Vijesti / Arhiva

Bakir Izetbegović: SNSD je izigrao jedan dogovor, a drugi nije ispoštovao, SBB i DF se neće pokajati

Izborni zakon Bosne i Hercegovine ostao je kamen spoticanja za […]

Objavljeno: 27.01.2020. u 15:03

Izborni zakon Bosne i Hercegovine ostao je kamen spoticanja za formiranje novog saziva izvršne vlasti na federalnom nivou. Iako se to zakonsko rješenje usvaja u Parlamentarnoj skupštini BiH, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH njime uvjetuje nastavak provedbe izbornih rezultata na nivou Federacije BiH.

O tom uvjetovanju, odnosima Bošnjaka i Hrvata, ali i o otvorenim pitanjima na državnom nivou, te imenovanju nove Vlade Kantona Sarajevo, razgovarali smo sa predsjednikom Stranke demokratske akcije Bakirom Izetbegovićem.

Kazali ste u kontekstu izmjena Izbornog zakona i formiranja Vlade FBiH, da nećete moći ići dalje od 31. marta. Šta ste pod tim tačno mislili, odnosno šta će se dogoditi ukoliko se rješenje ne pronađe do tog datuma?

– Procijenio sam da do 31. marta imamo sasvim dovoljno vremena da završimo sve što je potrebno za formiranje nove strukture vlasti na federalnom nivou, uključujući u to i pokušaj da odredimo model i osnovne principe za izmjene Izbornog zakona. Sve što bi išlo preko tog datuma bi sigurno bilo tumačeno kao neprihvatljivo razvlačenje, nepoštivanje volje birača i diktat manjine nad većinom.

I iz HDZ-a spominju provedbu presuda Suda iz Strazbura kao obavezu i dio jedinstvenog paketa sa presudama Ustavnog suda. Provedba tih presuda podrazumijeva i intervencije u dijelu izbornog zakonodavstva u entitetu RS. Prepoznajete li spremnost vodećih stranaka u tom bh. entitetu za implementaciju tih presuda?

– Ne.

Ilustrira li upravo ta činjenica, da se promjene Izbornog zakona odnose i na entitet RS, besmisao uvjetovanja formiranja federalne vlasti tim zakonom?

– Među ostalim, važna je i ta činjenica. Po meni, jači argument za prestanak uvjetovanja HDZ-a leži u činjenici da upravo takvim diktatom iritiraju, umjesto da umire i odobrovolje bošnjačku, odnosno bosansku stranu i glasačko tijelo.

Ako bi došlo do relaksacije bošnjačko – hrvatskih odnosa u BiH, koju vi često pominjete, da li bi se ipak mogao postići dogovor u dogledno vrijeme?

– Nova atmosfera u kojoj bi se Bošnjaci prestali plašiti sprega SNSD-HDZ se ne može stvoriti u nekoliko mjeseci, ali ako bismo u tome uspjeli u dogledno vrijeme, bilo bi sigurno lakše postići kompromise i dogovore. Međutim, nipošto ne treba potcjenjivati svu dubinu problema koji pokušavamo da riješimo već 15 godina. Na balansu etničkog i građanskog principa je utemeljen Dejtonski mirovni sporazum i stabilnost BiH. SDA i HDZ u ovom času tragaju za modelom koji bi nagovijestio kompromis u implementaciji presuda domaćih i stranih sudova, ali će se u rješavanje ovog pitanja morati uključiti svi, jer se ono tiče svih. I pozicija i opozicija, eksperti i akademska zajednica, vjerovatno i oni koji su kreirali i koji garantuju Dejton moraju biti dio dogovora. Očekuju se strukturalne promjene. Hrvatska strana ima svoje frustracije i zahtjeve po pitanju izbora članova Predsjedništva BiH i domova naroda na entitetskom, a time i na državnom nivou. Bošnjačko-bosanska strana, koja u BiH čini 60 posto, a u Federaciji BiH 80 posto stanovništva i glasačkog tijela, se osjeća zbijena u bošnjačku kvotu koja se najčešće svodi na 33 posto pozicija i utjecaja u vlasti. Postoji čitav, da tako kažem “politički narod” koji ne glasa za nacionalne stranke i koji je uskraćen utjecaja koji po Dejtonu imaju konstitutivni narodi. Sve navedeno mora biti uzeto u obzir, niko ne može biti ignoriran, svi moraju biti jednaki pred zakonom, pa i onim izbornim.

Iz SNSD-a prijete novom krizom ukoliko se ne potvrdi imenovanje Mlađena Božovića za ministra za ljudska prava i izbjeglice. Hoće li SDA podržati njegovo imenovanje?

– SDA je imala dva dogovora sa SNSD-om. Po prvom od tih dogovora imenovan je Senad Bratić u rukovodstvo Narodne skupštine RS-a. Taj dogovor je izigran drskom smjenom Bratića. Drugi dogovor se odnosio na sastav Vijeća ministara, i po njemu je SNSD trebao partnerima kandidovati ministra za ljudska prava i izbjeglice iz reda Ostalih i stranački neopredjeljenog. SNSD nam nikada nije poslao prijedlog, i mi se nismo saglasili sa imenovanjem Božovića. Dakle, jedan dogovor je izigran, drugi nije ispoštovan. Nije kasno da se i jedno i drugo ispravi.

U javnosti se taj slučaj povezuje sa SNSD-ovim stavovima o neprihvatljovosti reizbora aktuelnog direktora OSA-e BiH. Nevezano o (ne)postojanju te veze, ima li aktuelni direktor te Agencije podršsku SDA i hoće li biti ponovo izabran na tu poziciju?

– OSA je u proteklom mandatu radila veoma uspješno, mislim da tu nema dileme. Rad Agencije na polju borbe protiv prijetnji od terorizma je prepoznat i kod naših međunarodnih partnera od kojih stižu pohvale. Skoro sedmično imamo izvještaje o uspješnim akcijama SIPA-e i drugih policijskih agencija po operativnim saznanjima OSA-e, naročito u borbi protiv trgovine narkoticima. OSA ima jako dobru saradnju sa sličnim službama zemalja koje su garanti Dejtonskog sporazuma, kao i službama susjednih zemalja, ima mjerljive rezultate, tako da ne vidim razloga za dileme kada je u pitanju reimenovanje aktuelnog difrektora OSA-e.

Da li je razgovarano o raspodjeli pozicija u ostalim državnim institucijama? Naročito se ovo odnosi na UIOBiH, s obzirom da ste Vi istaknuli da je vrijeme da se rukovodstvo te institucije vrati Bošnjacima?

– Prije nekoliko dana smo imali neoficijelni sastanak rukovodstva oba doma Parlamentarne skupštine BiH sa kolegijem Vijeća ministara, i dogovoreno je, između ostalog, da se krene u intenzivan proces imenovanja. SDA će insistirati na poziciji direktora Uprave indirektnog oporezivanja, vrijeme je da se Bošnjaci vrate u važan segment vlasti koji kreira stanje u finansijama.

Bošnjaka nema ni na čelnim pozicijama u državnom pravosuđu, koje, očigledno, treba reformu. Bez obzira što niko od parlamentaraca nije pozitivno dočekao izvještaje VSTV-a, smatrate li da zaista postoji jedinstvena spremnost za promjenama postojećeg stanja?

– Nažalost, ne vjerujem da postoji. Bez snažnog angažmana Evropske unije, koja će to pitanje tretirati kao najozbiljniju stvar u pregovaračkom procesu sa BiH, i faktički nametnuti evropska rješenja i standarde, reforma pravosuđa neće ići.

Kako ocjenjujete dosadašnju saradnju sa DF-om i SBB-om? U prošlosti su ti odnosi, prije svega personalni, nerijetko bili itekako zategnuti, ali čini se da su danas, sudeći barem prema javnim istupima, jako dobri. Koliko je važno da takvi ostanu do kraja ovog mandata?

– Veoma je važno. Uvjeren sam da je moguće ovaj put sačuvati te odnose kroz cijeli mandat. Za sada su ti odnosi sasvim dobri, sa tendencijom daljeg jačanja i utvrđivanja međusobnog povjerenja.

Ima li bojazni da će se DF i SBB “topiti u zagrljaju SDA”, kako se to često prigovara, da će se pokajati za ponovnu saradnju sa vama?

– Ne bih rekao da ima mjesta takvoj bojazni. Komšić povlači državničke poteze, i narod to prepoznaje. A Radončić je imao u posljednjih mjesec dana tri veoma sadržajna, možda i najbolja intervjua u karijeri, zaista ih je vrijedilo pogledati. Uvjeren sam da će sa ovakvom politikom i nastupom učiniti SBB trajnim i stabilnim političkim faktorom na bh. političkoj sceni.

Za narednu sedmicu ste najavili kadrovska rješenja SDA kada je u pitanju Vlada Kantona Sarajevo. O tome će odluku donijeti Kadrovska komisija i Kolegij stranke. Da li vi imate neke lične favorite za određene pozicije?

– Odluku će donijeti Kantonalni izvršni odbor uz konsultacije sa Kadrovskom komisijom i Kolegijem SDA. Namjera je učestvovati u Vladi kantona Sarajevo sa najboljim kadrovima kojima SDA raspolaže, bez obzira u kojoj od općina oni stanovali. Sarajevo je na prekretnici, ima ogromne probleme, ali i ogromne mogućnosti. Samo stručna vlada koja poštuje struku, oslanja se na znanje i ekspertizu može ih valjano iskoristiti.