Vijesti / Arhiva

INTERVJU Aljoša Čampara: SDA štiti i razvija državu

Objavljeno: 24.09.2018. u 09:31

SDA štiti i razvija državu, štiti prava građana svih etničkih pripadnosti i, među njima, posebno Bošnjaka. Naš zadatak se nije promijenio, niti će se mijenjati, ističe Čampara

Ministar MUP-a Federacije BiH Aljoša Čampara kandidat je SDA na predstojećim izborima za Skupštinu Županije Sarajevo. U Intervju za Dnevni list govori o proteklom mandatu Vlade FBiH, aktualnim temama i problemima, te planovima s kojima SDA izlazi pred birače.

Član ste Predsjedništva SDA i kandidat za Skupštinu Županije Sarajevo. S čim SDA izlazi pred birače u toj županiji, ali i u cijeloj BiH?

-Naglašavam to uvijek kada mi se pruži prilika. Županija Sarajevo je ekonomski najpotentnije administrativno područje Bosne i Hercegovine. Ova županija puni državni, pa entitetske i proračun Brčko Distrikta s više prikupljenih sredstava po osnovu PDV-a od cijelog entiteta Republika Srpska. Ovaj podatak zabilježen je u ovom mandatu, mandatu u kojem je vodeća stranka u izvršnoj vlasti Županije Sarajevo upravo SDA.

S kojim rezultatima Stranka demokratske akcije izlazi pred birače? Predsjednik stranke i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine ispred bošnjačkog naroda, gospodin Bakir Izetbegović izborio je svojom apelacijom pred državnim Ustavnim sudom da gotovo milijun državljana naše zemlje ne ostane bez bosanskohercegovačkog državljanstva, a najveći broj njih protjeran je iz Bosne i Hercegovine. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, gospodin Denis Zvizdić snažno je pokrenuo našu državu na putu EU integracija nakon osam dugih godina blokade. Premijer Federacije BiH, gospodin Fadil Novalić ispunio je dvije trećine zadataka iz Reformske agende na čije su se ispunjavanje obavezali svi iole relevantniji politički faktori u zemlji, a zaista je vukla i iskreno ustrajala samo SDA. Ovo su samo vrhovi građevina koje je SDA izgradila za vrijeme ovoga mandata. Tu su i rast izvoza, a pad uvoza, veći gospodarski rast od susjedne Srbije, te smanjen vanjski dug. Preko pedeset tisuća novouposlenih,riješeno pitanje radnog zakonodavstva,pitanja MIO,porast proizvodnje u namjenskoj industriji,rast turizma itd.

Javnost i oporba skloni su velikim kritikama vlasti, kako biste ocijenili protekli mandat vlasti na svim nivoima u Federaciji? Što SDA može ponuditi građanima BiH?

-Oporba je uvijek sklona oštrim kritikama vlasti. Tu nema ništa novo, niti iznenađujuće. To jeste uloga oporbe, ali je njena uloga i da nudi rješenja, i to odmah nakon upućivanja kritike na neko rješenje vlasti. U našoj se državi, nažalost, oporba se uglavnom ne ponaša u skladu s ovim receptom iz zapadnih demokracija.  Pitali ste i oko kritika javnosti. Javnost je ovdje nemoguće imenovati jednoznačno. Jedan njen dio je interesno ili ideološki povezan sa oporbom, pa ta oštrina u kritikama nije bas najrelevantnija. Drugi dio javnosti, ovaj put nezavisne, zaista ima zamjerke na rad vlasti i to je ono čemu je Stranka demokratske akcije oduvijek poklanjala dužnu pažnju, nevezano za to da li je ili nije u pitanju predizborno vrijeme. Treći dio javnosti, vjerojatno politički iskusniji, zna da je pobjedničkoj stranci najteže. Ima osjećaj duga prema svojim biračima, svim građanima i državi, zbog čega, uostalom, i pobjeđuje, a, s druge strane, radi u koaliciji sa partnerima koji odjednom zamisle da su oporba vlasti u kojoj su i oporba samoj državi. SDA štiti i razvija državu, štiti prava građana svih etničkih pripadnosti i, među njima, posebno Bošnjaka. Naš zadatak se nije promijenio, niti će se mijenjati.

Kakva su očekivanja od izbora, kako stoji SDA obzirom na napade sa svih strana, ali i osipanja koje je stranka imala?

-Stranka demokratske akcije najveća je i najozbiljnija politička stranka u Bosni i Hercegovini već gotovo tri decenije. Navodim ovu činjenicu kako bih izbjegao uplitanje u lažnu skromnost. To znači da je SDA, prije svega, stranka stabilnosti. U tih gotovo tri decenije napadi na SDA nisu nikakva novost. SDA je i stranka demokracije, pa su pojedinci koji su je napuštali našli svoje mjesto na otvorenom i pluralnom političkom tržištu, s tim da su te njihove samostalne uloge uglavnom veoma kratko trajale. Zapravo su to bile epizodne uloge. Mi dajemo u zalog naša imena, biografije,iskustvo, znanje i rad. Birači su to uvijek prepoznavali, prepoznat će i sada.

Na bošnjačkoj političkoj sceni, čini se da nikad nije bila neizvjesnima situacija, posebno kad su članovi Predsjedništva u pitanju. U javnosti se nagađa da će SDA dio svojih birača preusmjeriti na kandidate drugih stranaka?

-Različitih analiza uvijek je bilo. Neke su pogađale, neke bi promašile. S obzirom na pobjedničku povijest SDA, nama se ne čini, nego je izvjesno – Šefik Džaferović će biti član Predsjedništva Bosne i Hercegovine ispred bošnjačkog naroda. A ovo drugo nagađanje je točno to – nagađanje. Na to je, vjerojatno, najbolje odgovarati utiskom, a moj utisak u vezi s ovim nagađanjem je da autor tog spina ozbiljno zanemaruje inteligenciju naših građana. Na svoju štetu, naravno.

U izbornoj kampanji nacionalna retorika je dodatno zaoštrena, a nerijetko se čuju i razni scenariji o raspadu BiH. Kako to komentirate i što mislite kada će nestati takve retorike?

-Retorika putem koje se priželjkuje raspad Bosne i Hercegovine nije ništa drugo do spisak želja, doduše patološki i mazohistički, s obzirom da potiče od ljudi koji su se kandidirali za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Ako je u glavama savjetnika tih nacionalnih lidera ostalo zrno racionalnosti i praktičnosti, savjetovat će svoje šefove da načine snažan zaokret dok su još u vlaku koji putuje na sigurno odredište. Njemačka kancelarka Angela Merkel vjerojatno je lider s najizraženijom osobinom vođenja realpolitike u aktualno doba, a ona je, tokom razgovora s našim predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem, jasno poručila da neće biti mijenjanja granica na Balkanu.

U bošnjačkoj javnosti većinski vlada percepcija da bi ulazak Milorada Dodika i Dragana Čovića bio loš po BiH, je li to zaista tako ili je za BiH dobro poštovati izbor legitimnih predstavnika naroda što je i SDA često isticala?

-Kada je riječ o Miloradu Dodiku i Draganu Čoviću i onome što bi bilo loše po BiH, rekao bih da bi bio loš ulazak njihovih secesionističkih politika i isključivosti u najviši izvršni organ države. Još uvijek ima vremena da Dodik i Čović dobro porazmisle kakva je artikulacija u najboljem interesu naroda koje predstavljaju, jer ovakva evidentno nije. Dodikov secesionizam ne štampa novac, nego prosječnog umirovljenika u RS-u drži u položaju najsiromašnijeg  u Europi i gura ga još dublje, jer investitori koji otvaraju radna mjesta izbjegavaju administrativna područja sa kojih se prijeti odcjepljenjem. S druge strane, najmalobrojniji konstitutivni narod u Bosni i Hercegovini najmasovnije trajno odlazi u inozemstvo sa tla naše države. Ne vjerujem da bi se to dešavalo u tolikom broju da su zadovoljni politikom koju vodi HDZ, s obzirom da ta stranka gotovo referendumski osvaja broj mandata u zakonodavnoj vlasti. Kao dobronamjeran građanin Bosne i Hercegovine koji je izrazito vezan za vrijednosti suživota različitih naroda u našoj državi, bojim se da Dodik i Čović politički čine narodima koje predstavljaju ono najgore što im se može učiniti. Legitimno predstavljanje naroda prazna je ljuštura ukoliko iza politike koju takav legitimno izabrani predstavnik artikulira stoji samo šteta.

Što očekujete nakon toga, obzirom da se već odavno govori o nemogućnosti formiranja vlasti zbog Izbornog zakona BiH? Čeka li nas još jedna velika kriza?

– Prvo, pitanje je da li će Milorad Dodik i Dragan Čović uopće osvojiti pozicije za koje su se kandidirali da bi bila moguća ta “abeceda”, odnosno razni planovi A, B, C, D. Druga teza koja se postavlja na način “šta bi bilo, kad bi bilo” je da će biti nemoguće dodijeliti mandate u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH zbog odluke Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića. Ako izostane reakcija Središnjeg izbornog povjerenstva  koje mandate dodjeljuje, siguran sam da neće izostati reakcija visokog predstavnika. Međunarodni zvaničnici su najosjetljiviji na pokušaje suspenzije demokracije i osporavanje provođenja odluka birača na slobodnim izborima. Sjetimo se, u tom kontekstu, intervencije visokog predstavnika 2011. godine, nakon što je HDZ BiH pokušao blokirati formiranje Doma naroda u Parlamentu Federacije.

Kriza je, kao pojam, potpuno devalvirana u Bosni i Hercegovini. Toliko je prisutna u javnom diskursu da je izgubila svoje značenje. Imajući u vidu takve informacije, stalno smo u krizi, a, s druge strane, život teče i razvoj je evidentan. Protiv sam toga da od važnih političkih pitanja pravimo estradu, a upravo to postižemo time što se pozivamo na krizu i kada je ima i kada je nema. Pustimo da vidimo da li će ili neće taj kondicional postati sadašnje vrijeme.

Možete li se kao ministar MUP-a FBiH osvrnuti na stanje sigurnosti u FBiH, al i cijeloj zemlji?

 

– Mogu slobodno reći da ni u BiH,a ni u FBIH nije bilo nekih sigurnosnih izazova na koje Agencije za provođenje zakona nisu adekvatno odgovorile. Mislim da je policijska struktura u BiH ipak jedan od najboljih i najprofesionalnijih državnih aparata, iako decentralizirana, uspijeva odgovoriti svim svojim zadacima. Cijelo vrijeme ovoga mandata imamo trend smanjenja broja krivičnih djela,veću otkrivenost izvršenja krivičnih djela,kao i veći broj podnesenih izvještaja protiv počinitelja krivičnih djela. Nažalost jedno duže vrijeme smo imali povećan broj prometnih nesreća sa smrtnim ishodom,ali se u posljednje vrijeme i to smanjuje. Sve u svemu možemo reći da imamo stabilnu i zadovoljavajuću situaciju sa aspekta sigurnosti.

Postoji li mogućnost da u BiH djeluju neke službe koje rade ”na nestabilnosti”, posebno u kontekstu stranih utjecaja?

-Neke službe vjerojatno žele raditi na nestabilnosti Bosne i Hercegovine, ali su želje i stvarnost dva različita pojma. Imam potpuno miran san u ovome kontekstu, jer je OSA moderna i kvalitetno kapacitirana služba koja može preduprijediti sve takve eventualne pokušaje. Svaki pojedinac i svaka grupa koji eventualno nastoje narušiti nacionalne interese Bosne i Hercegovine i predstavljaju prijetnju po sigurnost države i naših građana bit će spriječeni u tome.

Ima li istine u  informacijama da određeni strani centri moći žele pomaknuti s vlasti -SDA?

Pitanje je da li se spin može okarakterizirati kao informacija?! Za mene postoje relevantne, manje relevantne i irelevantne informacije, a ova ne ispunjava uvjete  ni za jedno od to troje. Dakle, riječ je o spinu, a ne informaciji. SDA je u redovnom kontaktu sa predstavnicima svih najutjecajnijih  svjetskih sila u našoj zemlji, koji se intenziviraju u skladu s potrebom. Ponosni smo na to što se naša vizija Bosne i Hercegovine najviše poklapa sa vizijom koju zastupaju naši utjecajni prijatelji iz međunarodne zajednice, a to je tako zato što je to vizija progresa i beskompromisne zaštite ljudskih prava i sloboda, jednakih za svakog građanina.

Kako komentirate tvrdnje da ruski i turski utjecaj mogu biti pogubni  za put BiH ka EU i NATO?

-Turska je druga sila NATO saveza, tako da utjecaj te zemlje na bosanskohercegovački NATO put može biti samo poticajan, kakav i jeste. S druge strane, čak i Rusija, kao država članica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira – PIC, pored SAD-a, Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Organizacije islamske konferencije koju predstavlja Turska i drugih, podržava EU put Bosne i Hercegovine. To je više puta naglašeno u komunikeima PIC-a. Točno je da rasprave o promjeni izgleda svijeta na domaćoj, regionalnoj, ali i svjetskoj geopolitičkoj pozornici doživljavaju svoju kulminaciju u aktualnom trenutku, ali je moj utisak da je to više istraživanje raspoloženja, nego što je riječ o stvarnoj spremnosti za upuštanje u tu avanturu koja može narušiti stabilnost, a samim tim i ubiranje profita na globalnom nivou. Bosna i Hercegovina treba zadržati svoj snažan fokus na procesima euroatlantskih integracija i upravo je tu najvažnija uloga SDA. Uvjeren sam da ćemo svojom političkom mudrošću i iskustvom vratiti zalutale političke aktere iz druga dva naroda na taj put.

Da li bi BiH mogla profitirati da zna balansirati između istoka i zapada?

-Mislim da je Bosna i Hercegovina među rijetkim državama u svijetu, iz grupe tzv. malih država, koja upravo dosta spretno balansira u svojoj vanjskoj politici imajući u vidu kvalitet, odnosno nekvalitet naših unutrašnjih odnosa. Nerijetko su uvjeti za to bili gotovo nemogući. Mudra i strpljiva diplomatska aktivnost očuvala je našu državu u vremenima agresije i rata. Najveće zasluge i tu pripadaju prvom predsjedniku Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine i prvom predsjedniku SDA, rahmetli Aliji Izetbegoviću. Danas trebamo razviti vještine brže prilagodljivosti na dinamičnost tokova geopolitike, ali i biti u mogućnosti da razlučimo spin-pokušaje od realnih opasnosti, izazova i mogućnosti. Primjetno je da je nastup predstavnika naše države u multilateralnim organizacijama izazivao više štete po unutrašnje, nego po vanjske odnose, a tu prije svega mislim na glasanja i obraćanja naših predstavnika u UN-u. Ukoliko se to ne kosi sa etikom i pravdom, nesvrstavanje u geopolitičkim okršajima između svjetskih sila najpametnije je rješenje. Međutim, kako integracija u Europsku uniju i NATO postaje izvjesnija, jasno je da ćemo slijediti vanjsku politiku ovih nadnacionalnih organizacija.

Donesen je novi Zakon o policijskim službenicima FBiH, što on donosi?

-Nije novi zakon. To su izmjene i dopune postojećeg,koje rješavaju pitanje umirovljenja naših policijskih službenika,koji ce sada ići u mirovinu sa najpovoljnijim petogodišnjim prosjekom za njih.Oni su to zaslužili. Njihov posao je težak i stresan,a nerijetko i opasan po život. Novi zakon je spreman i pripremljen i čeka novi saziv parlamenta, treba da bude usvojen na Vladi FBiH u formi prijedloga. Nadam se da ce se i to desiti. On će također biti od koristi za policijske službenike i uvodit ce neke nove standarde usklađene sa eu ropskom legislativom. Podržan je u potpunosti od međunarodne zajednice,prije svega OHR-a i Veleposlanstva SAD-a.

Što biste poručili biračima?

-Zapravo bih poručio narodu, jer narod ima snagu. Birači smo jedanput u dvije godine, a narod smo svaki dan. Iskusili smo “izlete” bez SDA kao najjače stranke u vlasti, a, s druge strane, SDA i narod najbliskije se poznaju. Promjene mogu biti promjene na bolje i promjene na gore. Nama ne trebaju promjene na gore nego uporan i strpljiv rast i progres. Narod to zna.

Razgovarao: D. Lukić, dogadjaji@dnevni-list.ba