Programska deklaracija

 

Inicijativni odbor za osnivanje
STRANKE DEMOKRATSKE AKCIJE

 

PROGRAMSKA DEKLARACIJA
Stranke demokratske akcije Sarajevo

 

Članovi inicijativnog odbora za osnivanje STRANKE DEMO­KRATSKE AKCIJE, polazeći od programskih osnova koje su u vidu Saopćenja predočene javnosti na inicijalnom skupu (konferenciji za štampu) u Sarajevu 27. marta 1990. godine, saglasno su utvrdili slijedeće:

I

Stranka demokratske akcije je politički savez građana Jugosla­vije koji pripadaju muslimanskom kulturno-povijesnom krugu, kao i drugih građana Jugoslavije koji prihvataju program i ci­ljeve stranke.

II

Stranka demokratske akcije (SDA) će se u okviru demokratske utakmice, za koju se zalaže, boriti za ostvarenje svoga progra­ma i svojih ciljeva pridobijanjem birača, učešćem na izborima i učešćem u radu predstavničkih tijela i organa vlasti srazmjer- no svom uspjehu na slobodnim izborima.

III

Demokratija je jedna od osnovnih odrednica naše stranke. Pošto je ovaj pojam podložan različitim, često oprečnim shvatanjima i tumačenjima, ističemo da pod demokratijom podrazumijevamo vladavinu naroda koja je regulisana vlada­vinom pravednih zakona. To su zakoni u čijem se središtu nalazi čovjek kao slobodna ličnost i koji bez ikakvih rezervi i ograda potvrđuje prava, slobode i jednakost ljudi i građana bez obzira na vjeru, naciju, rasu, jezik, spol, kan i njihov druš­tveni položaj i političko uvjerenje.

Ljudska prava, po obimu i sadižaju, shvatamo onako kako, su izložena i definirana u odgovarajućim dokumentima Orga­nizacije ujedinjenih naroda, i to: Općoj deklaraciji o pravima čovjeka. Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima i Međunarodnom paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima. Kako je naša zemlja prihvatila i ratifici­rala ove akte, SDA će se zalagati da se oni u zakonodavstvu u praksi zemlje u cijelosti i dosljedno primjenjuju.

IV

Zahtijevamo demokratsku vlast, a da bi to bila, ona mora da bude smjenjiva. Za ovo je potrebno ukidanje monopola jedne partije i njegovog proizvoda - partijske države. Taj proces je, međutim, samo započet i u većem dijelu zemlje nije odmakao dalje od formalne proklamacije.

Zemljom treba da upravljaju predstavnici naroda - svih nje­govih slojeva i segmenata - izabrani na općim, slobodnim, neposrednim i tajnim izborima i okupljeni u predstavničkim tijelima. Smatramo da se Savezni parlament (skupština) treba da sastoji od dva ravnopravna doma: vijeća građana (umjesto sadašnjeg saveznog vijeća) i vijeća naroda.

Odluke u prvom bi se u pravilu donosile većinom glasova, a u drugom konsensusom.

Ustavom, zakonima i organizacijom vlasti treba osigurati ne­zavisnost sudstva. Sudije treba da budu birane od strane pred­stavničkih tijela, ne nižih od republičkih, a sadašnju tzv. reizbornost sudija treba zamijeniti ustanovom stalnosti sudijske funkcije, koja postoji u većini civiliziranih zemalja.

V

Definirajući demokratiju ne prvenstveno kao vladu većine, ne­go kao vladu zakona, mi hoćemo da istaknemo privrženost na­čelu potpune ravnopravnosti velikih i malih naroda i pravima vjerskih i nacionalnih manjina, i u tom smislu odbacujemo svaki vid majorizacije.

Vladavina većine bez posredovanja zakona, neizbježno se pret­vara u tiraniju većine, a tiranija većine je tiranija kao i svaka druga.

VI

Zalažemo se za održanje Jugoslavije kao slobodne zajednice suverenih naroda i republika sa sadašnjim federalnim granica­ma. U tom smislu podržavamo devizu ”Helsinki za Jugoslavi­ju”. Ocjenjujemo da bi eventualni zahtjevi za revizijom unut­rašnjih granica vodili dramatičnom pogoršanju međunacional­nih odnosa sa mogućim sukobima čije se posljedice ne mogu sagledati. Pri tome, pripadnici naroda u nematičnim federal­nim jedinicama imaju sva prava kao i narod u matičnoj jedinici i nikakva ograničenja u tom pogledu ne smatramo legitimnim.

U vezi sa prednjim zahtijevamo kulturno-prosvjetnu autono­miju za muslimansko stanovništvo Sandžaka.

VII

Suočeni sa ignoriranjem nacionalne posebnosti bosansko-hercegovačkih Muslimana i na toj osnovi njihovog svojatanja, i odbacujući ove pretenzije kao suprotne, ne samo historijskim faktima, nego i jasno izraženoj volji ovog naroda, izjavljujemo: bosansko-hercegovački Muslimani, kako oni koji žive u BiH, tako i oni van njenih granica, predstavljaju autohtoni bosanski narod, te prema tome čine jedan od šest historijskih naroda Jugoslavije, koji ima svoje historijsko ime, svoje tlo pod nogama, svoju historiju, svoju kulturu, svoju vjeru, svoje pjesnike i pisce, jednom riječju, svoju prošlost i svoju budućnost. SDA će stoga oživljavati ovu nacionalnu svijest b-h Muslimana i insistirati na uvažavanju činjenice njihove nacionalne samo­bitnosti sa svim pravnim i političkim konsekvencijama.

Ističući pravo b-h Muslimana da pod svojim nacionalnim imenom i kao autohtoni narod žive na ovom tlu, mi to pravo podjednako i bez ikakvih ograda i ograničenja priznajemo i Srbima i Hrvatima kao i svim drugim narodima i narodnosti­ma u Bosni i Hercegovini.

U vezi sa prednjim, ističemo naš poseban interes za očuvanje Bosne i Hercegovine kao zajedničke države Muslimana, Srba i Hrvata. U ovom smislu, SDA će se energično oduprijeti pokušajima destabilizacije BiH, njene podjele i svojatanja, bez obzira sa koje strane takve i slične pretenzije dolazile.

VIII

Drugi naš takav interes tiče se pokrajine Kosovo. Smatramo da se radi o međunacionalnom sukobu koji se ne može riješi­ti represijom. Jedini izlaz vidimo u dijalogu, a uspješan dijalog mogu povesti samo istinski predstavnici naroda. Zato zahtije­vamo demokratiju za sve građane, narode i narodnosti Kosova. U tom duhu kao osnov za rješenje krize podržavamo deklara­ciju „Za demokratiju — protiv nasilja“ koju su u januaru 1990. godine zajednički sačinili i objavili Pokrajinski odbor za zašti­tu ljudskih prava i sloboda, Društvo filozofa i sociologa Kosova i kosovska podružnica Udruženja za jugoslovensku demokrat­sku inicijativu (UJDI).

IX

Imajući u vidu činjenicu da su muslimanske sredine u Jugosla­viji, zbog niza nepovoljnih historijskih okolnosti, počele gubiti korak u razvoju i prosvijećenosti, SDA smatra svojim prioritet­nim zadatkom da istražuje i otklanja uzroke ovoga stanja i da inicira i podržava sve mjere koje idu za razvijanjem prosvjete i školstva u svim stepenima. Ovo se naročito odnosi na osnovno školsko obrazovanje, koje mora biti obavezno, besplatno i u najvećoj mjeri obuhvatno. Pri tome SDA će zahtijevati bitnu reformu školskog sistema i reviziju školskog programa, kako bi se iz njih uklonile ideološke dogme i predrasude, nastale u pe­riodu političkog i duhovnog monopola.

X

Polazeći od slobode vjere kao osnovnog ljudskog prava i uvjereni u snažan moralni potencijal vjerskih učenja, zalažemo se za:

  • punu slobodu djelovanja svih religija u Jugoslaviji, punu autonomiju njihovih vjerskih zajednica i striktno poštivanje te autonomije;
  • vraćanje oduzete imovine vjerskim zajednicama i njihovim institucijama (vakufima i zadužbinama),
  • slobodnu izgradnju vjerskih objekata u skladu sa zahtjevima i potrebama vjernika i njihovih zajednica. U ovom cilju zah­tijevat ćemo reviziju urbanističkih planova, koji su potpuno „antivjerski“ koncipirani jer u pravilu u novoizgrađenim naseljima nigdje ne predvidaju prostore za vjerske objekte,
  • dostupnost informativnih medija (radio, TV i dr.) vjerskim zajednicama i vjernicima, za što postoje i načelni (princip ravnopravnosti građana) i praktični razlozi (jednako učešće vjernika u finansiranju ovih medija),
  • priznavanje glavnih vjerskih praznika za slobodne dane za odnosnu kategoriju vjernika, a u sredinama jedne vjerske većine i za državne praznike.
  • U slučaju BiH to su bajrami i Božići (pravoslavni i katolič­ki), i
  • ishranu u vojsci, bolnicama i zatvorima u skladu sa vjerskim propisima za građane-vjernike.

XI

SDA podržava program privrednih reformi donesen u decem­bru 1989. godine, ali ga smatra samo prvom etapom u rekonstrukciji narodne privrede. Uz ukidanje vlasništva bez vlasnika i dosljedno provođenje ovog načela, smatramo da su najmanje još dva radikalna zahvata neophodna:

Prvo, široka denacionalizacija privrednih preduzeća, poči­njući od manjih ka većima. U javnom (odnosno državnom) vlasništvu treba da ostanu samo djelatnosti od općeg interesa (PTT,  željeznica, rudnici, avio-saobraćaj i si.) i one koje po prirodi nisu tržišne. Ističemo da u privatnoj svojini ne gleda­mo samo faktor preduzetničke efikasnosti, nego i garanciju osobne slobode građana.

Drugo, vratiti dostojanstvo i značaj poljoprivredi koji joj pripadaju u zemlji kao što je naša i koja predstavlja njenu veli­ku šansu. Potrebno je zakonom zaštititi ziratnu zemlju sada izloženu namilosrdnom uništavanju, ukinuti zemljišni maksi­mum, smanjiti namete i seljaštvo stimulirati na modernu tržiš­nu proizvodnju, posebno garantiranjem plasmana, u čemu treba koristiti iskustva nekih zapadnih zemalja.

Smatramo da će navedene mjere ohrabriti povratak većeg bro­ja naših radnika iz inozemstva, koji će u zemlju unijeti ne sa­mo svoj kapital, nego i stečene radne navike, što bi u daljoj perspektivi omogućilo zapošljavanje velikog broja sada neza­poslenih radnika.

XII

Izmjene u privrednoj strukturi i odnosima svojine ne smiju ugroziti stečena prava niti pozitivne funkcije socijalne države, koje treba zadržati i dalje unaprijediti. To se posebno odnosi na minimum besplatne zdravstvene zaštite, egzistencijalni mi­nimum za nezaposlene, stare i bolesne, besplatno osnovno i srednje obrazovanje, mjere za zaštitu majke i djeteta i dr. s tim što ustanove preko kojih se ovo ostvaruje treba organizirati na efikasniji način i osloboditi ih suvišnog posredovanja i birokratije, na čije izdržavanje odlazi veliki dio sredstava namije­njenih za osnovne svrhe.

XIII

SDA poseban značaj pridaje očuvanju porodice kao ognjišta moralno-etičkih vrijednosti i najznačajnijeg faktora u odgoju čovjeka. Razaranje porodice, što je jedna od tamnih strana i pratilaca progresa, treba na svaki način zaustaviti. Uloga žene u ovom zadatku je nazamjenjiva. Žena koja rađa i uspješno po­diže i odgaja podmladak vrši, po našem uvjerenju, važnu druš­tvenu funkciju. Stoga ćemo se zalagati za:

  • posebnu zaštitu žena-majki koje su podigle više od troje (četvoro) djece (zdravstvena zaštita, dječiji dodatci iz jav­nih fondova, eventualno priznanje radnog staža za žene sa više djece i sl.),
  • uvođenje diferenciranog radnog vremena za zaposlene žene (mogućnost poslova sa manjim brojem radnih sati, od­nosno radnih dana u sedmici), kraći mirovinski staž za žene u zavisnosti od broja djece.

XIV

U vezi sa prednjim je i naš interes za eliminisanje ili bar efikas­no ograničavanje nekih socijalnih zala. Mislimo tu prije svega na tzv. bolesti ovisnosti (alkoholizam, nikotinizam, narkomani­ja i dr.), gdje pored odgojne aktivnosti treba primjenjivati i raz­ličite mjere ograničavanja (porezi, zabrane reklamiranja, zone i termini djelimične prohibicije) na osnovi dosadašnjih iskustava kod nas i u svijetu.

U ovaj plan ulaze i naša nastojanja usmjerena protiv šunda i pornografije. Umjesto lažne slobode narodu treba ponuditi istinsku slobodu i umjesto pseudokulture istinsku kulturu.

XV

Svjesni smo da naši socijalni programi iz prethodne tri tačke zahtijevaju značajna materijalna sredstva bez knjih bi oni ostali samo lijepe želje. Ta sredstva ćemo naći radikalnom re­vizijom državnih izdataka na svim nivoima. Imamo veoma skupu državu. Smanjenje izdataka na vojsku, policiju i činovništvo i njihovo svođenje na potreban i podnošljiv nivo oslobodiće ogromna sredstva. U tome, uz efikasnu privredu, nalazimo čvrsto materijalno pokriće za naše socijalne i kulturne progra­me.

XVI

Zahtijevamo izmjene krivičnog zakonodavstva (materijalnog i procesnog) i njegovo usklađivanje sa ljudskim pravima i odred­bama međunarodnih konvencija koje je Jugoslavija prihvatila i ratificirala. Članove 114, 133 i 157 Krivičnog zakonika treba potpuno brisati, a političke radnje građana mogu se inkrimini­rati samo ako zagovaraju nasilje. Pod istim uvjetima (odsustvo elementa nasilja) tražimo oslobađanje političkih zatvorenika i slobodan povratak političkih izbjeglica u zemlju, kako je to predviđeno članom 13. Opće deklaracije UN o pravima čovje­ka.

XVII

Podržavamo razvoj ekološke kulture i svih ekoloških mjera i aktivnosti za zaštitu čovjekove okoline. Članovi SDA će u svojoj sredini biti aktivni članovi ekološkog pokreta i podrža­vati njegove akcije i nastojanja.

XVIII

Ciljeve utvrđene u ovoj Deklaraciji, koji imaju zajednički i opći značaj, SDA će ostvarivati u saradnji s drugim demo­kratskim snagama u zemlji. U tom smislu SDA se smatra sas­tavnim dijelom demokratskog fronta koji čine različite demok­ratske stranke, pokreti, udruženja i grupe, te brojni odbori za zaštitu ljudskih prava i sloboda Jugoslavije. SDA neće sarađivati sa strankama koje rade na razbijanju Jugoslavije ili njenom prekrajanju ili zagovaranju šovinizma i netrpeljivosti.

Pridružujemo se izjavi predstavnika demokratskih pokreta iz Otočeca od 08.10.1989. godine i ovu izjavu smatramo svojom.

Vjerujemo u demokratski put za postizanje promjena u druš­tvenom, političkom i ekonomskom biću zemlje bez mržnje i revanšizma.

 

Sarajevo, maja 1990. 

INICIJATIVNI ODBOR:

(Slijede potpisi na posebnom
obrascu koji se prilaže)