Nakon 14 mjeseci čekanja, u ponedjeljak je Bosna i Hercegovina dobila novi saziv Vijeća ministara, a strateški dokument u vezi s daljnjim NATO integracijama naše zemlje je, uprkos ranijim suprostavljenim stavovima i blokadama, dostavljen Alijansi.

“Rat” za Program reformi BiH se vodio u Predsjedništvu naše zemlje, koje je 19. novembra konačno postiglo kompromis, koji je rezultirao konačnim formiranjem državne izvršne vlasti. Tim smo povodm razgovarali sa članom Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem.

Vijeće ministara je konačno formirano, a Program reformi je otputovao za Brisel. Uzimajući u obzir sve što se događalo u protekloj godini, naizgled beskompromisne pristupe i blokade, doživljavate li to kao svoju pobjedu?

– Mislim da ne trebamo tako posmatrati odluku Predsjedništva o usvajanju Programa reformi BiH i imenovanju predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Niko od političara i politika nije pobijedio, a niti je bilo ko pobijeđen. Pobijedila je BiH, svi njeni dijelovi, svi narodi i svi njeni građani. Tako to treba posmatrati. Za mene je najvažnije da su ispoštovane sve dosadašnje odluke koje su donijele institucije BiH, počevši od Zakona o odbrani, Odluke Predsjedništva BiH iz 2009. godine, pa do Strategije vanjske politike BiH iz marta mjeseca 2018. godine. Dakle, ispoštovan je princip vladavine prava na čemu sam ja posebno insistirao.

Stanje u kojem smo se nalazili u protekloj godini je bio prijelomni trenutak za BiH. Na sceni je bio pokušaj da se, protivno utvrđenim zakonima, nametne diktat samo jedne politike. Tome smo se uspješno suprotstavili. Nema u ovoj zemlji, niti može biti, unilateralnog diktata bilo koga, već postoje odluke koje svi moramo poštovati. Postoji i mogućnosti dogovora o nekim budućim rješenjima. Sve dok se ne donesu nove odluke, moraju se poštovati postojeće. Vjerujem da je nakon svega što smo prošli u ovoj godini to sada svima jasno.

U trenutku kada su i najveći optimisti izgubili vjeru u formiranje državne vlasti, iznenada je usvojen Program reformi. Šta je bila prekretnica, odnosno šta je presudilo da Vaš kolega iz Predsjedništva BiH Dodik stavi potpis na taj dokument?

– Ne znam tačno, ali pretpostavljam da je na koncu shvatio da politika njegovog diktata nikada neće biti prihvaćena, te da i on, a i politika koju predstavlja, mogu biti samo gubitnici. Ovdje treba apostrofirati i ulogu zemalja Kvinte, NATO-a i Evropske unije koji su dali jasnu podršku usvojenom dokumentu.

I dalje su aktuelna tumačenja, da li je to ANP ili nije, da li zadovoljava njihove kriterije za daljnji napredak BiH ka NATO-u u okviru MAP-a. Možete li razjasniti te dileme?

– Bit će i dalje različitih tumačenja. Uglavnom politikantskih. Ja u tome neću da učestvujem jer to bespotrebno kvari političku atmosferu, a zauzvrat država i građani ne dobijaju ništa. Za mene je važno da je dokument usvojen jednoglasno, da se njime poštuje vladavina prava, da je prihvatljiv za partnere iz NATO-a i da unapređuje naš odnos i saradnju sa NATO savezom. Nije se otišlo nazad u odnosima sa NATO-om, kako su neki očekivali. Kao što rekoh, saradnja i odnosi su unaprijeđeni.

Ko hoće da provjeri u kakvom se odnosu BiH nalazi s NATO savezom, neka otvori zvaničnu internet stranicu Alijanse i tamo će naći odgovore na ta pitanja.

Ono što je nužno ovom prilikom istaći je i to da je NATO savez zaustavio agresiju na BiH, da je aktivno učestvovao u uspostavi mira i stabilizaciji prilika u BiH, te da praktično i danas učestvuje u očuvanju Dejtonskog mirovnog sporazuma. BiH i NATO savez su imali i imaju takve odnose i saradnju da se može zaključiti da je to čak i nešto više u odnosu na relacije i saradnju NATO saveza i nekih država članica tog Saveza. Svi oni koji daju tumačenja iz vašeg pitanja o ovome treba dobro da razmisle.

Kada možemo očekivati povratnu informaciju iz Brisela?

– Kada će doći zvanična informacija iz Brisela, ne znam, ali znam da je Program reformi BiH prihvatljiv za NATO savez i da se može krenuti u njegovu implementaciju.

Preostaje još jedno krupno pitanje koje se nameće kao prepreka za potpunu provedbu Općih izbora, a to je Izborni zakon. Vaši stavovi su poznati od ranije, a oni su gotovo dijametralno suprotni u odnosu na HDZ-ove. Hoće li formiranje Vlade FBiH čekati usvajanje izmjena Izbornog zakona i može li se adekvatno rješenje pronaći u doglednom vremenskom periodu?

– Vlada Federacije BiH se treba formirati odmah. Trebalo je to učiniti još neposredno nakon izbora. Nepoštivanje vladavine prava je kada izbjegavate poštivanje postojećih zakona i odluka, ali i onda kada tražite da se promijeni neki zakon ili odluka kako biste poštovali neke druge zakone. S Vijećem ministara riječ je bila o ovom prvom, a s Vladom FBiH riječ je o ovom drugom. Završit će se to, po mom uvjerenju, onako kao i s Vijećem ministara jer nema ni jednog razloga kojim se može opravdati daljnje čekanje u implementaciji izbornih rezultata kada je u pitanju Federacija BiH. HDZ bi trebao bez odlaganja krenuti u taj proces i dostaviti ime kandidata za predsjednika Federacije. U protivnom, bit će označen kao kočničar demokratskih procesa i za to će snositi odgovornost.

Prisustvovali ste pregovorima sa HDZ-om, na kojima se govorilo i o toj temi, a nakon kojih se isticalo da su neka moguća rješenja već ranije bila na stolu. Je li i tzv. “Fileov model” u opticaju, s obzirom na to da je taj prijedlog svojevremeno odbio upravo HDZ?

– Podsjetit ću vas da se radi o implementaciji nekoliko odluka Evropskog suda za ljudska prava kojima se mora osigurati ravnopravnost građanima BiH koji ne pripadaju konstitutivnim narodima. Ovo se odnosi na izbor za Predsjedništvo BiH i Dom naroda BiH. Da bi se to uradilo, moraju se iz odredbi Ustava BiH koje govore o Predsjedništvu BiH brisati etničke odrednice. HDZ na to ne pristaje i to je direktno protivljenje odlukama Evropskog suda za ljudska prava. Mislim da ovo neće moći još dugo potrajati jer je protekla decenija od prve odluke u predmetu Sejdić-Finci. BiH će je morati izvršiti onako kako to traži Evropski sud za ljudska prava, a ne bilo koja politička stranka u BiH, pa ni HDZ.

Predsjednik Vaše stranke Bakir Izetbegović je nagovijestio određene zahtjeve kada je u pitanju raspodjela pozicija na državnom nivou, izdvojivši pri tome Upravu za indirektno oporezivanje. Čini se da se ta ideja nije naročito svidjela zvaničnicima HDZ-a BiH?

– Da, taj zahtjev je istaknut i ustrajat ćemo na njemu jer je neprihvatljivo da u raspodjeli vlasti na državnom i nivou FBiH HDZ predlaže rukovodeće ljude u skoro svim bitnim finansijskim institucijama. Na čelu Uprave za indirektno oporezivanje je prvobitno bio kandidat iz reda bošnjačkog naroda. Nakon njegove smjene su SDP i HDZ predložili sadašnjeg direktora kao zajediničkog kandidata. SDA ima pravo da ovo pitanje problematizira i traži da ona predloži kandidata za tu poziciju.

Prije godinu niko nije htio sa SDA. Danas vaša stranka čini okosnicu vlasti na svim nivoima, a imali ste priliku da birate svoje partnere među probosanskim strankama. Kako je došlo do tog preokreta u pristupu vaših partnera prema mogućnosti formiranja vlasti sa SDA?

– Protivno je elementarnim demokratskim principima da se najsnažnije legitimirana politička stranka isključuje iz vlasti tako što će se svi drugi udružiti protiv nje. Ja sam znao da to jednostavno ne može proći i da će se stvari morati vratiti na početak. Evo, to se dogodilo i u Kantonu Sarajevo. Zato je bio potreban uporan i strpljiv rad rukovodstva SDA na čelu sa Bakirom Izetbegovićem. Nadvladala je politička odgovornost i potreba da se u veoma složenim okolnostima u punom kapacitetu politički brane interesi države, na šta je SDA od početka pozivala.

Konačno smo zahvaljući tome došli u poziciju koja nam pripada, a to je da mi okupljamo parlamentarnu većinu, koja je u stanju da vodi procese i štiti interes države. S druge strane, niti je politički mudro, niti je korektno, da se prave većine kojima je jedina agenda to da su protiv SDA jer te stranke ne mogu da nas pobijede na izborima.

Kako komentirate raniji odnos opozicije u probosanskom bloku? I oni su tvrdili da je slanje ANP-a obavezni preduvjet za formiranje državne vlasti, a istovremeno su SDA-u fakturisali odgovornost za neformiranje vlasti, te vas etiketirali kao “nesposobne”.

– Svašta su oni radili i pri tome bili potpuno nedosljedni. Na jednu od nedosljednosti i Vi ukazujete u Vašem pitanju. Meni je stvar od početka bila jasna. Radilo se zapravo o pokušaju da se makne SDA sa političke scene, a da onda oni zajedno sa SNSD-om i HDZ-om naprave vlast na svim nivoima. Međutim, SDA je velika i ozbiljna politička stranka koja se zna nositi i sa takvom vrstom politike.

Kada smo kod nedosljednosti, sjećam se kada su neke od tih političkih stranaka odmah poslije izbora objavile svoje principe uspostave vlasti, a da u njima uopće nisu tretirale NATO savez.

Za nekoliko mjeseci preuzimate predsjedavanje Predsjedništvom BiH. Koje prioritete namjeravate staviti na sto?

– Već pravim plan za period u kojem ću biti predsjedavajući Predsjedništva BiH. Težište tog plana je prije svega na pravovremenom izvršavanju obaveza koje ima Predsjedništvo BiH u funkcioniranju ukupnog sistema vlasti u našoj zemlji. Tu neće i ne smije biti nikakvog kašnjenja. Osim toga, mislim se detaljnije pozabaviti reformama koje su u vezi s našim Evropskim i NATO putem, kao i rješavanju otvorenih pitanja s našim susjedima. Ima i nešto što neću raditi, a to je da svojim izjavama i postupcima trujem političku atmosferu u BiH. Insistirat ću na dijalogu i konstruktivnom odnosu prema poslu. Ima, naravno, i drugih planova o kojima možemo kasnije govoriti. Uglavnom, bit će to, nadam se, sadržajan period u djelovanju Predsjedništva BiH.

FAKTOR