoj bi bio usvojen.

- Bosna i Hercegovina funkcionira na osnovu privremenog finansiranja odluke Vijeća ministara BiH, a zna se da se u toj situaciji ne mogu trošiti planirana sredstva budžetom za ovu godinu, nego se na osnovu podataka iz prethodne godine vrši potrošnja. Samim tim, nanosi se šteta svim onim projektima koji su trebali biti realizirani na osnovu budžeta i trpe svi u Bosni i Hercegovini - dodao je.

Nakon što se stabiliziralo stanje sa brojem zaraženih koronavirusom, ekonomski problemi su došli u fokus. Jučer je održana sjednica Vijeća ministara BiH, te su HDZ-ovi ministri odbili ukinuti vize za turiste iz Saudijske Arabije. Budući da je turizam jedna od najpogođenijih grana bh. privrede, Džaferović ističe da je to "bespotrebna politizacija od strane HDZ-a".

- Mislim da su trebali da podrže sve prijedloge koji su bili na Vijeću ministara koji bi značili neki liberalniji dolazak turista. Mislim da je to u interesu svih i zbog toga gubimo svi. To je inat politika koja nikome neće donijeti ništa dobro i ne možemo nikome da odgovara bez obzira na razloge kojima oni pravdaju svoje postupanje.

Visoki predstavnik u BiH

Džaferović se osvrnuo i na mandat Valentina Inzka, Visokog predstavnika u BiH, te je istakao da je on nesumnjivo prijatelj Bosne i Hercegovine.

- Ja sam uvjeren da bi on uradio mnogo više u svome mandatu da je imao odgovarajuću podršku Međunarodne zajednice. Od 2006. godine mi svjedočimo stalnom padu aktivizma Međunarodne zajednice u BiH, padu interesa za BiH, i to je nažalost, donijelo negativne posljedice, jer to je od strane retrogradnih snaga u BiH i okruženju protumačeno kao signal da mogu da nastave sa svojim retrogradnim politikama. Dakle, pad interesa Međunarodne zajednice je istovremeno proizveo podizanje glava ovih retrogradnih politika i pokušaj tih politika da realiziraju one ciljeve koje ni u ratu nisu mogli da ostvare, neće ih ostvariti i samo bespotrebno gubimo vrijeme. Gospodin Inzko je bez obzira na sve, ipak mogao neke stvari da uradi, a nije ih uradio. To je pokazao u zadnjih nekoliko mejseci svojim aktivnostima, vezano za uklanjanje ploče ratnom zločincu Karadžiću, zahtjevu Skupštini RS-a da se ponište priznanja. Mogao je da uradi i više, nije uradio, uradio je koliko je uradio, ali mislim da je on prijatelj BiH i tu nema nikakve dileme. U osnovi njegovog neaktivizma je ustvari izostanak šire podrške Međunarodne zajednice.

Zakon o negiranju genocida Inzko je obećao prije dvije godine u Potočarima, a to 1. augusta ima priliku to da uradi.

- Trebao bi da ispuni to obećanje. To obećanje je na tragu civilizacijskih stremljenja, usvajanje tog zakona bi odobrio cijeli svijet, osporili bi ga samo negatori genocida. Očekujem ipak da ispuni to obećanje, hoće li, ne znam, vidjet ćemo. Ali obećanje koje se da majkama Srebrenice je toliko ozbiljno obećanje da bi se trebalo ispuniti ods trane gospodina Inzka, jer on je dao to obećanje, ako bi želio da kako tako "sa obrazom" ode iz Bosne i Hercegovine – istakao je Džaferović.

Prokomentarisao je i činjenicu da je manji bh. entitet priznao postojanje logora Trnopolje, Omarska i Manjača u koje su civili prisilno zatvarani i ubijani, tako što je Prijedorčanin Mirsad Duratović izborio pravo da mu se prizna status žrtve ratne torture.

- RS je donio taj zakon o žrtvama torture, mislim da je BiH trebala donijeti taj zakon za nivo cijele države jer to je obaveza koju BiH ima na osnovu međunarodnih konvencija. Dobro je da je gospodin Duratović ostvario to pravo i da će drugi ljudi ostvariti to pravo, ali pravo rješenje je donijeti državni zakon koji se stalno opstruira na državnom nivou i BiH će ga prije ili kasnije morati donijeti. Taj zakon se odnosi samo na one koji žive u entitetu RS, pitanje dokaza njihove validnosti, vrste dokaza kojima se dokazuje taj status, i neka druga važna pitanja koja upućuju na zaključak da je potrebno da se zakon donese na državnom niovu. Ako bismo ocjenjivali taj zakon kojeg je donijela RS, onda bismo mogli da kažemo da su zvaničnici RS-a jako svjesni da se taj problem mora riješiti i da su izabrali put da ih to najmanje košta, a što naravno nije u interesu žrtava – kazao je Džaferović.

Kada je riječ o novom Visokom predstavniku, Christianu Schmidtu, kazao je da očekuje da će imati snažniju podršku Međunarodne zajednice za svoj angažman.

- Mislim da je Međunarodna zajednica postala svjesna da njen neaktivizam znači aktivizam retrogradnih snaga u BiH i van BiH, i da je najbolje, najjeftinije i najefikasnije, da se BiH da jedna široka podrška od strane Međunarodne zajednica koja bi bila iskazana i u podršci Visokom predstavniku koji bi izvršavao svoj mandat onako kako je to propisano Dejtonskim sporazumom.

Džaferović je kazao da je osnovni problem u funkcioniranju Bosne i Hercegovine, izostanak mehanizama političke odgovornosti.

- Mi nemamo izgrađene te mehanizme. Do onda do kada je djelovao Visoko predstavnik, ti mehanizmi su bili u njegovim rukama, odjedanput je to prestalo i BiH je ostala bez tih mehanizama. Schmidt treba BiH prije svega da izgradi vlastite mehanizme političke odgovornosti bez mogućnosti etničkih i entitetskih blokada. Ako bismo to uspjeli da uradimo, onda bismo njegov mandat mogli ocijeniti uspješnim – istakao je.

RS ne podržava Schmidta, ali ni Ruska Federacija.

- Očigledno je da su svjesni i jedni i drugi, da dolazi taj novi aktivizam, novi "vjetar" iz Međunarodne zajednice, podrške BiH, i oni bi voljeli da ostane ovo sadašnje stanje ako već nikako ne mogu da eliminiraju Ured Visokog predstavnika iz BiH, a javno su kazali da bi to najviše voljeli. To ne ide i neće ići. Visoki predstavnik je dio Dejtonskog mirovnog sporazuma i dokle god on postoji u BiH će postojati i Visoki predstavnik sa svojim ovlaštenjima – istakao je Džaferović.

Sastanak u Beogradu

Politički vrh RS-a jučer je zatražio i sastanak sa predsjednik Srbije Aleksandrom Vučićem, a vezano za dolazak Christiana Schmidta u BiH. Vučić je prema tvrdnjama medija pristao na taj sastanak.

Džaferović smatra da je to miješanje u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine od strane Srbije.

- Srbija nema nikakvih prava kada je riječ o dolasku Visokog predstavnika u BiH. Srbija, odnosno SR Jugoslavija je potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma i jedina obaveza koja postoji po tom sporazumu od strane te države jeste da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet BiH, da ne poduzima nijednu radnju kojom bi se te vrijednosti BiH na bilo koji način narušile. To nije pitanje posebnih paralelnih pitanja između entiteta RS i Srbije, to je ekskluzivno pitanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i ne znam šta Srbija vezano s tim može da ima i treba da ima. Najavili su odlazak u Beograd i tamo će biti primljeni i razgovarat će na tu temu. Mislim da je bilo bolje da je Dodik zakazao sjednicu Predsjednišva BiH i da smo odmah počeli da radimo, da donosimo odluke i budžet. Da je Parlamentarna Skupština BiH u stalnom zasjedanju, da donosi zakone koji se tiču realizacije 14 prioriteta, da Vijeće ministara BiH intenzivno radi svoj posao, mislim da je to put i da tako treba da radimo. Ništa taj sastanak u Beogradu niti će značiti niti može značiti, ni kada je u pitanju Visoki predstavnik i BiH.

S obzirom na to da Schmidta podržavaju Njemačka i SAD, Džaferović smatra da se mi u tom kontekstu možemo nadati intenzivnijoj podršci ka Evropskom putu Bosne i Hercegovine.

- Ne samo Evropskom putu nego i NATO putu. Najmanje košta pomoći BiH, da se BiH izgradi kao funkcionalna i efikasna država. Puno je uloženo od strane Međunarodne zajednice u BiH u svim mogućim aspektima. Najbolje je i za BiH i kompletan Zapadni Balkan, i za Evropu i svijet, učiniti dodatni napor od strane Međunarodne zajednice kako bi se BiH izgradila kao efikasna, funkcionalna, normalna država, kako bi postala što prije članica Evropske unije i NATO Saveza.

U posljednjih nekoliko mjeseci svjedočimo o sve češćim odlascima iz Stranke demokratske akcije, pa sve češće se priča i o odlasku Denisa Zvizdića. Džaferović ističe da je dobra atmosfera unutar SDA.

- SDA je jedna velika politička stranka. Normalno je da u svim strankama, a pogotovo u velikim političkim strankama postoje različita mišljenja i različiti pogledi. Postoji ta unutrašnja utakmica. Mi smo nakon Lokalnih izbora donijeli odgovarajuće mjere, one se realiziraju i bit će urađeno onako kako su organi stranke odlučili. Svako pitanje mi pomno analitziramo i donosimo odgovarajuće mjere. Svjedočili smo o jednom ili dva odlaska iz stranke u posljednje vrijeme. Ja mislim da ljudi koji odlaze – griješe. Ne odlaze iz nekih ideoloških razloga. Odlaze uglavnom zbog ličnih nezadovoljstava. Zbog toga što misle da bi mogli da budu unutar same SDA, ali za to postoje procedure i postupak kojeg treba da poštujemo. Što se tiče gospodina Zvizdića, on je i dalje potpredsjednik SDA. Mislim da bi mu najbolje bilo da ostane unutar SDA jer nigdje mu neće biti bolje nego u Satranci demokratske akcije, kao ni onima koji su odlazili iz SDA. Šta će uraditi, ne znam, vidjet ćemo šta će donijeti ovo buduće vrijeme. Kako god, SDA će nastaviti svojim putem i sasvim sigurno da će stalno jačati i da će i na narednim izborima potvrditi poziciju najjače i najlegitimiranije političke stranke u Bosni i Hercegovini. Odlazili su brojni i osnivali druge stranke, u pravilu, to je značilo, početak kraja političke karijere svakog ko je odlazio iz SDA – kazao je, između ostalog, član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, gostujući u programu Hayat televizije.

HAYAT