Aktivnosti predstavnika SDA u vlasti
23-jan-2017

Bakir Izetbegović za Globus: Plenkovićeva ideja federalizacije BiH nije prihvatljiva


bakir-

S bošnjačkim predstavnikom u Predsjedništvu BiH Bakirom Izetbegovićem razgovarali smo u trenutku kad se na nekoliko različitih strana istodobno, i to snažnije i neuvijenije nego ikada dosad, postavlja pitanje smisla opstojnosti jedinstvene Bosne i Hercegovine, kakva je uređena Daytonskim ugovorom iz 1995. U javnosti se stvara dojam da je, takoreći, samo pitanje trenutka kada će se Republika Srpska odvojiti od BiH i postati samostalna država. S druge strane, Hrvati sve češće i otvorenije govore o svom neravnopravnom statusu u BiH. Istodobno optužuju bošnjačku većinu u državnim institucijama BiH za unitarizam. Čini se da je jedino Bošnjacima stalo do toga da jedinstvena Bosna i Hercegovina, u obliku u kakvom je sada, i dalje postoji.

Bakir Izetbegović, sin nekadašnjeg vođe Bošnjaka u BiH Alije Izetbegovića, predsjednik SDA, najjači je i najutjecajniji bošnjački političar u Bosni i Hercegovini.

Kako sada s distance od desetak dana komentirate događaje u Banjoj Luci?

Radi se o očekivanoj kombinaciji već viđenog iracionalnog inata i racionalne, pragmatične namjere da se pažnja naroda nanovo preusmjeri s ekonomskih i socijalnih pitanja na nacionalne teme. Ekonomija u entitetu Republika Srpska je u očajnom stanju, budžeti i fondovi su pred kolapsom, entitet je prezadužen, prosječna primanja radnika i penzionera su dvadeset posto niža nego u entitetu Federacija BiH, narod je gladan i treba mu ponuditi “kruha i igara” kako bi se nagomilano nezadovoljstvo i negativna energija usmjerili na sukob s nepostojećim, virtualnim “neprijateljima Republike Srpske” – umjesto na borbu protiv siromaštva i borbu protiv korupcije vlastitih vođa.

Kako gledate na reakciju međunarodne zajednice? Koliko ste njome zadovoljni, a koliko ne?

Diplomatija uvijek, na početku, ostaje pasivna pred političkim siledžijstvom, naročito kada se radi o spretnim manipulatorima masa. A zatim se aktivira kada bude jasno da to neodgovorno siledžijstvo počinje kreirati politički i sigurnosni vrtlog koji se širi i postupno uvlači bliže i šire susjedstvo, destabilizira prilike i nanosi nesagledivu štetu svima. I Milošević i Karadžić prkosili su volji i interesima međunarodne zajednice, Mladić je ponižavao oficire i vojnike UNPROFOR-a, znao ih je svezati za bandere pa ih tako fotografirati, pa je i ta drskost trajala i završila kako je završila. Ne može Milorad Dodik srušiti Daytonski mirovni sporazum a da ne sruši mir u BiH i regiji i ne poništi napore i ogromna ulaganja koje je međunarodna zajednica uložila u taj mir.

Kako procjenjujete reakcije Rusije? Milorad Dodik ponaša se kao da ima podršku Rusa. Ima li je doista, po vašem mišljenju? I ako ima, u kojoj mjeri?

Ne vjerujem da ima bilo čiju podršku da destabilizira Bosnu i Hercegovinu i cijelu regiju. Preopasna je to igra. To nije ničiji interes, pa ni ruski.

Kako se moglo dogoditi da Mladen Ivanić naredi postrojavanje dijela pješačkog puka Oružanih snaga BiH? Koliko vas je to ozlojedilo? Jeste li to uopće očekivali ili ste time zatečeni?

Ivanić je iskoristio mogućnost da kao član Predsjedništva BiH zatraži da se njemu u čast postroji počasna jedinica Oružanih snaga BiH, odnosno pripadnici Trećeg pješadijskog puka Oružanih snaga koji baštini tradiciju Vojske RS. Međutim, upotreba Oružanih snaga prilikom obilježavanja datuma koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, a to je 9. siječnja, jest nezakonita. Ministarstvo obrane i Zajednički štab Oružanih snaga stoga nisu trebali postupiti po Ivanićevu zahtjevu. Istraga koja je pokrenuta unutar Ministarstva obrane i Oružanih snaga utvrdit će postoji li odgovornost pojedinaca u zapovjednom lancu za kršenje zakona i propisa prilikom postupanja po ovom Ivanićevu zahtjevu.

Je li počela istraga koju ste zatražili i što ona pokazuje?

Počela je. Rezultate ćemo znati kada se ona dovrši. U ovom momentu ne bih želio ništa prejudicirati.

Kako tumačite činjenicu da je ministrica obrane BiH Marina Pendeš bila protiv istrage?

Kao želju da se “ne talasa”. Kadrovi HDZ BiH, od predsjednika Čovića naniže, pokušavaju voditi politiku koja odnose s Dodikom smiruje pod svaku cijenu. Nekoga se takva politika može doimati kao zrela i jedina moguća, a nekoga kao politika koja pokušava spojiti nespojivo, koja dopušta protuustavne i nezakonite akte i time urušava principe i vladavinu zakona.

Kolika je to opasnost za jedinstvo i funkcioniranje vojske?

Urušavanje principa i popuštanje u provođenju zakona je opasnost za funkcioniranje bilo kojeg organa ili institucije u svakoj državi, a naročito Oružanih snaga.

Može li se Treći pješački puk, čiji su se dijelovi postrojavali u Banjoj Luci, nazvati “srpskom postrojbom”?

Ništa se u državi BiH, a naročito ne u Oružanim snagama BiH, ne može nazvati srpskim, hrvatskim ili bošnjačkim. Bez obzira na genezu i porijeklo. U skladu sa Zakonom o obrani BiH, Oružane snage BiH su jedinstvena vojna snaga koja služi državi BiH i svim njenim građanima i narodima.

Dodik je u Brčkom najavio mogućnost stvaranja samostalne vojske RS-a? Kako ćete reagirati ako se to obistini?

Nećemo dopustiti da se to dogodi. Svaki pokušaj da se to izvede predstavljao bi napad na ustavni poredak i podrivanje vojne i obrambene moći BiH, što su teška kaznena djela. Ne vjerujem da će se Dodik u to upustiti. Vidite i ovo s referendumom, Danom entiteta RS i sukobom s Ustavnim sudom BiH – ipak se Dodik odazvao pozivu Tužilaštva BiH, došao na saslušanje u Sarajevo, ipak je Narodna skupština RS izmijenila određene aspekte proslave Dana entiteta RS isključivši vjerski dio. Dodik zna gdje su granice i “koči” na vrijeme.

Koliko će daleko ići Milorad Dodik? Je li to samo njegova politička provokacija ili dio nekog većeg plana?

Dodik će prijetiti referendumom o osamostaljenju, tražiti prenošenje nadležnosti s nivoa države na entitetski nivo, dovoditi u pitanje suverenitet državnih institucija BiH, naročito pravosudnih institucija, praviti svađu i probleme, generirati umjetne krize, ali neće ići do kraja. Podizat će tenzije, a time i cijenu svoje ponovne kooperativnosti visoko, samo da bi u konačnici ispostavio zahtjeve i pokušao dobiti ono za što je zainteresiran, a to je onemogućavanje Ustavnog suda BiH da se bavi neustavnim aktivnostima institucija entiteta RS i onemogućavanje Tužilaštva i Suda BiH da procesuiraju korupciju na najvišim nivoima vlasti u entitetu RS. Naročito je cilj ovo posljednje.

Kakva je uloga Aleksandra Vučića i Republike Srbije u posljednjim događajima u Banjoj Luci i Republici Srpskoj? Javno, Vučić daje naslutiti da je distanciran od Dodika – ali do koje granice? U čemu su njih dvojica suglasni?

To trebate pitati njih dvojicu. Ja cijenim de se Vučić neće upuštati u avanture koje mogu koštati Srbiju na bilo koji način. Vučić pokušava svome narodu osigurati mir i bolji život. Srbiju su na svaki način unazadili ratovi iz devedesetih, i njena privreda je izgubila korak, puno je siromašnih ljudi. Novim konfliktom s BiH i međunarodnom zajednicom ništa dobro na tom planu ne bi postigao.

Ima li razlike između Vučićeve i Nikolićeve politike prema BiH?

Naravno. Vučić je mlad političar koji je doživio prosvjetljenje, za Nikolića je vjerojatno kasno, njegovo srce je još uvijek uz “srbovanje” i “vojvodovanje”, uz ljude poput Krajišnika.

Svjedoci smo secesionističke i separatističke politike u Republici Srpskoj. Što mislite je li ona odgovor na unitarizam najveće, bošnjačke nacije, i da li uopće unitarizam kao politički koncept postoji?

Unitarizam ne postoji. Postoji odlučnost da se radi po ustavu i zakonu, u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom. Postoji težnja Bošnjaka da Bosna i Hercegovina, kao njihova jedina domovina, u njenim međunarodno priznatim granicama, bude sigurna, stabilna, cjelovita, suverena i funkcionalna država ravnopravnih naroda i građana koji u njoj žive u miru, harmoniji i blagostanju. Izabrani predstavnici Bošnjaka, Srba i Hrvata ravnopravno sudjeluju u radu i donošenju odluka u svim državnim institucijama BiH. Ni jedna odluka u državnim institucijama BiH u konačnici se ne može usvojiti protivno volji predstavnika bošnjačkog ili srpskog ili hrvatskog naroda, čak i onda kada je ta volja suprotna volji većine drugih predstavnika. Bošnjaci to poštuju i ne dovode u pitanje tu daytonsku formulu odlučivanja kojom se osigurava zaštita vitalnih nacionalnih interesa. Bez obzira na to što su najbrojniji narod, Bošnjaci ne teže unitarističkoj Bosni i Hercegovini niti žele ostvarivati dominaciju nad druga dva naroda bilo gdje u Bosni i Hercegovini. Ali neće trpjeti ni dominaciju drugih nad njima ni na jednom pedlju Bosne i Hercegovine.

Kako danas procjenjujete istupe hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i njezino upozorenje zbog opasnosti od islamskog terorizma? Je li točno ono što je ona rekla, da se u BiH vraća tisuću boraca ISIL-a?

U vremenu kada su iz Sirije stizale uznemirujuće slike pokolja koji je vojska Bašara Asada činila nad vlastitim narodom, u vremenu kada je i Zapad bio protiv Asada, i dio Bošnjaka se odlučio da ratuje protiv njegova režima. U BiH je počeo rasti sistem tzv. paradžemata odnosno mesdžida u koje su išli oni muslimani koji su odnos islamske zajednice i bošnjačke politike spram zločina u Siriji smatrali mlakom i nedovoljnom. A zatim je došlo do obrata, ISIL je napravio zločine i zaratio s ostatkom svijeta, postao glavnim neprijateljem i Zapada i Istoka. ISIL je svojom ideologijom i postupcima oskvrnuo temeljne islamske vrijednosti i principe, naročito zločinima protiv žena i nedužnih kršćanskih zajednica, zbunio i ohladio gorljive i odane vjernike. U 2016. godini u BiH nije zabilježen niti jedan odlazak na strano ratište, a vratilo se 46 državljana, od kojih je njih 20 kazneno procesuirano i završilo u zatvoru. Dakle, nikakve hiljade boraca ISIL-a nisu prisutne niti se vraćaju u BiH. Naprotiv, problem radikalizacije jenjava.

U zadnjem intervjuu HTV-u Kolinda Grabar-Kitarović govorila je o ulozi i opasnosti od utjecaja trećih zemalja na događaje u BiH. Kako to komentirate?

Nisam imao priliku gledati taj posljednji intervju predsjednice Grabar-Kitarović.

Mislite li i dalje da je hrvatska predsjednica pokazala nepoštovanje prema BiH i njezinim liderima?

Da. Prije nego li izgovorite tvrdnju o tisućama fanatičnih i opasnih povratnika, trebate provjeriti činjenice i razmisliti o posljedicama. Neistina o tisućama opasnih terorista prisutnih u BiH djeluje razarajuće na odluku o prihvaćanju naše aplikacije za članstvo u EU, na odluke investitora da riskiraju svoj kapital u BiH, na odluke turista da idućeg ljeta posjete našu zemlju.

Mislite li doista da “u Hrvatskoj buja ustaški ekstremizam”?

Imate čudne pojave kojih ste i sami svjesni. Mislim da ekstremna desnica u Hrvatskoj ima upliv u politiku glavnog toka. Ako u Jasenovcu veterani okače ploču na kojoj stoji “Za Dom spremni”, a državni vrh Hrvatske krajnje oprezno kalkulira s reakcijom, vi možete tražiti i neko drugo ime za taj trend. Ali morate biti svjesni kako to izgleda vanjskim promatračima. A priča o toj tabli je samo najsvježiji lakmus-papir.

Kako ocjenjujete položaj Hrvata u BiH? Kako gledate na hrvatske težnje za tzv. trećim entitetom?

Hrvati su u pravu kada traže da se uspostave zaštitni mehanizmi koji će onemogućiti brojnijim narodima da biraju njihove predstavnike. Sve ostalo je u funkciji političkog pozicioniranja, naročito nekakav “treći entitet” ili federalizacija. Polovina hrvatskog naroda živi izmiješana s Bošnjacima u Bosni, i u Hercegovini. Bošnjacima, a, uvjeren sam, barem i toj polovini hrvatskog puka koja živi s nama, potpuno je neprihvatljivo bilo kakvo novo iscrtavanje karata. Crtanje karata uvijek počne olovkom, a dovrši se drugim sredstvima. Stanje odnosa između Hrvata i Bošnjaka u BiH je daleko od takvog scenarija.

O potrebi federalizacije BiH prvi je javno progovorio novi hrvatski premijer prigodom svog prvog posjeta (i to upravo BiH) otkako je bio izabran za premijera… Kako ste vi osobno doživjeli taj Plenkovićev istup? Znam da ste ga osudili, barem u jednoj mjeri – no jeste li danas barem malo promijenili mišljenje? Ili i dalje mislite isto?

Mislim isto. Federalizacija je neprihvatljiva, naročito po etnoteritorijalnom principu. Nikada neću podržati niti prihvatiti bilo kakva rješenja koja produbljuju postojeće daytonske etnoteritorijalne podjele u BiH. Upravo obrnuto, težimo postupnom uklanjanju postojećih podjela koje prouzročuju diskriminaciju i dominaciju jednih nad drugima, i u konačnici ka punoj integraciji, kako bi se BiH u punom obujmu vratio njezin vjekovni multietnički karakter.

Uvjeren sam da ni premijer Plenković nije imao jasnu ideju što bi federalizacija značila, i što bi mogla prouzročiti. Pravo rješenje za hrvatski narod u BiH je u dobro funkcionirajućoj, europskoj BiH, državi vladavine zakona i prestanka diskriminacije i dominacije, u kojoj je Hrvatu, kao i svakom građaninu, sasvim svejedno gdje živi – u Sarajevu, Mostaru, Banjoj Luci, jer će na svakom pedlju BiH biti jednakopravan sa svim drugim građanima koji tu žive.

Kako treba protumačiti vaše riječi da “počne li brod tonuti, svi će se u njemu utopiti, ne samo Bošnjaci”?

Svi u BiH dijelimo istu sudbinu. Ako se bude kočio europski put, izazivale krize i podizale tenzije, i time usporavala obnova ekonomije, ako se krene u postizanje ratnih ciljeva političkim sredstvima, svi ćemo se naći u zastoju, svi ćemo biti još siromašniji i nesretniji; ako bude konflikata, svi mi i sva naša djeca naći ćemo se u opasnosti. Ne samo Bošnjaci, koji su vjerojatno najzainteresiraniji za stabilnost BiH jer nemaju alternativnu domovinu. Svi. Jer, u konačnici, nijedan dio BiH zasebno ne može biti uspješan i napredovati ako cijela BiH nije uspješna i ne napreduje. Bila je to moja poruka onima koji se olako i sebično upuštaju u političke avanture, traže razloge za svađe i konflikte, stvaraju krize koje će i njih pogoditi.

Jesu li za budućnost mira u BiH opasniji islamski radikalizam i terorizam ili srpski separatizam i Milorad Dodik?

To su neusporedive stvari. Incidenta uzrokovanog islamskim radikalizmom niste imali godinu dana, a s Dodikovim provokacijama nam dan počinje i završava. Pa, Dodik je prije par mjeseci odlikovao presuđene ratne zločince Karadžića, Krajišnika i Plavšićku!

Valentin Inzko govorio je i o mogućnosti da u nekom trenutku dođe do zapadne intervencije u BiH ako zaprijeti ozbiljno zaoštravanje. Jesmo li sada već blizu takva scenarija?

Nismo. I ne vjerujem da će nas Dodik dotle i dovesti. Stat će na vrijeme.

Nedavno je u uglednom časopisu Foreign Affairs britanski diplomat i politički analitičar Timothy Less napisao članak u kojem prilično svetogrdno izlaže ideju o stvaranju Velike Srbije, Velike Hrvatske i Velike Albanije. Kako na to gledate? Ovdje treba uzeti u obzir da Less nije bilo tko (živio je i radio u Albaniji, Skoplju, Banjoj Luci, i to 20 godina), kao što ni Foreign Affairs nije bilo kakav časopis.

Pokušajem da se Srebrenica, Tomašica, Kozarac, i hiljade mjesta patnje i genocida istrgnu iz državnog konteksta BiH ne bi se onemogućili, nego ostvarili razlozi za buduće ratove. A Less je “nitko” u diplomatskoj hijerarhiji Velike Britanije! On je obnašao dužnost šefa područnog ureda britanskog veleposlanstva u Banjoj Luci u periodu jačanja vlasti Milorada Dodika, ali već neko vrijeme je izvan službe Velike Britanije. Prije će biti da je “visoko pozicioniran” na listi dobro plaćenih lobista Milorada Dodika. Siromašni entitet Republika Srpska u svrhu lobiranja troši milijune maraka godišnje, zbirni rezultat posljednjih se godina krije, ali u ovoj dekadi sigurno je premašio trideset milijuna! Mnogi s manjkom karaktera i skrupula diljem svijeta već su se ogriješili o mrtve Bošnjake i Hrvate, ali i o žive Srbe iz RS-a čiji budžet uredno jedu.

Ali što s Bosnom u toj Lessovoj varijanti? Njoj, znači, ostaju neke mrvice ispod stola… Nije li to uvredljivo za Bošnjake, koji su također državotvoran narod, jednako kao i Srbi, Hrvati i Albanci?

Nije o sudbini Bosne i Hercegovine mogao odlučivati ni balkanski kasapin Slobodan Milošević ni moćna svjetska urota koja nam je u godinama pokolja i genocida držala embargo na oružje, pokušavajući nam svezati ruke dok Mladić ne dovrši posao, a kamoli rashodovani činovnik Less.

Globus, 20.01.2017. Darko Hudelist i Zdravko Milinović