Aktuelno u BiH
10-nov-2017

(VIDEO) Realnost i mitovi: Šta je “spakovano” u Dejtonu?


FAKTOR

Pronalazak primjerka na Palama aktuelizirao je pitanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojeg su, pored predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića, potpisali predsjednici Hrvatske i SR Jugoslavije. Upravo ta činjenica mnogo govori o karakteru rata u BiH te o ulozi susjednih nam država u ratnim dešavanjima.

Kopija ili original, onaj za kojeg se tvrdi da je pronađen na Palama ili neki drugi primjerak Dejtonskog sporazuma, zasigurno neće ponuditi mogućnosti za ostvarenje ciljeva za koje se predsjednik entiteta RS Milorad Dodik javno zalaže. Republika Srpska je nastala potpisivanjem ovog mirovnog sporazuma, ona je sastavni dio Bosne i Hercegovine, države čiji kontinuitet Dejtonski sporazum potvrđuje. Svako suprotno tumačenje samo usložnjava političku situaciju u BiH, ali i Miloradu Dodiku, za sada, donosi političke poene u dijelu glasačkog tijela u RS-u.

O tome šta se može iščitati iz Dejtonskog mirovnog sporazuma, zašto su ga potpisali predstavnici država potpisnica, šta ta činjenica znači za karakter rata u BiH ali i generalno na šta su se BiH, Srbija (tada SR Jugoslavija) i Hrvatska obavezale potpisom te zašto imamo pokušaje različitih interpretacija Sporazuma i koji su ciljevi takve retorika koja ponajprije dolazi iz RS-a, za Faktor govore zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović i Miro Lazović, predsjednik Skupštine Republike BiH, čovjek koji je svjedočio mnogim historijskim deševanjima za ovu državu, kao i samim pregovorima u vezi sklapanja Mirovnog sporazuma.

Na BiH je, kaže zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Šefik Džaferović, izvršena agresija i potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma je to potvrđeno.

- Potpuno je bilo jasno da se bez SR Jugoslavije i Hrvatske ne može postići nikakvo mirovno rješenje u BiH i to je jedna od bitnih karakteristika Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ona se oslikava kroz samu strukturu Sporazuma. Strane Sporazuma su R BiH, SR Jugoslavija i R Hrvatska – kazao je Džaferović.

Njegovo mišljenje, odnosno stav da je na BiH izvršena agresija, dijeli i Miro Lazović, predsjednik Skupštine Republike BiH.

- Da su potpise stavljali predstavnici bosanskih Srba i bosanskih Hrvata, to bi značilo potvrdu onoga što su oni htjeli, a to je da se u BiH vodio građanski rat. Logično je i ispravno da je svoj potpis stavio Milošević, da je svoj potpis stavio Tuđman jer su te dvije države i najodgovornije za eskalaciju sukoba u BiH – izjavio je Lazović za Faktor.

Sadržaj potpisanih primjeraka Dejtonskog sporazuma je na engleskom jeziku, a prilikom potpisivanja je sklopljen Sporazum o angažmanu Francuske kao depozitara na prevođenju teksta na bosanski, hrvatski i srpski jezik. Međutim, taj proces nikada nije dovršen, što je, pojašnjava Džaferović jedan od razloga zbog kojih taj Sporazum nikada nije razmatran u Parlamentarnoj skupštini BiH.

- Ono što je bitnije od toga je da je u samom Općem okvirnom sporazumu za mir u BiH navedeno da Dejtonski mirovni sporazum stupa na snagu danom potpisivanja. Dakle, nije ni predviđena ratifikacija Dejtonskog mirovnog sporazuma već je sam čin potpisivanja zapravo doveo na snagu taj Sporazum – izjavio je Džaferović.

Prvi predsjednik R BiH Alija Izetbegović je nakon potpisivanja naglasio da dio srpskog naroda u BiH ne razumije odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma i to zbog propagande kojoj je izložen. Upravo je to uzrok pogrešnog razumijevanja Sporazuma i danas. Na tom nerazumijevanju, kazao je Lazović, predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik gradi opstrukcije.

- Dejtonski mirovni sporazum je paket i funkcioniranje Aneksa IV, odnosno Ustava BiH, kada je potpisivan Sporazum bitno je zavisio i bio uslovljen realizacijom Aneksa VII. Da je Aneks VII realiziran na način kako je trebao biti realiziran, a to znači da su se sva izbjegla i raseljena lica vratila svojim kućama, funkcionirao bi drugačije i Aneks IV. Naprimjer, entitetsko glasanje u Parlamentarnoj skupštini BiH ne bi imalo karakter kakav danas ima – dodaje Džaferović.

Teza o Srbiji i Hrvatskoj kao “garantima” Dejtonskog mirovnog sporazuma, koju nerijetko imamo priliku čuti u javnosti, nije tačna. Srbija i Hrvatska su, objašnjava Džaferović, strane u Sporazumu i dužne su poštivati njegove odredbe u jednakoj mjeri kao i BiH. Pored tri strane, Sporazum su potpisali i šest država svjedoka, koje su također dužne voditi računa o njegovom poštivanju i provedbi.

Dodikove najave o kreiranju novog Ustava RS-a, koji će omogućiti “bavljanje pitanjem secesije”, Lazovića ne iznenađuju.

- Nemoguće je u Ustav RS-a ugraditi odredbe koje će voditi secesiji tog prostora jer je Ustav BiH jasno zagarantirao cjelovitost države – kazao je Lazović.

Druga teza koju propagira Dodik se odnosi na povratak “izvornom Dejtonu”, koju predsjednik tog bh. entiteta koristi s ciljem osporavanja odluka koje je nametnula međunarodna zajednica ili koje je usvojio Parlament BiH.

- Ja mislim da nema nijedne odluke, bar zakona, kojeg je nametnula međunarodna zajednica, a da nije usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH, a za kojeg su glasali i predstavnici političke stranke navedenog gospodina. Želi se kazati da je izvorni Dejton ono što je napisano u Dejtonu i zanemariti sve ono što je nastalo tokom implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma. Dejtonski mirovni sporazum su i odluke Ustavnog suda BiH, odluke Evropskog suda za ljudska prava. Sve to se zove Dejtonski mirovni sporazum jer je to proizašlo iz njega. Onaj ko želi da poštuje Dejtonski mirovni sporazum, morat će poštovati i ovu činjenicu – izjavio je Džaferović.