Aktivnosti predstavnika SDA u vlasti
09-feb-2017

Intervju člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića za web portal „Slobodna Bosna“ (09.02.2017.)


Bakir

Gospodine Izetbegović, evidentan je zastoj u pregovorima SDA i HDZ-a oko promjena Izbornog zakona. Šta je suština spora? Koji su zahtjevi HDZ-a, a koji SDA?

IZETBEGOVIĆ: Cijenim da postoji šansa da se sa razgovorima nastavi. Ne radi se o pregovorima, već o pokušaju postizanja dogovora o baznim elementima, nakon čega bi trebalo uključiti ostale koalicione partnere u razgovore. HDZ uvijek digne previsoko ljestvicu očekivanja, traži mnogo više nego što je realno, pa po tom principu „sve-ili-ništa“, redovito svi dobivamo ništa.

Iz HDZ-a sve su otvoreniji i agresivniji zahtjevi za teritorijalni preustroj FBiH i uspostavu entiteta s hrvatskom većinom. Tvrdi se da im na ruku ide i posljednja rezolucija Vijeća Evrope u kojoj se pored ostalog apostrofira i princip federalizacije. Kako ste Vi pročitali i protumačili rezoluciju Vijeća Evrope? Da li se federalizacija odnosi na FBiH ili na cijelu BiH?

IZETBEGOVIĆ: Rezolucijom se zagovaraju „principi federalizma“, koji u evropskom diskursu zvuče pozitivno i benigno, ali u kontekstu HNS-ovog zahtjeva za federalizaciju, koji se svodi na oživljavanje i glorificiranje ratne Herceg-Bosne, to je veoma opasno i neprihvatljivo. Na taj način se dobronamjerni europski parlamentarci, koji se apsolutno protive bilo kakvom produbljivanju postojećih ili kreiranju novih etno-teritorijalnih podjela u BiH, manipuliraju i instrumentaliziraju da podignu svoje ruke za naizgled benignu jezičku formulaciju kojom se daje vjetar u leđa jednoj retrogradnoj političkoj agendi, kojoj se ti isti europarlamentarci zapravo oštro protive. Ta podrška može biti korištena za pokušaje antidejtonskog teritorijalnog prekrajanja Bosne i Hercegovine i stvaranje etnički čistog hrvatskog entiteta, to jeste, za pokušaj da se mirnodopskim sredstvima ostvare ratni ciljevi opisani detaljno u presudi Haškog tribunala Jadranku Prliću, Bruni Stojiću i drugima za „udruženi zločinački poduhvat“. Stoga SDA ovih dana poduzima niz aktivnosti sa ciljem da evropski parlamentarci shvate u kakvu ih se igru uvlači.

Bošnjačkoj strani se stalno spočitava unitarizam, a s druge strane brojni analitičari tvrde da je BiH najdecentraliziranija država u Evropi. Kakva je Vaša ocjena?

IZETBEGOVIĆ: Sigurno smo jedna od evropskih zemalja u kojoj je princip federalizma najsnažnije prisutan – država u čijem unutrašnjem uređenju postoje dva entiteta, Distrikt Brčko, deset kantona koji imaju vlastite ustave i zakonodavna tijela.

Vaš kolega iz Predsjedništva BiH Mladen Ivanić nedavno kaže da bi Bošnjaci kao najbrojniji narod trebali činiti najveće kompromise, drugim riječima Vas lično optužuje da niste dovoljno fleksibilni prema zahtjevima Srba i Hrvata. Kakav je Vaš odgovor?

IZETBEGOVIĆ: Bošnjaci su najzainteresiraniji za Bosnu i Hercegovinu. SDA je centralna stranka u koalicijama na državnom i entitetskom nivou koja treba da okuplja ostale stranke i daje viziju i impuls pozitivnim procesima. Ja sam predsjednik SDA i bošnjački član Predsjedništva BiH. U skladu sa pobrojanim činjenicama, ulažem trud da budemo stabilizirajući faktor u BiH, da ponekad pomirimo i naizgled nepomirljivo. Teško je sačuvati i koalicije, i napredak na reformskom putu, i pravo na ispravljanje istorijskih nepravdi, dakle i pragmu i principe. Mislim da je prag tolerancije kod srpskih političara prenizak. Neopravdano i nerazumno se stvaraju krize zbog rezultata popisa koji je prihvatio Eurostat, zbog moje apelacije Ustavnom sudu koju je podržala Venecijanska komisija i sva trojica međunarodnih sudija u Ustavnom sudu, zbog revizije presude Međunarodnog suda pravde, gdje će međunarodne sudije odlučiti ko jeste, a ko nije u pravu.

Ipak, jeste li dovoljno flekisbilni u pregovorima?

IZETBEGOVIĆ: Od mene se očekuje da budem „fleksibilan“ na način da odustanem od svega što se ne sviđa srpskim predstavnicima, da ne koristim pravna sredstva i mehanizme za uklanjanje diskriminacija i nepravdi koje mi pruža Ustav, zakoni, međunarodne konvencije i institucije, da prihvatim da sam u krivu čak i kad mi nepristrasni inostrani stručnjaci i sudije potvrde da sam u pravu?! Bosna i Hercegovina je pretrpjela agresiju, a Bošnjaci genocid, i jednostavno nije korektno tražiti od bošnjačkih predstavnika da odustanu od borbe za pravdu. Predstavnici bošnjačkog naroda nikada nisu tražili, niti bi tražili, od predstavnika srpskog ili hrvatskog naroda da odustanu od borbe za pravdu za bilo koji zločin koji je počinjen nad pripadnicima srpskog ili hrvatskog naroda. Ljudskost i osnovne civilzacijske norme nam nalažu da jedni druge podržimo, a ne da jedni druge sprječavamo, da pred domaćim i međunarodnim sudovima tražimo pravdu za sve žrtve zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini, bez obzira na etničku ili vjersku pripadnost žrtava ili počinilaca zločinaca. Pravda je univerzalna kategorija. Ne postoji bošnjačka ili srpska ili hrvatska pravda. Može postojati samo pravda za Bosnu i Hercegovinu, odnosno pravda za sve građane Bosne i Hercegovine koji su žrtve svih zločina počinjenih u BiH u periodu 1992. do1995.

Razgovarali ste tokom posljednjih dana s velikim brojem stranačkih lidera o reviziji tužbe BiH protiv Srbije. Kakve ste signale dobili? Kakvi su stavovi SBB-a, DF-a, SDP-a, SzB-a i kakvi su stavovi nevladinog sektora?

IZETBEGOVIĆ: Naravno da postoji zabrinutost od reakcija i razvoja događaja s obzirom na nedvosmislene prijetnje, ali niko mi nije rekao da zbog toga treba odustati. Postoji širok i čvrst konsenzus da Međunarodnom sudu pravde treba podnijeti aplikaciju za reviziju presude iz 2007. godine ukoliko je ta aplikacija pravno utemeljena i kredibilna u skladu sa Statutom i Pravilima Međunarodnog suda pravde.

Iz Saveza za promjene stižu najave da bi mogli napustiti vlast u slučaju da se pokrene revizija tužbe protiv Srbije. Kako tumačite ovu prijetnju? Je li to pritisak na Bošnjake da odustanu od revizije?

IZETBEGOVIĆ: Naravno da se radi o pritisku. Ali ti koji vrše pritisak i šalju te prijetnje bi sebi trebali postaviti nekoliko pitanja.

Prvo, zašto i čega se plaše od potrage za pravdom pred Međunarodnim sudom pravde?

Drugo, zašto od toga praviti političku krizu?

Treće, šta bi oni učinili da su na mom mjestu?

Četvrto, šta će postići i koga će kazniti napuštanjem institucija Bosne i Hercegovine?

Siguran sam da predstavnici srpskog naroda nikada ne bi odustali od neke mogućnosti da traže pravdu, odnosno siguran sam da nikada ne bi aktivno zaustavljali one koji nekim pravnim sredstvima pred sudovima traže pravdu za zločine počinjene nad Srbima. I siguran sam da bi se predstavnici srpskog naroda žestoko usprotivili svakome ko bi od njih zatražio takvo što. Pa, ne možemo graditi budućnost na lažima, na nepravdi, na nepriznavanju istine, na poricanju zločina, već je možemo graditi samo na zdravim temeljima pravde i prihvatanja istine, ma kako mučna i gorka ona bila. Ova država i sve njene institucije pripadaju svakom narodu i građaninu podjednako. One nisu vlasništvo ni isključivi interes samo jednog naroda. Odgovornost snosimo svi podjednako. Svaka politička kriza pogađa sve narode i građane ove države. Na kraju, zašto bi predstavnici srpskog naroda napuštali pozicije koje su dobili voljom svojih birača? Nismo im te pozicije ustupili mi, nego njihovi birači.

Već ste ranije rekli da to nije proces protiv Srba…

IZETBEGOVIĆ: Da, proces pred Međunarodnim sudom pravde se ne vodi protiv Srba kao naroda, već je to proces u kojem se utvrđuje državna odgovornost Miloševićevog režima za genocid koji je počinjen u Bosni i Hercegovini u periodu 1992.-1995. Taj je proces započet još 1993. godine i aplikacija za reviziju predstavlja dovršetak tog procesa. Ta aplikacija ne mijenja, niti može promijeniti, naše zajedničke partnerske koalicione ciljeve i interese. Oni ostaju isti: ubrzane evropske integracije, socio-ekonomske reforme, ekonomski razvoj, izgradnja infrastrukture, jačanje vladavine prava, odlučna borba protiv korupcije i kriminala. Iz svih ovih razloga, ja pozivam kolege i koalicione partnere iz Saveza za promjene da pokažu odmjerenost i razumijevanje u svojim reakcijama, da prije svega razumiju da od mene i drugih predstavnika bošnjačkog naroda ne mogu tražiti ni očekivati da odustanemo od onoga od čega ni oni sami nikada ne bi odustali, da pažljivo izvagaju svoje reakcije, da iz ljutnje ne pretjeraju sa reakcijama i potezima koji bi stvorili političku krizu koja će nas sve unazaditi i nanijeti podjednaku štetu svim građanima i narodima ove države.

Stiče se dojam da je vaš koalicioni partner Fahrudin Radončić u boljim odnosima sa Draganom Čovićem i Miloradom Dodikom nego s Vama. Na vašu politiku iznosi hiljadu zamjerki, a na njihovu politiku nijednu. Dijelite li i Vi taj utisak?

IZETBEGOVIĆ: Da se Fahrudin Radončić nalazio u mojoj poziciji kad je u posljednje dvije godine trebalo donositi odluke o osjetljivim pitanjima, vjerujem da bi isto postupio. Fahrudin Radončić mene izgleda još uvijek doživljava kao rivala, a on rivale napada u svom poznatom stilu. Rivali mu nisu ni Srbi ni Hrvati, već su to uvijek bili i uvijek će biti Bošnjaci. Kada vas Avaz prepozna i krene u napade, možete to smatrati političkom inicijacijom, ušli ste u krug bošnjačkih političara teške kategorije, priznati ste kao respektabilan bošnjački lider.

 

Činjenica je da se aktuelna vlast ne može pohvaliti dinamikom u cestogradnji. Ko snosi odgovornost u cestogradnji. Gdje je problem? Hoće li se u skorije vrijeme deblokirati cestogradnja?

IZETBEGOVIĆ: Ima tu svačije krivice i inercije, ministri i direktori su iz SBB i HDZ, ali je premijer iz SDA. Cijenim da će Adnan Terzić, potpomognut premijerom Novalićem, ipak povezati konce, jer sve je odavno zrelo za ubrzanu gradnju. Sredstava ima, treba ubrzati sve procedure, i usvajanje prostornih planova, i eksproprijacije, i tendere. Treba pokrenuti i izgradnju energetskih objekata poput termoblokova u Tuzli i Banovićima. Zajedno ćemo učiniti sve da druga polovina 2017. i cijela 2018. bude u znaku pokretanja ciklusa gradnje kakvog nismo imali četiri decenije.

Mnogi tvrde da je privreda BiH bolji dio društva i da su trendovi u privredi pozitivniji nego u politici. Kako Vi objašnjavate ovu diskrepancu između privrede i politike?

IZETBEGOVIĆ: Ne postoji diskrepanca između politike i ekonomije: ne može ni postojati, jer ekonomija direktno zavisi od stabilnosti i efikasnosti vlasti. Ali postoje medijski pokušaji da se stvari tako prikažu. Jer brojke ne možete ignorisati, a brojke neopozivo svjedoče o pokretanju privrede kako ste to upravo opisali. Brojke su egzaktne, provjerljive. Međutim, tvrdnje opozicije i njoj bliskih nevladinih organizacija da je vlast nesposobna, da ništa nije uradila, da je sve isto, da je i gore nego ranije itd, nisu provjerljive, možete ih slobodno lansirati, pa ko povjeruje – povjeruje. Integracijski procesi, reforme i oporavak ekonomije su pokrenuti nakon višegodišnjeg zastoja, i to je rezultat ogromnih napora koje su poduzele vlade na državnom i entitetskom nivou, a najteži dio posla je uradio premijer Novalić.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik ponovo je aktuelizirao pitanje viška deviznih rezervi u Centralnoj banci BiH. Činjenica je da tamo zaista stoje značajna sredstva koja se ne koriste u razvojne svrhe. Hoće li se tu nešto promijeniti?

IZETBEGOVIĆ: Teško. Rukovodioci Centralne banke BiH razmišljaju odveć konzervativno. Ja sam to pokušavao pokrenuti i u vremenu guvernera Kozarića. Cijenio sam da je šteta držati neangažovanih skoro 700 miliona KM, da treba iskoristiti barem polovinu tih sredstava za upošljavanje mladih ljudi, ali sam uvijek dobivao iste odgovore, da to ne bi dopustio MMF, da je to rizično, da treba mijenjati zakon i slično.

Je li malo prerano otvoreno pitanje Vašeg nasljednika na funkciji bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Do izbora je skoro dvije godine, a već se licitira imenima.

IZETBEGOVIĆ: Prerano je. Pričekajmo proljeće 2018.

Je li se definitivno okončala unutarstranačka saga sa četvoricom „odmetnutih“ zastupnika? Koliko smo shvatili, dvojica su definitivno napustili klub SDA, a dvojica su ostali. Hoće li ovakav rasplet ugroziti rad parlamentarne većine? Šta su stvarni razlozi zbog kojih su Šepić i Sokolović napustili Klub SDA?

IZETBEGOVIĆ: Šepić je poodavno prešao crvenu liniju, ne samo u odnosu prema meni i vrhu SDA, već i prema lokalnom rukovodstvu stranke u Cazinu s kojim se razišao, i vjerovatno osjeća da nema perspektive u SDA, da treba krenuti u novi politički projekt. Sa Sokolovićem je drugačije, on uživa povjerenje i baze u Konjicu i općenito strukture SDA. Ima i kod njega kaprica, ali sigurno može dati doprinos i SDA i državi BiH, i radovalo bi me da promijeni odluku. U svakom slučaju, ruka je i dalje pružena i njemu i Šepiću, i čekaćemo da donesu konačne odluke. Nikad nije kasno za pomirenje, ili za razlaz.

(Web portal: Slobodna Bosna)