Vijesti / Intervjui

Dedić: Slijedi paket dugoročnih mjera, pandemija je mnogim građanima otvorila oči o važnosti domaće proizvodnje

Federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić u intervjuu za Faktor je najavio drugi set mjera pomoći koji će uslijediti prema svim sektorima, među kojima je i poljoprivreda.

Objavljeno: 18.06.2020. u 10:07

Osvrnuo se na dosadašnju pomoć koja je usmjerena poljoprivrednicima zbog pandemije, kazao je da se priprema program podrške jesenjoj sjetvi. Naglašava da je prioritet Ministarstva podrška i zaštita domaće proizvodnje.

Dedić je ovom prilikom poručio građanima da svaka marka uložena u poljoprivredu i proizvodnju hrane je investicija u sigurnost naše zemlje.

Možete li nam kazati da li će uslijediti drugi paket mjera pomoći poljoprivrednom sektoru u Federaciji BiH zbog krize uzrokovane koronavirusom?

- Kao što smo više puta naglašavali, i takozvani korona-zakon i druge mjere koje su ga pratile bile su samo neka vrsta kratkoročne i srednjoročne podrške privredi. Ono što slijedi je kompleksni paket dugoročnih mjera u svim sektorima, a poseban fokus bit će svakako stavljen na poljoprivredu. U oblasti poljoprivrede mi smo do sada prije svega podržali proljetnu sjetvu, oslobodili smo namjenska sredstva da ih kantoni mogu koristiti kao podršku poljoprivrednicima. U saradnji sa kriznim štabom i drugim nivoima vlasti osigurali smo nesmetano kretanje poljoprivrednika uprkos mjerama zabrane, kao i protočnost granica kako bi s jedne strane mogli uvoziti repromaterijal, a s druge plasirati naše proizvode na drugim tržištima.

Da li se u ovom trenutku priprema neka vrsta pomoći poljoprivrednicima?

- Trenutno je u pripremi program podrške jesenskoj sjetvi. Ovdje se primarno radi o podršci proizvodnji pšenice i ječma koje uvozimo u velikim količinama, dok istovremeno imamo neobrađene površine oranica koje na ovaj način nastojimo osposobiti za proizvodnju. Poduzet ćemo aktivnosti na povezivanju proizvođača pšenice s prerađivačima odnosno mlinsko-pekarskom industrijom kako bi svi tržišni viškovi bili sigurno plasirani. U Programu ekonomske stabilizacije i oporavka FBiH 2020-2021. koji će se uskoro naći pred Vladom FBiH planira se i osiguranje dodatnih sredstva u Budžetu Federacije BiH, koja bi u slučaju nastanka poremećaja na tržištu poslužila za intervencije na tržištu kroz otkup viškova domaćih poljoprivrednih proizvoda za potrebe robnih rezervi.

Postoje li još neke mjere?

- Garantnim fondom bit će obuhvaćena poljoprivredna proizvodnja i prehrambena industrija. U funkciju je stavljena kreditna linija Razvojne banke, a ne smijemo zaboraviti ni na podršku kapitalnim investicijama osiguranu u ovogodišnjem Programu poticaja. Dugoročne mjere podrazumijevaju povećanje ulaganja u mehanizaciju, opremu i modernizaciju gazdinstava. Naš prioritet je podrška i zaštita domaće proizvodnje. Vlada FBiH je već inicirala Odluku o obaveznoj primjeni preferencijalnog tretmana domaćeg u procentu od 30 posto radi suzbijanja posljedica pandemije koronavirusa na ekonomiju Bosne i Hercegovine i ona se primjenjuje od 1. juna.

Prema Vašem mišljenju, da li će i u drugoj fazi oporavka i razvoja poljoprivrede, Federalna vlada biti usamljena?

- Vlada FBiH ne smije biti usamljena. U nadležnosti države je primjena zakona o vanjskotrgovinskom poslovanju i podzakonskih akata kojima su propisane mjere zaštite domaće proizvodnje. Zatim tu su i fondovi Evropske unije namijenjeni sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije. Određene mjere trebaju provoditi općine, gradovi i kantoni. U narednom periodu ćemo pokušati da što bolje koordiniramo naše aktivnosti, bez obzira na stranačke razlike i neka politička neslaganja. Iskustvo programa podrške proljetnoj sjetvi je u tom pogledu ohrabrujuće.

Koliko će poljoprivrednici imati koristi od mjera koje ste pobrojali, odnosno, građanstvo?

- Osnovni cilj svih spomenutih mjera jeste povećati obrađene površine, bolje iskoristiti zemljište koje imamo na raspolaganju i smanjiti ovisnost BiH o uvoznoj hrani. Na ovaj način omogućit ćemo poljoprivrednicima da prihod koji bismo kasnije mogli investirati u modernizaciju gazdinstava. Smanjenje uvoza i povećanje domaće proizvodnje utjecat će na povećanje BDP-a, poboljšano punjenje budžeta na svim nivoima, većim uplatama sredstava u fondove PIO i ZZO. Za građane najbitnija je, pak, sigurnost u snabdijevanju u slučaju bilo kakvih novih ograničenja kretanja.

Koliko je tačno novca kroz prvi set mjera usmjeren ka poljoprivredi, koliko je od toga realizirano?

- Izmjenom ovogodišnjeg Programa poticaja osigurali smo 9,5 miliona KM za podršku proljetnoj i jesenskoj sjetvi i različitim programa pokretanja proizvodnje. Poljoprivrednici će na osnovu završenog javnog poziva za podršku proljetnoj sjetvi u kojem je učestvovalo 70 općina i pet kantona dobiti oko 8,8 miliona KM.

Činjenica je da smo se usljed krize uzrokovane koronavirusom mi u Bosni i Hercegovini mogli osloniti isključivo na domaće proizvođače. Znamo da građani mogu pomoći privredu BiH kupujući isključivo domaće, ali činjenica je da je veliki broj nesvjestan toga. Šta biste u vezi s tim imali poručiti građanstvu?

- Mislim da je pandemija mnogim građanima otvorila oči i da smo konačno shvatili koliko je bitno da imamo jaku i razvijenu poljoprivredu, da se u ovakvim situacijama možemo osloniti na domaću proizvodnju. Svaka marka uložena u poljoprivredu i proizvodnju hrane je investicija u sigurnost naše zemlje. Rekao sam već da je u narednom periodu potrebna tijesnija saradnja svih nivoa vlasti. No, poljoprivrednicima je potrebna i podrška građana. Moramo razvijati svijest o potrebi kupovine domaćih proizvoda. Svaki dan, kad god odemo u prodavnicu, donosimo odluku o tome hoćemo li podržati našeg bh. poljoprivrednika ili poljoprivrednika iz neke druge zemlje. Ovo je veoma bitna pouka koju trebamo izvući iz ove krize.

FAKTOR