Aktivnosti predstavnika SDA u vlasti
10-feb-2018

Osmanović: Bez pomaka u pregovorima o granici sa Srbijom, BiH nema kontrolu nad svojom teritorijom


adil
Nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu izjavio da je prilikom posljednje posjete BiH imao ideje za rješavanje pitanja granica s BiH, koje nisu prihvaćene, ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović za Klix.ba je kazao da od 2013. godine nema pomaka u bilateralnim pregovorima sa Srbijom te da u spornim područjima ima dijelova nad kojima BiH nema kontrolu, iako joj ti dijelovi pripadaju.
“Pravni okvir za ustupanje ili razmjenu teritorija ne postoji dok se tačno ne utvrdi granica i sklopi odgovarajući ugovor, tako da je zahtjev Državne komisije DZSCG izlazio izvan mandata pregovora. U području donjeg toka rijeke Drine, od grada Zvornika do naselja Rača, stanje kako je uspostavljeno od priznavanja Bosne i Hercegovine u znatnoj mjeri ne odgovara pravnom stanju međunarodno priznate granice. Zapravo, Bosna i Hercegovina nema kontrolu nad dijelovima svoje teritorije. To stvara znatne probleme stanovništvu u ovom graničnom pojasu, posebno stanovnicima naselja Janja. Počev od 2013. godine nema značajnijih aktivnosti niti pomaka u bilateralnim pregovorima sa Srbijom”, kazao je Osmanović.

Objašnjava da je granica između BiH i Srbije utvrđena onakva kakva je bila u vrijeme međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine. Takva granica je verificirana na nivou Međudržavne diplomatske komisije u skladu s utvrđenim principima u prethodno parafarinom tekstualnom dijelu Ugovora o granici.

“Međutim, nije uslijedilo i potpisivanje grafičkih priloga s ucrtanom graničnom crtom, niti je došlo do izrade dokumenta s detaljnim opisom granice, kao sastavnim dijelom Ugovora o granici. Razlog je zahtjev Državne komisije za granicu Državne zajednice Srbije i Crne Gore za korekciju granične linije ustupanjem dijelova Bosne i Hercegovine u području HE Bajina Bašta, HE Zvornik, u području dijela pruge Beograd-Bar u mjestu Štrpci i dijelovima općine Rudo”, naveo je državni ministar.

Prema zaključku Delegacije Srbije i Crne Gore od 14. maja 2003. godine na sastanku Međudržavne diplomatske komisije za državnu granicu, održanom u Beogradu, kada je riječ o HE Zvornik traži se pomjeranje identificirane granične linije na području brane obuhvatajući cijelu branu, dio Zvorničkog jezera iznad brane na lijevoj obali i dio rijeke Drine ispod brane na lijevoj obali do puta Zvornik – Divač – Kladanj (BiH). Tražena površina iznosi 1,40 km2. U traženom području na lijevoj obali rijeke Drine evidentiran je izvjestan broj kuća koje pripadaju naselju Divič.

Kada je riječ o području HE Bajina Bašta traži se pomjeranje identificirane granične linije obuhvatajući cijelu branu na lijevoj obali i dijelove do i preko lokalnog puta, kao i dio rijeke Drine ispod brane obuhvatajući na lijevoj obali i dio naselja Nogačevići. Tražena površina iznosi 1,60 km2. U traženom području identificiran je izvjestan broj objekata koji pripadaju naselju Nogačevići.

Traži se i premjer identificirane granične linije po cijeloj dužini trase pruge Beograd-Bar uključujući i trasu pruge u teritoriji Bosne i Hercegovine. Tražena površina iznosi 16,15 km2. U traženom području nema naseljenih mjesta, s tim da je vjerovatnoća da postoji određeni broj objekata koji pripadaju naselju Gornja i Donja Rijeka. Ovim se, prema dostavljenom prijedlogu, osigurava kontrola i održavanje komunikacije od primarnog značaja za Srbiju, a odnose se prije svega na transport putnika i robe te sprovođenje graničnih i drugih kontrola.

Na području općina Priboj i Rudo traži se pomjeranje identificirane granične linije na središtu rijeke Lim obuhvatajući u potpunosti dijelove teritorije Bosne i Hercegovine s desne obale rijeke Lim. Tražena površina iznosi 21,30 km2. U traženom području nalaze se naseljena mjesta Međurječje, Mioče, Mokronoge i Ustibar s ukupno 1.681 stanovnikom (prema popisu stanovništva iz 1991.) od čega je 544 Bošnjaka, 1.181 Srba i 46 ostalih.

“U prijedlogu protezanja državne granice na dijelovima rijeke Drine neposredno uz objekte hidroelektrana, strana Srbije i Crne Gore pošla je od činjenice da bi državna granica utvrđena isključivo na osnovu podataka katastra otežavala normalno funkcionisanje i održavanje dijelova objekata i postrojenja hidroelektrana. Radi toga je, još prilikom izgradnje objekta hidroelektrana i formiranja akumulacija, kao vitalnih vodoprivrednih i energetskih sistema koje je finansirala, izgradila i koristi, Republika Srbija, preko svojih organa izvršila eksproprijaciju zemljišta i osiguranje izvršenja ovih funkcija. Posebno su ukazali na značaj sigurnosnog pokrivanja vitalnih objekata (hidroelektrane i željezničke pruge). Utvrđivanjem državne granice, tako da oni u cjelini budu na teritoriji Srbije, onemogućava se ograničenje i narušavanje sistema sigurnosti, eventualnom jednostranom suspenzijom drugačijeg rješenja”, objasnio je Osmanović.

Dodaje da je delegacija Srbije također predložila da se definitivno utvrđivanje granice prema ovim i eventualno drugim prijedlozima koje iznesu obje strane izvrši dogovorom, uz kompenzaciju teritorije po kvalitetu i kvantitetu, “metar za metar”. Srbija od početka pregovora zastupa stav da ugovor o granici treba sadržavati definitivno utvrđenu državnu granicu, s prethodno dogovorenim eventualnim odstupanjima od katastarske linije u interesu svake strane, a ne da se pojedina pitanja vezana za granicu rješavaju naknadnim aneksima, odnosno nakon potpisivanja ugovora o granici, kao i da će državna granica biti utvrđena kada njeno protezanje bude usaglašeno na čitavoj dužini od jedne do druge tromeđe.

Podsjećamo, Vučić je nakon sastanka s evropskim komesarom za proširenje Johannesom Hahnom govorio o donošenju Strategije Evropske komisije za Zapadni Balkan, prema kojoj države moraju riještiti pitanja granice, rekavši da su pred Srbijom velike prepreke zbog pitanja Kosova i granica s BiH i Hrvatskom, ističući da su on i njegova delegacija u Sarajevu imali ideje, ali da su Bošnjaci htjeli drugačije.

(Klix.ba)