2010-05-26
Govor predsjednika SDA na Konvenciji stranke
Bosnu i Hercegovinu ?emo graditi sa probosanskim snagama, a onima koji ne vole BiH ne?emo dopustiti da ostvare svoje planove

Govor predsjednika SDA na Konvenciji stranke 

BOSNU I HERCEGOVINU ?EMO GRADITI SA PROBOSANSKIM SNAGAMA, A ONIMA KOJI NE VOLE BiH NE?EMO DOPUSTITI DA OSTVARE SVOJE PLANOVE
 
Poštovani ?lanovi Konvencije,

Dame i gospodo, Dragi gosti,

u v o d
 

Dopustite mi da vas, u ime rukovodstva SDA, poselamim i pozdravim. Izražavam zadovoljstvo što su sa nama sunarodnici i predstavnici sestrinskih stranaka SDA iz Slovenije, Hrvatske, Sandžaka, Kosova, Makedonije i Crne Gore, Ogranka SDA za Zapadnu Evropu, SAD itd.  

Drago mi je da su ovdje i potpisnici Saop?enja za javnost Inicijativnog odbora za osnivanje SDA (27. 03. 1990.).

Danas su sa nama i ?lanovi rukovodstva i zastupnici Stranke iz prethodnih saziva.

Ovdje su i predstavnici drugih politi?kih stranaka, me?unarodne zajednice i diplomatskog kora. 

Sve vas još jednom pozdravljam i selamim i želim da se ugodno osje?ate.

 

Dame i gospodo,

vrijeme i prilike osnivanja SDA

 

SDA je nastala u vremenu velikih promjena na evropskoj politi?koj sceni, a tako i bivšoj Jugoslaviji. Sa historijske scene odlazio je sistem diktature, jednoumlja i sistem gulaga i golih otoka, montiranih procesa itd. To je bilo vrijeme raspada Sovjetskog saveza i Varšavskog pakta, rušenja Berlinskog zida i ujedinjenja Njema?ke.

Na prostoru bivše Jugoslavije odvijala su se dva me?usobno suprotstavljena procesa. Snage koje su se zalagale za unitarnu Jugoslaviju, ograni?enje samostalnosti republika i pokrajina bile su na jednoj, a oni koji su rješenje jugoslavenske krize vidjeli u ja?anju samostalnosti republika, odnosno tzv. labavu federacijuili konfederaciju bili su na drugoj strani. Bio je to period ja?anja nacionalizma i velikodržavnih projekata, planova o podjeli Bosne i Hercegovine i osporavanja nacionalnog identiteta Muslimana. U tim planovima nije bilo mjesta za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake kao njen najbrojniji narod.

U takvim okolnostima, 27. marta 1990. godine oglasilo se 40 muslimanskih intelektualaca zabrinutih krizom jugoslavenskog društva i države, zainteresirani za o?uvanje Jugoslavije kao zajednice ravnopravnih naroda i narodnosti i nastavak zapo?etih demokratskih procesa. Saop?enjem za javnost, ova grupa intelektualaca najavila je osnivanje stranke naroda i pripadnika muslimanskog kulturno-povijesnog kruga.

Nakon toga, 26. maja 1990. godine, održava se Osniva?ka skupština SDA kao izraz težnje Muslimana da slobodno i na demokratski na?in izražavaju svoju politi?ku volju, ostvaruju politi?ka i druga prava, štite i razvijaju kulturne vrijednosti.

Usvaja se Programska deklaracija, u kojoj se SDA zalaže za o?uvanje Jugoslavije kao zajednice ravnopravnih naroda, demokraciju kao vladavinu zakona, a ne dominaciju ve?ine, ljudska prava, punu nacionalnu ravnopravnost svih naroda i narodnosti, slobodu vjere, denacionalizaciju, ekonomske reforme, izmjene u strukturi i odnosima prava svojine, ukidanje verbalnog delikta, upozoravanje da bi eventualni zahtjevi za reviziju unutarnjih granica mogli dovesti do sukoba sa nesagledivim posljedicama, jugoslavensku opciju rješavanja krize na Kosovu, autonomiju Sandžaka itd.

Na Osniva?koj skupštini, Alija Izetbegovi? je izabran za predsjednika SDA, a Adil Zulfikarpaši?, Mirsad ?eman i Salim Šabi? za potpredsjednike. Muhamed ?engi? izabran je za sekretara.  

U svom obra?anju na Osniva?koj skupštini, rahmetli Alija Izetbegovi? najviše je govorio o Bosni i Hercegovini, stanju, prilikama i opasnostima od svojatanja i podjele. Tom prilikom, istakao je:

Postoje oni koji govore da je Bosna srpska, kao i oni koji kažu da je Bosna hrvatska. Ali ima i onih – zašto ne re?i – koji sa jednakom agresivnoš?u tvrde da je Bosna samo muslimanska. Sa jednakom odlu?noš?u mi odbacujemo sve tri ove tvrdnje. Muslimansko svojatanje Bosne jednako prijeti njenoj dezintegraciji, haosu, kao i srpsko, hrvatsko svojatanje. Ostaje nam, dakle, ono da je Bosna i muslimanska, i srpska, i hrvatska!.

Smatram da je to važno ponoviti i danas, jer Bosna i Hercegovina može opstati samo ako je podjednako i bošnja?ka, i srpska, i hrvatska, i to na svakom njenom dijelu.

U mjesecima koji slijede održani su brojni skupovi SDA diljem Jugoslavije, ali i inozemstva (Zapadnoj Evropi, Kanadi, SAD i Australiji). U tom periodu održano je oko 120 osniva?kih skupština na podru?ju ondašnje Jugoslavije, od ?ega 105 u Bosni i Hercegovini, 7 u op?inama Sandžaka, 13 u Hrvatskoj, 4 u Sloveniji i 5 na Kosovu. U inozemstvu, SDA je osnovala 18 ogranaka od ?ega 10 u Njema?koj, 5 u Švicarskoj, jedan u Holandiji i po 2 u Kanadi, SAD i Australiji.

 

Ovom prilikom želim spomenuti tri velika skupa:

1) 29. jula 1990. godine u Novom Pazaru kada je bilo okupljeno 70 hiljada ?lanova i simpatizera SDA i kada je prvi put zatražena kulturna autonomija za muslimansko stanovništvo Sandžaka;

2) 25. augusta 1990. godine u Fo?i, pri ?emu je osim politi?kog skupa prvi put nakon gotovo 50 godina organiziran zajedni?ki dženaza-namaz šehidima stradalim od ?etni?kih kama i zlikovaca u Drugom svjetskom ratu. Ovom skupu prisustvovalo je preko 100 hiljada ljudi. Tada je u?injen i jedan gest – pokušaj približavanja srpskom stanovništvu posjetom jednom stratištu i odavanjem po?asti žrtvama iz srpskog naroda.

3) Najbrojniji skup bio je u Velikoj Kladuši – održan 15. septembra 1990. godine kojem je prisutvovalo oko 200 hiljada gra?ana. Tada su promovirane dvije važne strana?ke koncepcije:

-           muslimanski narod ne?e prihvatiti nikakvu krnju Jugoslaviju 

-           ako bude trebalo, muslimanski narod Bosnu i Hercegovinu braniti i oružjem!

 

Nažalost, u tom periodu došlo je i do prvog raskola unutar SDA. Ve? 18. septembra 1990. godine dotadašnji potpredsjendik SDA rahmetli Adil Zulfikarpaši?, zajedno sa Muhamedom Filipovi?em, objavio odlazak iz SDA. Govorilo se da je razlog neriješena dilema muslimanstvo ili bošnjaštvo, me?utim stvarni razlog bila je klasi?na borba za vlast.

SDA je djelovala brzo. Vanredna skupština Stranke održana je u Tešnju 22. i 23. septembra 1990. godine. Tada su iz ?lanstva SDA isklju?eni Adil Zulfikarpaši?, Muhamed Filipovi?, Hmza Mujagi? i Fehim Nametak, a potvr?en autoritet predsjednika Alije Izetbegovi?a.

Desetak dana kasnije, 03. oktobra 1990. godine, u Br?kom je održana tzv. mala skupština SDA, izabran Glavni odbor od 55 ?lanova, za novog potpredsjednika imenovan Muhamed ?engi?, a za sekretara Irfan Ajanovi?.

Na ovim dvijema skupštinama konsolidirana je Stranka, oja?ana njena struktura i jedinstvo nakon ?ega se krenulo u predizborne aktivnosti.

 

Dame i gospodo,

Uvaženi ?lanovi i gosti Konvencije SDA,

Dragi prijatelji,

najvažniji doga?aji

 

Teško je pobrojati sve najvažnije doga?aje u proteklih 20 godina. Uvijek postoji mogu?nost da se nenamjerno izostave neki važni doga?aji.

Ovom prilikom želim ista?i samo neke od važnih doga?aja:

1.        Prvi višestrana?ki demokratski izbori održani 18. novembra 1990. godine     

2.        Izbor Predsjedništva i formiranje muslimansko-srpsko-hrvatske koalicije i vlade BiH

3.        Neuspješni pregovori predsjednika bivših jugoslavenskih republika o budu?nosti Jugoslavije

4.        Popis stanovništva u martu 1991. godine kada je SDA izdala upute – naša nacija je Musliman, vjera islam a jezik bosanski

5.        Od jeseni 1991. godine po?elo je formiranje tzv. srpskih autonomnih oblasti (SAO) kao paralelnih organa vlasti u Bosni i Hercegovini ?iji je cilj bio rušenje ustavnog poretka Republike Bosne i Hercegovine.

 

6.        U oktobru 1991. godine, Parlament RBIH donio je Deklaraciju o suverenosti BiH

7.        Srbi napuštaju institucije SRBiH i proglašavju tzv. Srpsku republiku BiH

8.        29. februara i 01. marta 1992. godine održan je referendum i gotovo sa dvotre?inskom ve?inom podrške gra?ana proglašena nezavisnost Bosne i Hercegovine

9.        Od 06. aprila 1992. godine nadalje uslijedila su me?unarodna priznanja Bosne i Hercegovine od EU, Sjedinjenih Ameri?kih Država itd.

10.     Istovremeno sa proglašenjem i verifikacijom rezultata referenduma, JNA, rezervisti i oružane formacije pod kontrolom SDS izvršili su agresiju na Bosnu i Hercegovinu

11.     Kao odgovor na agresiju, 15. aprila 1992. godine formiran je Štab TO RBiH koji je vodio i koordinirao odbranu BiH. U to vrijeme Armija RBiH i HVO zajedno djeluju u odbrani zemlje,

12.     Bosna i Hercegovina je 22. maja 1992. godine primljena u Ujedinjene nacije  

13.     Snage JNA zajedno sa oružanim formacijama RS okupirale su oko 70% teritorija BiH i protjerale svo nesrpsko stanovništvo – oko 1,5 milion ljudi, što ?e ostati zapam?eno kao najve?i egzodus nesrpskog stanovništva BiH, uz brojne masovne zlo?ine diljem zemlje uklju?uju?i i genocid  

14.     1993. je najteža godina iz toga perioda jer u Hercegovini i Srednjoj Bosni dolazi do napada HVO uz pomo? HV na Oružane snage RBiH. Na zapadu BiH, Abdi?eve snage napadaju 5. korpus i slobodnu teritoriju Bosanske krajine.

15.     U 1994. godini potpisan je Vašingtonski sporazum i prekinuti su sukobi sa HVO, što je omogu?ilo dodatne vojne uspjehe u odbrani i osloba?anju zemlje

16.     Neuspjeli mirovni planovi Vens-Oven i Stoltenberga

17.     1995. godinu obilježio je nastavak akcija za osloba?anje BiH od Srednje Bosne do Bosanske Krajine. U ovim akcijama zajedno djeluju Armija RBiH, HVO i HV na temelju sporazuma Izetbegovi? – Tu?man.

18.     Nažalost, 11. juli 1995. godine – vojska i policija RS ušle su u Zašti?enu zonu UN Srebrenicu i Žepu i po?inili genocid nad tamošnjim bošnja?kim stanovništvom, što ?e u historiji UN ostati zabilježeno kao krah ove me?unarodne institucije i najmra?nija strana njene povijesti kako je priznao i sam generalni sekretar UN Koffi Anan.

19.     21. novembra 1995. godine potpisan je Dejtonski sporazum kojim je zaustavljen rat, uspostavljen mir i stvorene pretpostavke za (re)integraciju zemlje

20.     Potom slijedi obnova i izgradnja, unutarnja integracija Bosne i Hercegovine. Op?i izbori održavaju se 1996., 1998., 2000., 2002., 2006., te lokalni od 1997. do 2008. SDA je na svima, osim 2000. godine bila pobjedni?ka stranka.

21.     Provode se brojne i važne reforme, od kojih su ubjedljivo najuspješnije reforma odbrane i sigurnosti. Uspostavljene su brojne državne institucije, šest novih ministarstava, DGS, OSA, SIPA, Sud i Tužilaštvo BiH, Uprava za indirektno oporezivanje, RAK, FERK, Carina itd., preko 50 državnih institucija

22.     19. oktobra 2003. godine, Alija Izetbegovi? preselio je na ahiret. To je, tako?er, bio jedan od prijelomnih momenata za Stranku. Neki su je pokušali destabilizirati, ali u tome, hvala Bogu, nisu uspjeli. Sa?uvali smo jedinstvo i ponovno ostvarili uspjeh.

23.     Bosna i Hercegovina primljena je u Vije?e Evrope, programe NATO - Partnerstvo za mir i MAP, potpisan je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju;

24.     Me?unarodni sud za su?enje ratnim zlo?incima u Den Haagu, ali i bh. sudovi,  izrekli su stotine pravomo?nih presuda i osudili nekoliko stotina osoba za ratne zlo?ine, uklju?uju?i i genocid u Srebrenici.

25.     Me?unarodni sud pravde u Hagu je po tužbi Bosne i Hercegovine utvrdio odgovornost Srbije za genocid u Srebrenici i kršenje Me?unarodne konvencije o spre?avanju genocida

 

Dame i gospodo,

 

Za kona?nu ocjenu doga?aja potrebno je vrijeme i historijska distanca. Smatramo, me?utim, kada je u pitanju uloga SDA, a toga su mišljenja i brojni patrioti i sudionici doga?aja, da je ona obavila svoju historijsku ulogu i misiju te donijela ispravne odluke po svim strateškim pitanjima. Prije svega, u?inili smo sve da sa?uvamo Jugoslaviju kao zajednicu ravnopravnih naroda i republika. Tako?er smo u?inili sve da izbjegnemo rat i stradanja. Nismo uspjeli jer za to nisu bili oni koji su stvarali i prvu, i drugu Jugoslaviju. Rat nam je nametnut i izvršena je brutalna agresija sa ciljem podjele Bosne i Hercegovine i uništenja Bošnjaka kao njenog najbronijeg naroda. Kada nismo mogli sa?uvati Jugoslaviju, zajedno sa ostalim probosanskim snagama izborili smo se za nezavisnost i me?unarodno priznanje naše domovineBosne i Hercegovine. Suo?eni sa agresijom, mi smo opet zajedno sa bh. patriotima organizirali otpor i odbranili BiH. Tokom odbrambeno-oslobodila?kog rata 1992-1995 stalno smo tragali za mirom kada god je to bilo mogu?e. Smogli smo hrabrosti i potpisali Dejtonski mirovni sporazum. Nakon toga, politikom korak – po – korak i uz dobru suradnju sa prijateljima u me?unarodnoj zajednici do 2006. godine uspjeli smo provesti suštinske i brojne reforme.

U svemu ovome nezamjenjiva je bila uloga rahmetli Alije Izetbegovi?a. Njegovo strpljenje i mudrost, sposobnost da vidi više i dalje od drugih, hrabrost da pravi kompromise i donosi odluke bili su presudni. Zato i ne ?udi što dobri poznavaoci prilika u BiH kažu: Da nije bilo Alije Izetbegovi?a, ne bi bilo ni Bosne i Hercegovine.

Neosporno je da je BiH odbranjena prvenstveno zahvaljuju?i njenim patriotima. Ali je odbranjena i zahvaljuju?i mudrosti Alije Izetbegovi?a. Stoga i danas, kada se prisje?amo svih ovih doga?aja, stradanja i žrtava, moramo biti još odgovorniji prema narodu i državi. Moramo još više raditi na njenom o?uvanju i ja?anju.ne smiju se strana?ki i li?ni interesi stavljati iznad države. Snage dezintegracije vrebaju neku novu priliku da ostvare svoje paklene planove. Moramo i u miru biti ja?i od njih i ne smijemo im je pružiti!          

 

Dame i gospodo,

politi?ki ciljevi i prioriteti

 

Politi?ki ciljevi i prioriteti utvr?ivani su programskim deklaracijama usvajanim na Osniva?koj skupštini i kongresima SDA koji su uslijedili.

Ukratko – SDA je prešla put od stranke politi?kog saveza muslimanskog kulturno-povijesnog kruga do moderne bosanske narodne i evropske stranke politi?kog centra otvorene za sve bh. gra?ane koji prihvataju njen program i ciljeve. Takva SDA je danas dio porodice narodnih stranaka Evrope.  

Kako su se mijenjale prilike i okolnosti u BiH, regionu i svijetu, tako su se mijenjali i prioriteti politike SDA.

1.) Na Osniva?koj skupštini 1990., Prvom kongresu 1991. godine prioritet su bila etni?ka i vjerska prava muslimanskog naroda i vra?anje povijesnog imena našeg jezika – bosanski. Prilike su se brzo mijenjale i uporedo sa ovim, prioriteti. Nakon neuspjelih pokušaja da se o?uva Jugoslavija, naš prioritet je bila borba za nezavisnost i me?unarodno priznanje te odbranu Bosne i Hercegovine od agresije a bošnja?kog naroda od potpunog uništenja. Najbrojnijem konstitutivnom narodu vra?eno povijesno ime Bošnjaci.

2.) Na Drugom kongresu 1997. godine definirani su prioriteti – obnova i integracija zemlje, ravnopravnost i zaštita prava Bošnjaka, posebno na teritoriji odakle su prognani.

Povratak prognanika i izbjeglica prepoznat je kao strateški interes države i naroda, izmjene, redefiniranje vlasni?kih odnosa i privredne strukture zemlje, obnova porušenih i ošte?enih objekata i infrastrukture. Budu?i da su vjerski objekti uglavnom najviše stradali, njihova obnova, ali i zakonski omogu?ena slobodna izgradnja novih, tako?er su bili me?u prioritetima u to vrijeme. Pored toga, kao prioriteti se definirani i trajna briga o porodicama poginulih branalica BiH i šehida, RVI, istraživanje i dokumentiranje ratnih zlo?ina i su?enje ratnim zlo?incima te potraga za nestalima. Iskazana je zahvalnost našoj dijaspori za pomo? tokom odbrambeno-oslobodila?kog rata.           

3.) Tre?i kongres (2001.), ve? je SDA definirao kao narodnu stranku politi?kog centra otvorenu za sve gra?ane Bosne i Hercegovine. Redoslijed prioriteta se mijenja. Na prvom mjestu, to su borba za snažno gra?ansko i demokratsko društvo te pravna država, izmjene Ustava BiH, afirmacija bh. identiteta i izgradnja povjerenja me?u gra?anima, objektivno utvr?ivanje istine u ?emu nezamjenjivu ulogu ima Me?unarodni sud za ratne zlo?ine. Podru?je Op?ine Srebrenica i ratna op?ina Žepa nalazi svoje mjesto u programskoj deklaraciji. Na ovom kongresu, rahmetli Alija Izetbegovi? povukao se sa pozicije predsjednika i izabran za po?asnog predsjendika SDA.

4.) ?etvrti kongres SDA potvrdio je prioritete i poziciju SDA definirane ?etiri godine ranije, s tim da je prvi put u Programskoj deklaraciji istaknuto da SDA baštini vrijednsti antifašizma na kojima su sazdani EU i demokratski svijet te o?uvanja tekovina antifašiti?kog odbrambeno-oslobodila?kog rata 1992-1995 jer je zajedni?ka odrednica doga?aja 1941-1945 i 1992-1995 antoifašisti?ki i odbrambeno-oslobodila?ki karakter. SDA je na ?etvrtom kongresu još ja?e i decidnije definirala opredjeljenje za izmjene ustavnog ure?enja, afirmaciju bh. identiteta kao zajedni?ke odrednice svih bh. gra?ana. Jasno smo rekli da to nije negiranje etni?ke i konfesionalne pripadnosti bilo kojeg gra?anina ili naroda u Bosni i Hercegovini, ve? razvijanje i ja?anje osje?aja pripadnosti državi Bosni i Hercegovini, odnosno bh. naciji. ?lanstvo u NATO i EU, ja?anje i uspostava novih institucija BiH ostaju trajno opredjeljenje SDA. Povratak prognanika i izbjeglica i dalje zauzima zna?ajno mjesto me?u prioritetima, kao i Srebrenica, procesuiranje ratnih zlo?ina i potraga za nestalima. Istaknut je zna?aj i potreba razvijanja i uanpre?ivanja odnosa sa bh. dijasporom i iseljeništvom.

5.) Peti kongres SDA (2009.) kao prioritet je definirao borbu  za Bosnu i Hercegovinu – državu vladavine prava i zakona, ljudska prava i slobode, afirmaciju bh. identiteta, unutarnju i vanjsku integraciju BiH, o?uvanje vrijednosti antifašizma i tekovina odbrambeno-oslobodila?kog rata 1992-1995, usvajanje zakona o zabrani negiranja holokausta i genocida.

Prioritet se daje rješavanju aktualnih pitanja tj. problema sadašnjosti i budu?nosti uz stvaranje uvjeta i podršku radu institucija koje istražuju prošlost, stradanja i zlo?ine, potrazi za svim nestalim osobama i kažnjavanju odgovornih za ratne zlo?ine. Tako?er je naglašen zna?aj regionalne suradnje, posebno sa susjednim zemljama – Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom kao osnova i za ja?anje unutarnje stabilnosti ekonomskog prosperiteta naših zemalja.

SDA je precizno definirala kakvom unutarnjem ure?enju BiH teži – ure?enje Bosne i Hercegovine kao republike, moderne, pravne, demokratske i regionalizirane države sa tri nivoa vlasti – lokalni, regionalni i državni i teritorijalnom organizacijom na temelju geografskih, historijskih i ekonomskih kriterija.

Sve naše deklaracije govore o zna?aju suradnje sa zemljama islamskog svijeta, posebno u sferi ekonomije i kulture uz zalaganje da Bosna i Hercegovina postane punopravna ?lanica Organizacije islamske konferencije kada se za to postigne unutarnji konsenzus.

Analiziraju?i odre?enu transformaciju Stranke od osnivanja do danas, možemo re?i da je to politika kontinuiteta, dogradnje i promjena, kontinuiteta temeljnih ciljeva (utvr?enih Programskom deklaracijom), dogradnje i izmjena zbog promijenjenih prilika i potrebe definiranja novih ciljeva. Mijenjala se i prilago?avala politika, ali i ljudi – jedan profil je za jedno vrijeme, drugi za neke druk?ije prilike itd.

 

aktualna politi?ka situacija

Dame i gospodo,

 

Politi?ka situacija u našoj zemlji ve? duže vremena je složena sa tendencijom daljnjeg usložnjavanja. To je posljedica, s jedne strane maksimalisti?kih i nerealnih zahtjeva za kakve nije mogu?e osigurati podršku drugih politi?kih subjekata, a sa druge strane politika minimalisti?kog pristupa i zadržavanja loših dejtonskih rješenja uz nastojanja da se ugrozi dostignuti napredak i integracija zemlje, iskrive istine o karakteru i odgovornosti za protekli rat i stradanja. Ni jedna ni druga politika ne pokazuju volju za dijalog, niti spremnost na kompromis. Time su oja?ane antibosanske, a razjedinjene snage integracije i ja?anja Bosne i Hercegovine.     

Ovakve tendencije po?ele su rušenjem Aprilskog paketa dobrih ustavnih i drugih reformi 2006. godine. Nažalost, vrijeme svakodnevno pokazuje da tada nije srušen samo ovaj paket reformi, ve? politika i duh dijaloga, dogovora i kompromisa za dobrobit BiH i svih njenih naroda i gra?ana. Te politike odbile su i prošlogodišnji zajedni?ki prijedlog ustavnih promjena, tzv. Butmirski paket koji su ponudile EU i SAD.

Ovaj prijedlog nudio je efikasniju i funkcionalniju državnu strukturu, brži put BiH prema ?lanstvu u NATO i EU i ukidanje viznog režima za zemlje EU od 01. januara 2010. godine te aplikaciju za kandidatski status za punopravno ?lanstvo u EU. Ne bi bilo riješeno sve, ali bismo imali bolja rješenja za 60% ustavnih pitanja. Rezultat svih ovih politka je isti – zadržavanje statusa quo, tj. loših dejtonskih rješenja. Jedino je SDA prihvatila ovaj paket jer je predvi?ao znatna poboljšanja u odnosu na postoje?a rješenja. Da li samo zato što nije bilo odjednom mogu?e riješiti sva pitanja treba odbiti ponu?eno? Smatramo da ne treba.      

Politika korak-po-korak, koja je do 2006. godine omogu?ila suštinske refrome i dala zna?ajne rezultate (umjesto 3 etni?ke i sukobljene vojske, BiH je dobila državno ministarstvo odbrane i multietni?ke Oružane snage ustrojene prema najvišim standardima NATO, Obavještajno-sigurnosnu agenciju, Državnu grani?nu službu, SIPA, Tužilaštvo i Sud BiH, Upravu za indirektno oporezivanje itd., uspostavljeno oko 60 novih državnih institucija, doneseno oko 500 zakona itd.) napuštena je isklju?ivo zbog li?nih i strana?kih interesa. Za ovakvu politiku imali smo podršku i me?unarodne zajednice pa smo rezultate postigli zahvaljuju?i i tome.      

Danas, 2010. godine, samo možemo konstatirati da su izgubljene za BiH i svakog našeg gra?anina ?etiri važne i dragocjene godine. Neodgovorna politika nerealnih obe?anja koja je 2006. godine dobila povjerenje gra?ana pokazala je kako je radila isklju?ivo za li?ne i strana?ke interese i time izigrala gra?ane. Ovakve politike nemaju podršku me?unarodne zajednice – Evropske unije, Sjedinjenih Ameri?kih Država itd.  

Me?unarodna zajednica otjelovljena u OHR od 2006. godine ima pasivnu poziciju kada je rije? o rješavanju problema u BiH i implementacija Dejtonskog sporazuma. ?ak se uzdržava od sankcioniranja antidejtonskog djelovanja. Prijatelji u MZ su spremni pomo?i BiH i nama, ali ne?e umjesto nas raditi naš posao. Osim toga, razo?arenje ne kriju ni Brisel i Vašington jer su neki politi?ari ve? dva puta – 2006. i 2009. godine odbili njihovu pomo? i realna rješenja.

Nažalost, još uvijek jedan znatan broj politi?ara, ali i javnosti, o?ekuje da ?e neko iz EU i SAD do?i da riješi probleme koje Bosna i Hercegovina ima danas i da ?e ta rješenja biti baš po njihovoj želji! Oni su postali i djelovali kao politi?ari u vremenima kada je me?unarodna zajednica radila umjesto bh. politi?ara i rješavala probleme u našoj zemlji. Nikako da shvate da moraju preuzeti odgovornost i raditi svoj posao, uz dogovor ali i hrabrost da se prave kompromisi, a ne samo nacionalisti?kim floskulama i populisti?kim teorijama povla?ivati bira?kom tijelu.

Umjesto poticanja dijaloga i dogovora, nama se danas svjesno i zlonamjerno plasiraju teorije zavjere protiv Bošnjaka zato što smo muslimani sa ciljem radikaliziranja bošnja?kog naroda u Bosni i Hercegovini. Ti krugovi napadaju OHR, EU i SAD kao antibošnja?ke, antimuslimanske, zagovaraju?i nekakvu tzv. bošnja?ku i muslimansku BiH itd. Od te pri?e koristi imaju samo pojedinci i(li) grupe koje to ?ine zbog li?nih ili grupnih interesa. Oni svjesno radikaliziraju Bošnjake kako bi sebe predstavili kao njihove jedine zaštitnike.

Takve snage me?u Bošnjacima se veoma ?esto pozivaju na rahmetli Aliju Izetbegovi?a i predavljaju kao zaštitnici njegova lika i djela. Zato je važno da se ovom prilikom podsjetimo temelja politi?ke filozofije Alije Izetbegovi?a:

-          stalni dijalog, dogovor i hrabrost da pravi kompromis (za dobrobit Bosne i Hercegovine, razgovarao je sa svima, pa ?ak i sa ratnim zlo?incima!, i imao hrabrosti da potpiše Dejtonski sporazum);

-          realna politika, korak-po-korak, ali stalno naprijed;

-          sura?ivao je sa MZ, EU i SAD svjestan njihovog zna?aja i mo?i, siguran da bi bez njih sve bilo mnogo teže i gore;

-          jasan stav i viziju Bosne i Hercegovine kao države ravnopravnih naroda po mjeri svih bh. gra?ana i komotnu za sve.

 

Upravo oni rade suprotno politi?koj filozofiji Alije Izetbegovi?a! Aktualno rukovodsto slijedi put i politi?ku filozofiju Alije Izetbegovi?a, rukovodstvo koje je demokratski izabrano, neki i za njegova života.

Najve?a opasnost za Bosnu i Hercegovinu jeste organizirani kriminal i korupcija, a nacionalizam, tzv. zaštita etni?kih interesa Bošnjaka, Srba i Hrvata je paravan za ostvarivanje grupnih, pojedina?nih materijalnih, pa ?ak i kriminalnih interesa.

Šta i kako dalje? Onako kako je radio i kako nas je u?io rahmetli Alija Izetbegovi?! Stalni dijalog, dogovor, hrabrost za kompromise, korak – po – korak, ali stalno naprijed. Nažalost, u sadašnjim odnosima i periodu do oktobra ova politika nema potrebnu ve?inu. Uvjereni smo da ?e gra?ani nakon iskustva u protekle 4 izgubljene godine ponovno dati podršku realnoj i umjerenoj politici SDA.   

 

zaklju?na razmatranja

Dame i gospodo,

 

Mi smo nakon Kongresa izvršili odre?ene promjene, poboljšanje u radu Stranke. Rekonstruirali smo Savjet Stranke – važnu instituciju koja ima 370 uglednih javnih,  privrednih, prosvjetnih, kulturnih radnika zaduženih za razne oblasti ekonomske, socijalne, zdravstvene, obrazovne, osbrambeno.sigurnosne i vanjske politike.

Ovih dana izvršili smo izmjenu i dopunu Statuta Stranke i na taj na?i oja?ali demokratske procese, osigurali efikasniji i odgovorniji rad i bolje funkcioniranje Stranke. Izbore i ostanak na pozicijama uvjetovali dobrim izbornim rezultatima, ograni?ili broj mandata, oja?ali središnji nivo organizacije Stranke itd. Za to smo uspjeli osigurati dvotre?insku ve?inu. Normalno, Statut je živo tkivo koje ?emo nastaviti mijenjati i poboljšavati prema potrebama i prilikama. Suštinske i korjenite izmjene možemo izvršiti na kongresu. Uostalom, mi smo i sa prethodnim Statutom održali lekciju iz demokracije drugim strankama na Petom kongresu. Pokazali smo demokratski kapacitet i ostali jedinstveni. U drugim strankama, predsjednici se biraju javnim glasanjem, a ako je glasanje tajno, onda nema izbora jer postoji samo jedan kandidat.

Raspala se Jugoslavija, ali se SDA opet ujedinila. Sutra ?emo nakon 18 godina ponovno sastaviti ono što je rat rastavio – održat ?emo prvu sjednicu Koordinacije SDA i srodnih stranaka sa prostora bivše Jugoslavije u ?ijem ?e sastavu biti organizacije SDA BiH, Slovenije, Hrvatske, Sandžaka, Kosova, Makedonije i Bošnja?ka stranka Crne Gore. Ova koordinacija radit ?e na suradnji SDA sa prostora bivše Jugoslavije i unapre?enju prijateljskih odnosa država u kojima djelujemo. Sura?ivat ?emo u mnogim oblastima, a SDA BiH ?e posebno biti od pomo?i u rješavanju problema koje imaju u tim državama.

 

izborna platforma

Dame i gospodo,

 

Od danas moramo sve snage usmjeriti na izbore. Osim dobrog programa i izborne kampanje, za uspjeh je neophodno jedinstvo Stranke. Kada smo jedinstveni, možemo sve pobijediti. Iza nas je Kongres, bilo je dosta unutarstrana?kih razgovora, polemika itd. Sada se moramo okrenuti izborima, moramo pobijediti zbog našeg naroda i gra?ana, zbog Bosne i Hercegovine.

Mi smo odgovorna, državotvorna i temeljita stranka. Gra?ani o?ekuju da takvi budemo i dalje. Od nas se o?ekuje da dobijemo podršku i odgovorno vodimo našu državu u napredak i prosperitet, sigurnost i ?lanstvo u EU i NATO. Ne smijemo ih razo?arati, ne smijemo državu prepustiti neozbiljnim i neodgovornim politikama.

 

Dame i gospodo,

 

Izborni štab i Savjet Stranke, pripremaju izbornu platformu.

Ve? imamo odranije spremne odgovore i prijedloge rješenja polliti?kih pitanja uklju?uju?i i ustavnu reformu. Znamo kako treba rješavati niz ekonomskih i socijalnih pitanja. Kongres je jasno definirao naše stavove kada je u pitanju reforma zdravstvenog osiguranja koja treba da svakom bh. gra?aninu omogu?i da sa zdravstvenom knjižicom može koristiti zdravstvene usluge i dobiti zdravstvenu zaštitu u svim zdravstvenim ustanovama. Poznati su i naši stavovi o jedinstvenim osnovama obrazovanja u BiH, odnosno prema dijaspori i povratku izbjeglih i raseljenih. Bora?ka populacija, briga o porodicama poginulih branilaca BiH, šehida, ratnih vojnih invalida i demobilisanih boraca je jedno važno pitanje kojem je SDA uvijek posve?ivala pažnju i tragala za rješenjima za razliku od ostalih koji su samo podržavali bora?ku populaciju ili ih poticali na proteste, a ništa konkretno nisu uradili na rješavanju njihovih problema.

Mi uglavnom imamo stavove i prijedloge rješenja, ali kako to realizirati? I sa kime? Da li možemo osigurati podršku drugih politi?kih stranaka, posebno iz srpskog i hrvatskog naroda? Nadalje se postavlja se pitanje šta je od toga realno? Šta možemo ispuniti imaju?i u vidu ekonomsku i finansijsku situaciju, odnosno mogu?nosti?. Teško, ali ako dobijemo ubjedljivu podršku, mi ?emo znati i kako, i sa kime!

SDA ?e sada dominantna mjesta u izbornoj platformi posvetiti pitanju ekonomskog razvoja i zapošljavanja.

Mogu?nosti ekonomskog razvoja i zapošljavanja posebno vidimo u oblasti izgradnje infrastrukture, energetskih objekata i razvoja poljoprivrede.

Moramo bh. infrastrukturu integrirati u prostor Evropske unije. U narednom periodu 2010-2014, osim gradnje autoceste na koridoru 5c za šta su osigurana sredstva putem kredita, a putem koncesija ili kroz javno-privatno partnerstvo, planiramo graditi brzu cestu Lašva - Donji Vakuf i autocestu Tuzla-Orašje. Ukupno 140 km autoceste i brze ceste. Isto tako, radit ?emo na obnovi i rekonstrukciji željeznica FBiH kako na trasi koridora, tako i pruge Br?ko - Banovi?i i Doboj – Tuzla –Zvornik.

Energetski sektor predvi?a kako gradnju elektrana, tako i alternativnog gasovoda Bosanski Brod – Zenica. To zahtijeva zakonsko ure?ivanje ove oblasti, prvenstveno donošenje zakona o javno-privatnom partnerstvu kako bi se osigurala transparentnost, nediskriminacija, energetska efikasnost, ekonomi?nost i ekološki uvjeti u skladu sa evropskim standardima.

Investicije u oblasti infrastrukture i energetskog sektora zna?e upošljavanje 20.000 radnika. To je i razvoj gra?evinske operative i privrednih grana koje prate ove investicije. Moramo osigurati da za ova ulaganja predkvalifikacioni zahtjevi budu prilago?eni realitetu bh. gra?evinskih firmi.

Poljoprivreda je sigurno jedna od privrednih grana u kojoj su neophodne radikalne izmjene strateških opredjeljenja. To zna?i aktivirati ljudske i prirodne potencijale, pove?ati zaposlenost. Poticajima pove?ati konkurentnost doma?ih proizvoda. Posebno poticaje za  proizvodnju mesa, mlijeka, uzgoj ribe, sjemena, sadnog materijala, vo?a i povr?a, ljekovitog bilja itd. Na taj na?in, osim dodatnog zapošljavanja, smanjit ?e se i vanjskotrgovinski deficit.

Za ove ekonomske projekte važno je osigurati monetarnu stabilnost i ja?anje fiskalne održivosti (efikasniji mehanizmi za ubiranje javnih prihoda, ja?anje Uprave za indirektno oporezivanje, Fiskalno vije?e, reforma poreske uprave, smanjenje sive ekonomije, stvaranja uvjeta za diferenciranu stopu PDV).

Posebnu pažnju posvetit ?emo prostornom planiranju što je interes i pretpostavka za sveukupan razvoj op?ina, regija i države. Prirodne resurse moramo ?uvati i efikasno koristiti za sve nas i budu?e generacije. Isto tako moramo rasteretiti privredu, smanjiti administraciju itd.

 

Dame i gospodo,

 

Pitaju nas kakva je to SDA. Mi kažemo SDA je i bosanska, i narodna, i evropska. Bosanska po svom programu, narodna jer izvire iz naroda i baštini tradicionalne bosanske vrijednosti, evropska jer je naša politika prihvatanje demokratskih evropskih vrijednosti uz o?uvanje bh. identiteta. Naravno, bosansko i evropsko ni u kom slu?aju nisu me?usobno suprotstavljeni, niti isklju?uju jedno drugo. Naprotiv, me?usobno su veoma komplementarni, posebno kada imamo zajedni?ki cilj – državu Bosnu i Hercegovinu.

Pitaju nas šta je nacionalni Program SDA? Za šta se bori SDA?

Mi jednostavno, u tri rije?i kažemo:

Država Bosna i Hercegovina – zajednica ravnopravnih naroda Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih gra?ana.

Kakva država? Mi kažemo – demokratska, pravna, gdje se poštuju ljudska prava i slobode. Decentralizirana i multietni?ka u kojoj ?e naše razlike biti naše prednosti, a ne razlozi za sukobe. A kada imamo državu, zakone i institucije, tada najbolje štititimo naša etni?ka, vjerska i ljudska prava i slobode.

Koja je razlika izme?u SDA i drugih stranaka? Mi smo imali hrabrosti da donosimo sudbonsone odluke – osnivanje Stranke, neovisnost, odbrana, Dejtonski mirovni sporazum itd.). Imali smo hrabrosti da u interesu Bosne i Hercegovine i njenih gra?ana pravimo kompromise (reforma odbrambenog, sigurnosnog, poreskog, carinskog sistema itd.). Drugi to nisu imali.

Bi(va)lo je i teže, pa smo uspjeli. Uvjeren sam da ?emo biti jedinstveni i uz Božiju pomo? pobijediti na izborima, i to ubjedljivo.

Danas želimo poslati dvije poruke – onima koji žele Bosnu i Hercegovinu i onima koji rade na njenoj podjeli:

1.        Sve koji žele Bosnu i Hercegovinu pozivamo na dijalog i dogovor za ure?enje Bosne i Hercegovine kao države ravnopravnih naroda i gra?ana, u kojoj ?emo se svi – Bošnjaci, Srbi, Hrvati i svi drugi osje?ati slobodno i gdje ?e naše razlike biti naša prednost, a ne razlog za sukobljavanje!

        Pozivamo vas na beskompromisnu borbu protiv kriminala jer je to danas najve?a prijetnja  

        Bosni i Hercegovini i njenim gra?anima!

2.        Onima koji razmišljaju ili pokušavaju raditi na podjeli ili svojatanju Bosne i Hercegovine poru?ujemo:

NE?EMO TO DOPUSTITI, kao što nismo dopustili 1992-1995!

Neka Bog ?uva Bosna i Hercegovinu!