Aktivnosti predstavnika SDA u vlasti
14-feb-2017

Šefik Džaferović: Ne želim biti član Predsjedništva BiH


SEFIK

Osobno nisam zainteresiran, a odluku će donijeti najšire članstvo i organi SDA, kaže predsjedavajući Predstavničkog doma PSBiH Šefik Džaferović.

Fahrudin Radončić, šef SBB-a, već je istaknuo kandidaturu za člana Predsjedništva BiH na općim izborima 2018. On, i ne samo on, tvrdi da će mu protukandidat iz SDA biti Denis Zvizdić. Šef SBB-a Vas hvali i navodi da biste bili kvalitetniji kandidat. Jeste li bliži političkoj mirovini ili kandidaturi za člana Predsjedništva BiH?

- Koga će druge stranke kandidirati za člana Predsjedništva BiH je njihova stvar. SDA kao najjača bh. politička stranka će imati svog kandidata. Ko će to biti, u ovom trenutku nije poznato, jer postupak kandidiranja kroz organe stranke nije proveden.

Nema pisane potvrde

To ćemo raditi kada za to dođe vrijeme. Osobno nisam zainteresiran. U svakom slučaju, odluku će donijeti najšire članstvo i organi Stranke demokratske akcije.

Kako će se izlazak dvojice državnih zastupnika Senada Šepića i Salke Sokolovića iz Kluba SDA odraziti na rad Parlamentarne skupštine BiH?

- SDA je učinila puno napora i pokazala veliko strpljenje da sačuva jedinstvo svog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. U ovom trenutku nema pisane potvrde o izlasku bilo kog zastupnika iz Kluba. Da li će to neko od njih uraditi, ne znam. Predsjedništvo SDA je ponudilo rješenje koje treba da zadovolji sve. Kako god, to se neće odraziti na rad Parlamentarne skupštine BiH.

Je li moguće preslagivanje parlamentarne većine na državnom nivou? Lideri SDA i SDP-a BiH nedavno su održali “tajni sastanak”. S druge strane, Čović je “strateški partner” Milorada Dodika i SNSD-a. Iako je sam Čović nekoliko puta ponovio da će ova većina ostati do 2018, činjenica je da je Dodik sastavljanje prošle većine “otezao” sve dok u nju nije ušao i HDZBiH. Da li mu se Čović možda želi odužiti?

- Mislim da će aktuelna parlamentarna većina funkcionisati sve do izbora 2018. godine. Sastanak predsjednika SDA i SDP-a nije nikakav “tajni” sastanak. To je uobičajena komunikacija između predsjednika stranaka i nije se odnosila na parlamentarnu većinu. Pojedine članice sadašnje parlamentarne većine, kao i opozicione političke stranke, mogu imati drugačija stajališta o strateškom partnerstvu, ali realnost je ono što je bitno, a to je da će ova većina ostati do izbora 2018. godine.

Reisu-l-ulema IZ-a BiH Husein ef. Kavazović, kada je govorio o Srebrenici, kazao je da je gubitak načelničke pozicije u tom gradu bio “splet okolnosti koje su morale doći na naplatu” i pri tome nabrojao odluke CIK-a i “promjenu prioriteta” među protjeranim Srebreničanima. Kako pomiriti Bošnjake iz Srebrenice i kako pomiriti njih i “Sarajevo”?

- Bio sam član radne grupe Stranke demokratske akcije, koja je u procesu kandidiranja načelnika pomogla da se sve probosanske političke stranke okupe oko jednog kandidata za načelnika Srebrenice. Nažalost, to nije bilo dovoljno. Nakon izbora, ta ista radna grupa je aktivno učestvovala u implementaciji izbornih rezultata s ciljem da se tom procesu pristupi jedinstveno od svih probosanskih stranaka. Nakon što su nastupili procesi podjela u SDA Srebrenica i Klubu SDA u Skupštini opštine, Predsjedništvo Stranke demokratske akcije je donijelo odluku o povjereništvu s ciljem stabilizacije i postizanja punog jedinstva u SDA Srebrenica. Posljednji događaji, mislim na sprečavanje održavanja sjednice povjereništva, trenutno su nas udaljili od tog cilja.

Međutim, to nas ne smije omesti. Mi ćemo upornim radom postići ono što je potrebno Bošnjacima Srebrenice, a to je potpuno jedinstvo svih, ne samo SDA već i svih probosanskih političkih stranaka. Procese na lokalnom nivou trebaju preuzeti i voditi ljudi koji sa svojim porodicama žive u Srebrenici.

SDA je nakon HNS-a ponovila da je protiv “federalizacije” BiH. Prema Vašem shvatanju, je li ono što predsjednik HDZ-a Dragan Čović zagovara federalizacija, budući da bi stvaranje tri “federalne” jedinice, dvije u FBiH dok bi jedna ostao visoko centralizirani RS, ustvari unitarizacija sadašnje FBiH?

- Svoj stav o optimalnom uređenju Bosne i Hercegovine SDA stalno ponavlja kroz sve do sada usvojene kongresne rezolucije o toj temi. Mi se zalažemo, prije svega, za dosljednu provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma sa svim onim što taj sporazum znači. To nije samo Opći okvirni sporazum za mir u BiH sa 11 aneksa već i Evropska konvencija o ljudskim pravima, kao i odluke domaćih i međunarodnih sudova, posebno one koje se odnose na ravnopravnost svih naroda i građana. U ovom trenutku jedino je realno da implementiramo važeća rješenja koja bismo mogli generalno definirati kao izgradnju cjelovite i demokratske BiH u kojoj su narodi i građani ravnopravni na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, s entitetima koji moraju biti multietničke zajednice i ne mogu biti etnički ekskluzivitet nikoga posebno.

Država sa pet regija

Kada se za to steknu uvjeti, tj. kada se osigura saglasnost svih u Bosni i Hercegovini, državu treba urediti na principu multietničkih ekonomskih regija. Historijski se do sada potvrdilo najmanje pet takvih regiona. U ovom trenutku za takvo što, nažalost, nema saglasnosti, tako da nam preostaje da provodimo ono što imamo. Nema te reforme pa ni ustavne koja Bosnu i Hercegovinu može odvesti u dodatne etničke i teritorijalne podjele. Mogu biti samo reforme koje će reintegrirati BiH i tako reintegriranu integrirati u Evropsku uniju i NATO. Zagovaranja koja dolaze od Hrvatske demokratske zajednice BiH su neprihvatljiva, jer su sračunata na daljnje etničke i teritorijalne podjele. Radi se također i o prilično nejasnim stavovima, jer, naprimjer, ne kažu da li zagovaraju reorganizaciju samo jednog entiteta ili cijele države, ne govore o načinu kako se to misli provesti i slično.

Na kraju, radi se o rješenjima, to se iz njih da iščitati, koja proizvode veći stepen diskriminacije od ove koju danas imamo.

(Oslobođenje)