Posljednje odluke Narodne skupštine RS-a su najdirektniji udar na Dejtonski mirovni sporazum do sada. Ko i kako može zaustaviti Dodika?

IZETBEGOVIĆ: Može i mora ga zaustaviti ujedinjeni front domaćih i međunarodnih faktora koji će stati odlučno iza OHR-a i Tužilaštva BiH, i ohrabriti ih da konačno poduzmu korake koje su bili dužni učiniti odavno. Taktiziranje i neodlučnost onih koji su bili dužni braniti ustavnopravno uređenje BiH je ohrabrilo Dodika i dovelo nas do stanja u kojem se sada nalazimo. Da je OHR smijenio prije sedam godina one koji su dodijelili odlikovanje Karadžiću, Plavšićki i ostalim presuđenim u Hagu za genocid počinjen u Srebrenici, i da je Tužilaštvo prije šest godina presudilo organizatorima protivustavnog referenduma, separatistički apetiti bi bili presječeni u korijenu.

I niko ne bi mogao biti protiv takvih odluka jer je sve bilo i više nego jasno. Uvjeren sam da su i strani i domaći akteri ovo konačno shvatili, i da se danas kaju zbog tadašnje neodlučnosti. Ako se i ovaj put povuku pred drskošću strane koju predvodi Dodik, kajaće se još više za par godina kada stvari definitivno krenu u nepredvidivom smjeru.

Postoji li ovaj put više svijesti i spremnosti na akciju aktera koje pominjete?

IZETBEGOVIĆ: Ima naznaka da postoji. OHR je nedvosmisleno kazao da se radi o udaru na ustavnopravno uređenje, a taj stav je obavezujući i za OHR i za Tužilaštvo BiH. Ambasadori SAD-a i Velike Britanije su kazali isto. Svi domaći akteri, i pozicija i opozicija, su sasvim jasni u zahtjevu da se djeluje, tako da je prostor za taktiziranje i uzmicanje krajnje sužen. "Trojka" koja je donedavno, u dogovoru sa dijelom međunarodne zajednice, tvrdila da se "Dodik promijenio", i "da se moraju praviti kompromisi", sada faktički zastupa argumente i stavove koje SDA ponavlja zadnjih 15 godina. Nadam se da su u koordinaciji sa važnim ambasadama i OHR-om, da Denis Bećirović nije dao rok od sedam dana za odlučno djelovanje bez dogovora i impulsa.

Jučer je u Konjicu održan sastanak Trojke sa SNSD-om i HDZ-om. Kako komentarišete taj sastanak i poruke koje smo mogli čuti poslije?

IZETBEGOVIĆ: Samo održavanje sastanka nakon odluke Narodne skupštine RS-a i pristanak na razgovor o Ustavnom sudu BiH sa antidejtonskom odlukom kao početnom pozicijom Milorada Dodika je greška i još jedna potvrda nedoraslosti "Trojke". Činjenica da je Dodik pred njima opsovao genocid, a da oni nisu napustili sastanak pokazuje da su spremni na nastavak poniženja u zamjenu za ostanak u vlasti. Uostalom, sam Dodik ih je, nakon takvih psovki, pohvalio izjavom da "cijeni njihov pristup", što dovoljno govori o nastavku njihove servilnosti. Predsjednici stranaka "Trojke" moraju shvatiti u kakvoj se situaciji država nalazi i prestati sa popuštanjima.

Svjedočimo neočekivanom preokretu u Rusiji, svojevrsnoj pobuni osnivača grupe Wagner koja je sigurno utjecala na Putinovu poziciju. U kojoj mjeri će se ovakav razvoj događaja odraziti na Balkan, a naročito na BiH?

IZETBEGOVIĆ: Zaista nevjerovatan obrat. Ko je mogao pretpostaviti prije samo godinu dana, kada su se radile procjene o opsadi i odbrani Kijeva, da će se u junu 2023. graditi utvrde za odbranu Moskve, i to za odbranu od vlastitih elitnih jedinica?! Rasplet historijskih zbivanja je zaista nepredvidiv, a nagli slom onih koji počinju ratove i nasilja je za nauk.

Kada je BiH u pitanju, režim u Rusiji se, nažalost, potpuno jednostrano stavio na stranu Dodikove politike, podržava neselektivno sve što on pokrene, učestvuje u destabiliziranju BiH. Rusija nije na ovakav način stajala uz Miloševića i Karadžića, pokušavali su nas miriti. Putin se, kako to narod kaže, sada zabavio o sebi, i to je za nas dobro. Manje će se baviti Balkanom i Bosnom i Hercegovinom. A šta se dešava sa zemljama kojima se bave Putin i Prigožin, mogli smo vidjeti po slikama destrukcije koje su pristizale iz Afike, Sirije, Ukrajine. Ostala su groblja i gradovi sravnjeni sa zemljom u ratovima za koje danas Prigožin tvrdi da su bili bespotrebni i da Rusiji nisu nikakve koristi donijeli.

Ako znamo da je dio međunarodne zajednice imao utjecaj na formiranje vlasti u BiH, zašto nije urađeno više da se SNSD izbaci iz vlasti na državnom nivou?

IZETBEGOVIĆ: Trebali su, i mogli su to učiniti, ali se išlo linijom manjeg otpora. Diplomatija redovito pravi slične greške, ide "niz dlaku" onima koji prave probleme, pokušava ih pridobiti, umiriti ih, praveći im ustupke. Naročito su tome skloni ambasadori koji žele miran i uspješan mandat, i ambiciozni medijatori koje ne zanima borba za pravdu i principe već brzi rezultat.

Vijeće ministara BiH je dalo podršku projektu Istočne interkonekcije, dok je Južna plinska interkonekcija na čekanju, prije svega zbog uslovljavanja HDZ-a BiH. Reagovao je i američki ambasador Michael Murphy, žestoko kritikujući Dragana Čovića. Je li to naznaka promjene odnosa Ambasade SAD-a prema domaćim političkim akterima?

IZETBEGOVIĆ: Moje iskustvo sa Draganom Čovićem je da on nije u stanju praviti ustupke, kompromise, da vidi samo vlastiti interes. Zbog toga su propali pregovori u Neumu, a i oni koje je vodio Štefan Füle. U to će se uvjeriti i lideri "Trojke". Stalno će se tražiti jednostrani ustupci u korist HDZ-a. Previše su već dali, a zahtjevi tek slijede. Ambasadora Murphyja je to očigledno iznerviralo, jer je međunarodna zajednica kumovala ogromnim ustupcima u korist Čovića i HDZ-a, a nije iskazana zahvalnost za to. Reakcija Murphyja je znakovita, djelomično i emotivna, nagovještava promjenu odnosa Ambasade SAD-a prema politikama HDZ-a.

SDA je decenijama bila ključni partner međunarodne zajednice u BiH, a naročito SAD-a. Očigledno taj kurs se promijenio. Postoji li šansa da se stvari, da tako kažemo, ponovo vrate na početnu poziciju?

IZETBEGOVIĆ: Ne mogu se vratiti na početnu poziciju. SDA je nevjerovatnim intervencijama i vratolomijama dijela međunarodne zajednice izbačena iz vlasti. Ali može biti saradnje, popravka odnosa, jer SAD, Evropska unija, Velika Britanija trebaju Bosni i Hercegovini, a najjača politička stranka, pobjednik izbora na svim nivoima, treba svakome ko želi stabilizaciju prilika u zemlji i regionu. Trebamo jedni drugima, i imamo iste strateške ciljeve, a to su u politici jedini bitni kriteriji.

Taj dio međunarodne zajednice je u proteklom periodu podržavao "Trojku!, koju ste Vi u kritikovali zbog ustupaka i popuštanja naspram HDZ-a i SNSD-a. Ukoliko nastave sa takvom praksom, šta možemo očekivati od ovog mandata?

IZETBEGOVIĆ: Ukoliko nastave sa ispunjavanjem obećanja koja su ih uvela u vlast, a bojim se da hoće, naročito u odnosu na HDZ, nepopravljivo će se oslabiti pozicija patriotske komponente u strukturama države BiH i FBiH. Bošnjaci će postati građani drugog reda u zemlji po kojoj su dobili ime. Njihov utjecaj, kao i utjecaj Srba i Hrvata koji pripadaju probosanskom bloku, će se svesti na 50 posto kapaciteta koji im realno pripada.

Prvo je predan Dom naroda PSBiH SNSD-u i HDZ-u, zatim dvije bošnjačke pozicije zamjenika ministara u Vijeću ministara, pa pozicije direktora Instituta za mjeriteljstvo. SNSD-u su date direktorske pozicije u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, Službi za poslove sa strancima, pozicija šefa operacija OSA-e, a u FBiH su HDZ-u predate Autoceste, Fond za zaštitu okoliša. Konaković nagovještava predaju BH Gasa, a zatim će biti "napadnut" sastav CIK-a, RTV sistem... i tri najbitnije, strateške tačke koje se moraju odbraniti na svaki način, ako treba i masovnim izlaskom na ulice, a to su, Ustavni sud BiH, državna imovina i Izborni zakon. Četvrta bitna tačka je i pozicija OHR-a, koji se ne smije do daljnjeg povući iz BiH.

U oktobru se održava Kongres SDA, na kojem ćete vjerovatno ponovo biti kandidat za predsjednika stranke. Kako komentarišete ogromnu pažnju javnosti usmjerenu prema tom stranačkom događaju?

IZETBEGOVIĆ: Ogromna pažnja javnosti, i ogroman pritisak i vidljivog i manje vidljivog spektra silnica, oduvijek je usmjeren na SDA. A to je tako jer rukovodstvo SDA kvari planove mnogima, od onih koji bi da unište BiH, preko onih koji bi da njome vladaju iz udaljenih centara, ili da ovladaju njenim bogatstvima i resursima, da rade i grade šta god im padne na pamet, do onih preambicioznih u samoj SDA koji žele preko reda napredovati u stranačkoj hijerarhiji. Za kongrese drugih stranaka saznamo kada se već dese, o kongresima SDA se redovito govori godinu dana unaprijed, a rivali i dušmani SDA nam dijele "dobronamjerne savjete" šta i kako popraviti, promijeniti, koga izabrati…

Namjeru da bude kandidat za predsjednika SDA je iskazao i Šemsudin Mehmedović, koji je u posljednjim javnim istupima iznio niz kritika na Vaš račun. Kako odgovarate na te kritike?

IZETBEGOVIĆ: Nisu to kritike, to su podmukle optužbe da je rukovodstvo SDA krivo za sve što je problem u BiH, da su politike koje sam ja oličavao isprovocirale radikalan odgovor Dodika, Čovića, da se te politike vode namjerno, sa ciljem podjele BiH i preuzimanja "bošnjačke trećine", da je to isprovociralo reakciju međunarodne zajednice koja je, dakle sa pravom i razlogom, izbacila SDA iz vlasti i tako dalje. Dakle, po Mehmedoviću, ne podriva Dodik temelje BiH već 15 godina i ne pokušava od entiteta RS napraviti "srpsku državu" zato što mu je to strateški cilj obznanjen u programskim dokumentima SNSD-a i memorandumima SANU-a. To je, po Mehmedoviću, samo odgovor na politike Bakira Izetbegovića i SDA.

Ne pokušava Dragan Čović napraviti institucionalni "treći entitet", ostvariti nesrazmjeran utjecaj HDZ-a u Federaciji, dominaciju sprega HDZ-SNSD u državi BiH, ne dočekuje i ne amnestira ratnog zločinca Darija Kordića zato što su to politike HDZ-a od osnutka. On to, po Mehmedoviću, radi jer je isprovociran i prisiljen politikama SDA. Nije Schmidt, u dogovoru sa Plenkovićem, i po nagovoru par ambasadora, silovao Ustav FBiH kako bi pojačao poziciju HDZ-a i uveo "Trojku" u vlast. On je to, po Mehmedoviću, morao uraditi da spasi zemlju od SDA. I sve ovo što radi "Trojka", a od čega su se odmakli DF, NES, SBiH, je po Mehmedoviću u redu, i bilo je neizbježno, i SDA je kriva za to. Nevjerovatno!

Je li vas ikada ranije Mehmedović upozoravao da vodite loše politike?

IZETBEGOVIĆ: Ne, dapače, davao je komplimente tokom kampanje. Zna dobro Šemsudin kako stoje stvari, ali on se nudi Dodiku, Čoviću, "Trojci", strancima, očekuje da ga pomognu u preuzimanju SDA. To su njegove prastare ambicije. I nije problem u ambicijama, problem je u izdaji vlastite stranke i patriotskih politika koje ona hrabro i uporno vodi sve vrijeme. I koje, vidi se zorno ovih dana, nemaju alternativu.

Da li razvoj situacije nakon Općih izbora i odlazak SDA u opoziciju prepoznajete kao veliki problem za stranku ili priliku za regeneraciju i jačanje povjerenja građana prema njoj?

IZETBEGOVIĆ: Mislim da će ovo drugo prevagnuti, jer ogromna većina članstva i glasača je uz SDA zbog njenih politika, a ne radi pozicija u vlasti. Naravno, neki će otići. Ali, ako budemo radili ispravno, više će ih doći. Zanavljaćemo se mladim, obrazovanim, odanim.

U kontekstu unutarstranačkih dešavanja je ponovo aktuelizirano pitanje revizije presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije. Čini se da su svi Vaši politički oponenti postigli konsenzus u tome da vas označe kao krivca za epilog tog procesa. Koliko se ta tema politizira i da li bi, s ove vremenske distance, uradili nešto drugačije u odnosu na ono što ste uradili u samom procesu?

IZETBEGOVIĆ: Nije se moglo uraditi drugačije, niti bih ja, a ni bilo koji bosanskohercegovački patriota, uradio drugačije ako bi se prilika ukazala ponovo. Moralo se sve pokušati da uđemo u Sud i pokušamo izboriti više pravde. I sve smo učinili. I ja, i advokatski tim u kojem su bili čuveni David Scheffer, Van den Biesen i Alain Pellet.

Međunarodna politika nas je zaustavila na vrlo jednostavan i podmukao način – Registrar suda je zatražio od tadašnjeg saziva Predsjedništva BiH da ponovo imenuje agenta pred Sudom, mada se radilo o nastavku suđenja, a ne novom suđenju. Sigurno to nije smislio sam. Traženo je ono za što se unaprijed znalo da ne možemo priskrbiti, da će Mladen Ivanić biti protiv.

Advokatski tim je predložio da se ne obaziremo na zahtjev Registrara, i ja sam to pratio. Učinio sam sve da Predsjedništvo BiH ne uputi kolektivni odgovor, jer bi on bio negativan. I nije bilo odgovora Predsjedništva, zaustavio sam ga. Da sam želio postupati ziheraški, išao bih na Predsjedništvo BiH i tu bi – uz negativnu odluku o novom agentu – sva priča bila završena. Međutim, pokušao sam iskoristiti i najmanju mogućnost da dođemo do Suda. Registrar Suda je primio našu apelaciju, a zatim ipak odlučio da nam zabrani pristup Sudu i pravdi uz tvrdnju da BiH nema ovlaštenog agenta.

Svi su, uključujući i one koji me danas podmuklo optužuju, znali za problem sa agentom iako se taj problem iz taktičkih razloga nije isticao. Znali su i da je jedini način da pristupimo Sudu onaj koji je predložio advokatski tim, ali to ih danas ne sprječava da iznose neistine i optužbe.

Gebels je tvrdio da "hiljadu puta ponovljena laž postaje istina". Laž o reviziji presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije je na razne načine, i od različitih strana, za različite interese ponovljena stotinu puta. Ali je ipak ostala samo laž. Preostaje mi da parafraziram riječi rahmetli Alije izrečene nakon prihvatanja nepravednog Dejtonskog mirovnog sporazuma – Bog mi je svjedok, a svjedoci su i ugledni profesori i advokati, domaći i strani, da sam učinio sve što je bilo u mojoj moći da se revizija pokrene, da bude više pravde za moju zemlju i moj narod.

Faktor