Vijesti / Arhiva

Džaferović: Plan nam je da BiH za 4 godine postane članica NATO-a

Objavljeno: 20.07.2018. u 16:37

Šefik Džaferović, kandidat SDA za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine učestvovao je u dijaloškoj emisiji Radija Federacije Bosne i Hercegovine, u kojoj se ponovo, kao što je to bio slučaj u debatnoj emisiji televizije N1, nisu pojavili njegovi protivkandidati Denis Bećirović i Fahrudin Radončić.

U uvodu emisije gospodin Džaferović podsjetio je na svoju profesionalnu karijeru do početka agresije na BiH, te na motive koji su ga podstakli na preuzimanje uloge u odbrani BiH, a zatim i na izgradnji njenih institucija istaknuvši da ne postoji reforma u našoj zemlji u kojoj lično nije učestvovao, a u nekima je dao i bitan doprinos.

Govoreći o svojim prioritetima u radu, ukoliko bude izabran za člana Predsjedništva BiH, Džaferović je istaknuo kako će zatražiti od svojih kolega da rade na uspostavi normalne i konstruktivne političke atmosfere.

Nema iskoraka naprijed ako imamo destrukciju i ako imamo negativnu političku klimu. Destrukciju prema BiH i njenim vrijednostima moraju da odu sa političke scene. Nama je potrebna stabilnost, pozitivna politička atmosfera i onda da počnemo raditi ono što moramo raditi, a to su ekonomski razvoj i integracije ove zemlje, izjavio je Džaferović.

Odgovarajući na upit o vanjskoj politici BiH, Džaferović je istaknuo da BiH ima dva osnovna vanjskopolitička cilja, a to su članstvo u Evropskoj uniji i NATO savezu.

Za BiH je potrebno djelovanje na liniji Washington Brisel. SAD su uradile mnogo dobrih stvari i bez njih bi sve bilo gore. SAD su zaustavile agresiju BiH, pomogli su da se stabilizira mir, da se izgrade ključne institucije i nama je jako potrebno američko prisustvo. Mi hoćemo da budemo dio NATO-a i Evropske unije. Ako me pitate gdje bih išao u posjetu kao član Predsjedništva BiH, to su Washington i Brisel, a ako me pitate šta bih prvo posjetio, to je Washington, a nakon toga Brisel, poručio je Džaferović.

Kandidat SDA za člana Predsjedništva BiH podsjetio je i na napredak koji je BiH ostvarila na svom euroatlantskom putu u protekle četiri godine te da nas u predstojećem periodu očekuje provedba brojnih reformi u okviru otvaranja pregovaračkih poglavlja za članstvo u Evropskoj uniji.

Ono što je najvažnije je da Vijeće ministara BIH što prije dostavi odgovore na dodatna pitanja, a da Evropska komisija što prije dostavi Mišljenje. U tom Mišljenju mi ćemo vidjeti šta mi kao zemlja treba da uradimo. Mislim da što prije treba da uspostavimo što stabilnije parlamentarne većine na svim nivoima, formirati vlade i onda sva pitanja koja dobijemo u Mišljenju trebamo prioritetno ugraditi u programe rada svih vlada, kazao je Džaferović.

Gospodin Džaferović je istaknuo kako bi BiH na narednom samitu NATO-a aktivira prvi godišnji nacionalni plan u okviru MAP-a. Prema mom planu i planu moje političke stranke, mi u ovom mandatu od 2018. do 2022. godine treba da postanemo članica NATO saveza, a da do 2026. godine naša zemlja postane članica Evropske unije, poručio je Džaferović.

Govoreći o diplomatsko-konzularnoj mreži BiH, unapre?enja njenog rada, naročito u oblasti ekonomske diplomatije, Džaferović je poručio kako tu postoji mnogo prostora za rad.

Potrebno je da u cjelosti i na pravi način realiziramo Strategiju vanjske politike koju je Predsjedništvo BiH usvojilo ove godine. U tom dokumentu postoje odgovori na ta pitanja. Mi moramo imati diplomatsko-konzularnu službu koja će biti osposobljena da u cjelosti izvršava sve ključne stubove vanjske politike. Svi moraju da rade u interesu BiH. Imam dojam da se neki ne ponašaju na takav način. Svi će morati raditi u interesu svoje države koja ih plaća, a ne u interesu susjednih država, poručio je Džaferović.

Dobrosusjedska saradnja je, istaknuo je, jedan od prioriteta u radu Predsjedništva BiH, a namjera za uspostavljanje dobre saradnje postoji, ali ne na štetu BiH.

To može biti jedino na principima me?usobnog uvažavanja, poštivanja i reciprociteta. Naši susjedi Srbija i Hrvatska su države koje su, zajedno sa BiH, potpisnice Dejtonskog mirovnog sporazuma. Nisu one garanti već potpisnice, a potpisnice su zato jer su učestvovale u agresiji na BiH. One imaju posebnu obavezu da poštuju suverenitet, teritorijalni integritet BiH i da ne poduzimaju nikakve radnje kojima bi se ove vrijednosti narušavale. Nikada se nijedno pitanje niti može niti će se riješiti na štetu BiH. BiH će štititi vrijednosti na kojima je utemeljena i tražit će samo ono što joj pripada na osnovu me?unarodnog prava. Mi nikada nismo ništa tražili što izlazi izvan okvira Dejtonskog sporazuma i akata me?unarodnog prava, zaključio je Džaferović.