Vijesti / Arhiva

Šefik Džaferović: Glasat ćemo ponovo o posjeti Đukanovića, ne trebaju nam političke greške

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović osvrnuo se u intervjuu za […]

Objavljeno: 06.02.2020. u 20:45

Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović osvrnuo se u intervjuu za Klix.ba na posljednju sjednicu kolektivnog šefa države u vezi sa glasanjem o posjeti predsjednika Crne Gore Mile Đukanovića našoj državi, a protiv koje je jedino bio član Predsjedništva Milorad Dodik. Otkrio nam je da će se na narednoj sjednici ponovo glasati o ovom pitanju.

Također, Džaferović je komentirao napade iz Srbije, odnose sa Hrvatskom a govorio je i o NATO putu BiH i određenim nedoumicama kada je riječ o odlukama Predsjedništva BiH, te imenovanjima u Vijeću ministara BiH.

Na posljednjoj sjednici nije bilo potpune saglasnosti za dolazak predsjednika Crne Gore Mile Đukanovića u Bosnu i Hercegovinu, jer je protiv bio Milorad Dodik iako se ranije bio složio za poziv Đukanoviću u posjetu BiH. Kako vi na ovo gledate?

Mislim da je Milorad Dodik napravio ozbiljnu političku grešku. Prije svega procedura oko glasanja po ovom pitanju nije dovedena do kraja. Gospodin Komšić i ja smo glasali za posjetu, a Dodik protiv. Na idućoj sjednici Predsjedništva ide ponovo glasanje. Ako se ponovi rezultat, Dodik se tada može pozvati na vitalni entitetski interes. Ne vjerujem da će biti spreman toliko daleko da ide, jer bi to očigledno bilo štetno i za interese entiteta RS. U svakom slučaju ovo će ostaviti loš trag na odnose Bosne i Hercegovine i Crne Gore koji su krenuli uzlaznom putanjom i mogu da posluže kao primjer kako graditi odnose između zemalja u regionu. Što se mene tiče predsjednik Crne Gore je dobrodošao u Bosnu i Hercegovinu u svakom trenutku.

Nedavno ste doživjeli orkestrirane napade iz Srbije. Mediji su vas povezivali s iranskim generalom Soleimanijem, a vi se niste libili da to pripišete tamnošnjoj obavještajnoj službi. S jedne strane imamo susrete između dvije zemlje na najvišem nivou kada je riječ o izgradnji autoputa i sličnih projekata, a s druge strane ovakve napade. Kako to dvoje pomiriti?

Više je pitanja koja opterećuju odnose između Bosne i Hercegovine i Srbije, među kojima je i odnos prema prošlosti. Srbijanska strana konačno mora prihvatiti istinu o agresiji na Bosnu i Hercegovinu koja je poznata i između ostalog utvrđena odlukama Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog tribunala u Hagu. Pokušaji revizije istine nikada neće proći i što prije srbijanska strana to shvati, to će biti bolje i za odnose naših zemalja. Mi koji smo branili BiH od agresije nemamo se čega ni stidjeti ni plašiti.

Već sam rekao jednom prilikom da niko od nas, pa ni ja, nismo bili iznad Beograda s kalašnjikovim u ruci, već su brojni srbijanski zvaničnici, pa i oni koji su danas aktuelni, bili s kalašnjikovim u ruci iznad Sarajeva. Bosna i Hercegovina želi dobre odnose sa Srbijom, ali Srbija treba shvatiti da se mora poštovati istina o proteklom ratu i da mora prestati sa pokušajima revizije istine.

Nastavit ćemo sa ovakvim zahtjevima prema Srbiji, ali ćemo razvijati i saradnju i rješavati druga brojna otvorena pitanja. Bosna i Hercegovina od svojih susjeda traži da je poštuju onoliko koliko Bosna i Hercegovina poštuje njih i da se otvorena pitanja rješavaju dijalogom. Ukoliko postoje različiti pogledi na rješavanje nekog otvorenog pitanja, onda se moraju primjeniti međunarodne norme i standardi. Jedino tako možemo ići naprijed.

Kakvi su trenutno odnosi sa Hrvatskom i da li imate nadu i očekivanja da će sa predsjednikom Milanovićem biti bolji?

Odnosi sa Republikom Hrvatskom nisu onakvi kakvi bi morali da budu. Više puta sam rekao da značaj dobrih odnosa između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, nadilazi značaj otvorenih pitanja. To dosadašnja predsjednica Republike Hrvatske nije prepoznavala u svom djelovanju. Očekujem da novoizabrani predsjednik Milanović to prepozna i da se krene putem saradnje, rješavanja otvorenih pitanja i ukupno boljih odnosa. Ponuda je ista za sve susjede.

Dvije stvari trenutno opterećuju odnose u Vijeću ministara. Jedno je imenovanje državnog ministra. Na kandidata Mlađena Božovića je SDA takoreći stavila veto. Kada se može očekivati rasplet u ovoj priči i da li se ovo imenovanje može povezati sa ranijom smjenom Senada Bratića na poziciji potpredsjednika NSRS?

Rasplet ne zavisi od SDA, već od SNSD i spremnosti te političke stranke da poštuje ranije potpisane međustranačke dogovore. Gospodin Božović je predložen mimo međustranačkog dogovora, jer je jedan od elemenata tog dogovora da se predloži kandidat iz reda Ostalih, iz entiteta RS, i koji će biti prihvatljiv za sve političke stranke potpisnice dogovora.

SDA nije konsultirana prije nego što je taj prijedlog upućen u proceduru. Gospodin Bratić je imenovan na mjesto potpredsjednika Narodne skupštine RS na osnovu međustranačkog dogovora. Nakon toga je na, rekao bih, drzak način smijenjen, čime je izigran taj međustranački dogovor. Dakle, SNSD treba da ispoštuje sve međustranačke dogovore.

A druga stvar je imenovanje direktora SIPA-e odnosno OSA-e. Kako stojite prema prijedlogu da se na čelo SIPA- e imenuje Darko Ćulum, a na čelu OSA-e Osman Mehmedagić i zašto u paketu?

Gospodin Ćulum je na osnovu javnog konkursa prošao proceduru nezavisnog odbora i predložen je od strane nadležnog ministra za direktora SIPA-e. Odluka je na Vijeću ministara Bosne i Hercegovine. Što se tiče direktora OSA-e i njemu ističe mandat i normalno je da tražimo da se ta dva imenovanja obave u paketu.

Gospodin Mehmedagić je odlično radio svoj posao u proteklom mandatu. Prema izvještajima svih relevantnih međunarodnih organizacija i institucija, Obavještajno-sigurnosna agencija BiH, na čelu sa postojećim direktorom, je ozbiljno i odgovorno radila svoj posao i pozicionirala se kao jedna od vodećih agencija toga tipa u regionu. Gospodin Mehmedagić će biti ponovo imenovan za direktora te agencije.

Iz sjedišta NATO-a je nedavno saopćeno da je Program reformi koji je odaslan dobra osnova za nastavak saradnje. Tu se nekako opet vraćamo na pitanje je li ta saradnja u okviru aktiviranog MAP-a, dakle ANP ili samo obična saradnja protiv koje ni Milorad Dodik nema ništa.

Da biste dobili odgovor na to pitanje, dovoljno je da pogledate službenu stranicu NATO-a. Vidjećete da tamo piše da je Bosna i Hercegovina u MAP-u. Program reformi koji je usvojilo Predsjedništvo odgovara trenutnom odnosu koji BiH ima sa NATO savezom i omogućava saradnju u okviru tog odnosa. On je prihvatljiv za NATO savez.

Ispoštovan je princip vladavine prava, odnosno važeći Zakon o odbrani, Odluka Predsjedništva BiH iz 2009. godine i Strategije vanjske politike BiH iz 2018. godine. Umjesto jalovog naklapanja šta je to, treba se okrenuti realizaciji usvojenog Programa reformi na koji se Bosna i Hercegovina obavezala odlukom Predsjedništva.

Zahtjev Milorada Dodika da kadar SNSD bude potpredsjednik FBIH izazvao je i vašu reakciju. Kazali ste i da SNSD ne može učestvovati u Vladi FBIH. Cvijanović je na to odgovorila da od toga zavisi “hoće li nešto Bošnjaci dobiti u RS?” Vaš komentar?

Nije uopće za diskusiju da kandidat iz SNSD-a bude potpredsjednik FBiH, niti je za diskusiju da SNSD participira u Vladi FBiH. Razgovarati o tome možemo tek onda kada potpredsjednici RS-a dobiju iste ingerencije koje imaju potpredsjednici FBiH, a sada je tu razlika velika i ozbiljna, te kada SDA bude participirala u Vladi RS-a.

Kada očekujete da bude formirana Vlada FBiH?

Što se SDA tiče proces formiranja Vlade FBiH je trebao biti okončan prije godinu dana. Stalno smo pozivali HDZ da pokrene taj proces i predloži kandidata za predsjednika FBiH. HDZ je to odbijao i uslovljavao formiranje Federalne vlade izmjenama izbornog zakona na način kako to HDZ želi. Za SDA stavovi HDZ nisu prihvatljivi, jer unose dodatne etničke podjele i potvrđuju diskriminaciju na koju je već ukazao Evropski sud za ljudska prava.

Nužno je odmah formirati Vladu Federacije i na taj način implementirati rezultate proteklih općih izbora, a onda voditi razgovore o izmjenama izbornog zakona i to prije svega kako implementirati odluke Evropskog suda za ljudska prava, kao i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ovo posebno kada je u pitanju grad Mostar, jer se moraju napraviti preduvjeti da se ove godine održe izbori i u gradu Mostaru.

Kako gledate na potpuno nepovjerenje Parlamenta BiH u rad VSTV-a budući da im je odbijen izvještaj o radu? Kada je riječ o pravosuđu, zašto smatrate da se kroz pravosuđe pokušava izmijeniti karakter rata, kako je nedavno poručeno sa sastanka s borcima?

Gledam onako kako to vidi cjelokupna javnost u Bosni i Hercegovini, ali, nažalost, to ne vidi tijelo od 15 ljudi ili bar većina u tom tijelu koje se zove VSTV.

Zabrinjavajuća je ignorancija većine u VSTV-u spram stavova Parlamenta, izvještaja međunarodnih eksperata i ukupne javnosti. Tu se mora hitno nešto uraditi, jer bez efikasne i funkcionalne sudske vlasti u koju će građani imati povjerenje, nema napretka ove zemlje.

Mislim da se hitno mora pristupiti izmjenama postojećeg Zakona o VSTV, ali ne na način kako bi to željela većina iz tog tijela, već na način kako to zahtijevaju standardi u demokratskom svijetu. Stalno sam u kontaktu sa žrtvama i udruženjima koja su proistekla iz rata. Neki dan smo imali i sastanak o kojem govorite. Svi kažu, i to je očigledno, da je na sceni pokušaj da se izjednače strane i izmijeni karakter rata. Puno je dokaza za to. Naprimjer, šta je sa predmetima A liste Haškog tribunala?

Procesuiraju se masovno pripadnici Armije RBiH, a za brojna bombardovanja gradova i druge masovne zločine nema nikakve odgovornosti onih koji su vršili agresiju na Bosnu i Hercegovinu. Kako je moguće da nema nijednog postupka za četverogodišnje bombardiranje i ubijanje Goražda, a da se vode samo postupci protiv onih koji su branili Goražde. Isto je i sa Sarajevom i brojnim drugim sredinama.

Neshvatljivo je da se odbrambeno-oslobodilačke akcije Armije BiH kvalificiraju kao udruženi zločinački poduhvat, da se oslobođenje naselja i gradova kvalificira kao njihovo zauzimanje od strane Armije i slično. Tačno se zna koliko je ko u BiH učinio zločina i neće moći proći pokušaj uspostave etničkog balansa u procesuiranju, jer ga nije bilo ni u izvršenju ratnih zločina.

Na protekloj sjednici nije bilo razmataranja PISA testiranja odnosno učešća BiH na slijedećem testiranju. Gospodin Dodik se, ako su mediji dobro izvijestili, protivi kumulativnom izražavanju podataka na nivou BiH. Očekujete li određena uslovljavanja na sjednici od 10. februara na kojoj se očekuje razmatranje ovog pitanja?

Dogovorili smo se da se ovo pitanje riješi do 10. februara. Dodik je uzeo dodatno vrijeme za konsultacije s entitetskim strukturama. Očekujem da podržimo predloženi sporazum bez izmjena, jer je on u interesu svih u Bosni i Hercegovini. Ne vidim razloga niti prostora za bilo kakva uslovljavanja. Rezultati testa su poražavajući, zahtjevaju odlučnu i hitnu akciju i ne ostavljaju prostor za bilo kakvu politizaciju.

KLIX