2006-05-26
Govor predsjednika SDA Sulejmana Tihi?a povodom obilježavanja 16. godišnjice SDA
U ovakvim prilikama, obi?aj je da se kratko osvrnem na pre?eni put Stranke od politi?kog saveza gra?ana Jugoslavije koji pripadaju muslimanskom kulturno-povijesnom krugu, do današnje SDA, definirane kao narodna stranka politi?kog centra, otvorena za sve gra?ane Bosne i Hercegovine koji prihvataju njene programske ciljeve

Draga bra?o i sestre, Dame i gospodo, Dopustite mi da vas, u ime rukovodstva SDA, poselamim i pozdravim. Izražavam zadovoljstvo što su sa nama sunarodnici i predstavnici sestrinskih stranaka iz Slovenije, Hrvatske, Sandžaka, Ogranka SDA za Zapadnu Evropu itd. Drago mi je da su ovdje i potpisnici Saop?enja za javnost Inicijativnog odbora za osnivanje SDA (27. 03. 1990.). Danas su sa nama i ?lanovi rukovodstva i zastupnici Stranke iz prethodnih saziva. Sa nama su i predstavnici drugih politi?kih stranaka. Tu su i predstavnici me?unarodne zajednice i diplomatskog kora. Dame i gospodo, U ovakvim prilikama, obi?aj je da se kratko osvrnem na pre?eni put Stranke od politi?kog saveza gra?ana Jugoslavije koji pripadaju muslimanskom kulturno-povijesnom krugu, do današnje SDA, definirane kao narodna stranka politi?kog centra, otvorena za sve gra?ane Bosne i Hercegovine koji prihvataju njene programske ciljeve SDA je nastala u vremenu velikih promjena na evropskoj politi?koj sceni, a tako i bivšoj Jugoslaviji. Sa historijske scene odlazio je sistem diktature, jednoumlja, ekonomskih i socijalnih projekata izvan realnih mogu?nost i sistem gulaga i golih otoka, montiranih procesa itd. To je bilo vrijeme raspada Sovjetskog saveza i Varšavskog pakta, rušenja Berlinskog zida i ujedinjenja Njema?ke. Na prostoru bivše Jugoslavije odvijala su se dva me?usobno suprotstavljena procesa. Na jednoj strani su snage koje su se zalagale za unitarnu Jugoslaviju, ograni?enje samostalnosti republika i pokrajina, a na drugoj oni koji su se zalagali za ja?anje samostalnosti republika, odnosno tzv. labavu federaciju ili konfederaciju. Bio je to period ja?anja nacionalizma i velikodržavnih projekata, planova o podjeli Bosne i Hercegovine i osporavanjem nacionalnog identiteta Muslimana. U takvim uvjetima održava se Osniva?ka skupština SDA, kao izraz težnje Muslimana da slobodno i na demokratski na?in izražavaju svoju politi?ku volju, ostvaruju politi?ka i druga prava, štite i razvijaju kulturne vrijednosti. Usvaja se Programska deklaracija, u kojoj se SDA zalaže za o?uvanje Jugoslavije kao zajednice ravnopravnih naroda, demokraciju kao vladavinu zakona, a ne dominaciju ve?ine, ljudska prava, punu nacionalnu ravnopravnost svih naroda i narodnosti, slobodu vjere, denacionalizaciju, ekonomske reforme, izmjene u strukturi i odnosima prava svojine, ukidanje verbalnog delikta, upozoravanje da bi eventualni zahtjevi za reviziju unutarnjih granica mogli dovesti do sukoba sa nesagledivim posljedicama, jugoslavensku opciju rješavanja krize na Kosovu, autonomiju Sandžaka itd. U svom obra?anju na Osniva?koj skupštini, rahmetli Alija Izetbegovi? najviše je govorio o Bosni i Hercegovini, stanju, prilikama i opasnostima od svojatanja i podjele. Tom prilikom, istakao je: Postoje oni koji govore da je Bosna srpska, kao i oni koji kažu da je Bosna hrvatska. Ali ima i onih – zašto ne re?i – koji sa jednakom agresivnoš?u tvrde da je Bosna samo muslimanska. Sa jednakom odlu?noš?u mi odbacujemo sve tri ove tvrdnje. Muslimansko svojatanje Bosne jednako prijeti njenoj dezintegraciji, haosu, kao i srpsko, hrvatsko svojatanje. Ostaje nam, dakle, ono da je Bosna i muslimanska, i srpska, i hrvatska!. Smatram da je to važno ponoviti i danas, jer Bosna i Hercegovina može opstati samo ako je podjednako i bošnja?ka, i srpska, i hrvatska, i to na svakom njenom dijelu. Uslijedili su izbori, Prvi kongres, nezavisnost, referendum, me?unarodno priznanje, agresija i odbrana, mirovni sporazum, izbori 1996., obnova, Drugi kongres, opet izbori 1998., 2000., Tre?i kongres, izbori 2002., pa 2004. godine, ?etvrti kongres 2005. godine. U datim historijskim okolnostima i uglavnom nepovoljnom odnosu snaga trebalo je donositi važne odluke. Smatram da je SDA obavila svoju historijsku misiju i donijela ispravne odluke po najvažnijim pitanjima, od nastojanja da se sa?uva Jugoslavija kao zajednica ravnopravnih naroda, a kada to nije bilo mogu?e, borbe za neovisnost, referenduma, me?unarodnog priznanja, odbrane od agresije, zaklju?enja mira, obnove zemlje itd. Analiziraju?i odre?enu transformaciju Stranke od osnivanja do danas, možemo re?i da je to politika kontinuiteta, dogradnje i promjena, kontinuiteta temeljnih ciljeva (utvr?enih Prgramskom deklaracijom), dogradnje i izmjena zbog promijenjenih prilika i potrebe definiranja novih ciljeva. Bilo je ponekad nesnalaženja, grešaka i svega što višegogodišnja vlast u teškim vremenima nosi sa sobom. To je dovelo do gubljenja podrške gra?ana, što se odrazilo na izborima 1998. i 2000. godine, kada smo prešli u opoziciju. Vrijeme djelovanja u opoziciji iskoristili smo za odre?ene promjene, bolju organizaciju i prilagodili svoje djelovanje izmijenjenim prilikama. Novo rukovodstvo nastavilo je slijediti politiku, ciljeve i vrijednosti osniva?a Stranke, normalno, prilago?eno uvjetima i prilikama u kojima djeluje. Redoslijed ciljeva je nešto izmijenjen. Dati su odgovori na nova pitanja, druk?ija je retorika. Sada više govorimo o evropskim i drugim integracijama, univerzalnim ljudskim pravima i slobodama. Svakako, vodimo ra?una i o nacionalnim interesima, kulturi i tradiciji Bošnjaka, posebno gdje su ugroženi. Devetnaestog oktobra 2003. godine, Alija Izetbegovi? preselio je na ahiret. To je, tako?er, bio jedan od prijelomnih momenata za Stranku. Neki su je pokušali destabilizirati, ali u tome, hvala Bogu, nisu uspjeli. Sa?uvali smo jedinstvo i ponovno ostvarili uspjeh. Dame i gospodo, Na 4. kongresu definirana je politi?ka pozicija SDA: - kao bh. narodne stranke politi?kog centra, otvorene za sve gra?ane koji prihvataju njene programske ciljeve, - koja prihvata evropske vrijednosti i standarde, - ?lanstvo u NATO i Evropskoj Uniji, uz o?uvanje tradicionalnih vrijednosti i bosanskog identiteta, - koja se zalaže za gra?ansko društvo i vladavinu prava, - baštini vrijednosti antifašizma, na ?emu su sazdani Evropska Unija i demokratski svijet, a protivi svim oblicima diskriminacije i totalitarizma. Isto tako, opredijelili smo se da prioritet naše politike u narednom mandatnom periodu bude zalaganje za: - izmjene ustavnog ure?enja – Republiku Bosnu i Herceovinu kao gra?ansku, decentraliziranu državu, sa tri nivoa vlasti – lokalni, regionalni i državni, - afirmaciju bosanskohercegova?kog identiteta kao zajedni?ke odrednice svih gra?ana i ja?anja osje?aja pripadnosti državi Bosni i Hercegovini, - izgradnju povjerenja me?u narodima i gra?anima, za šta je preduvjet utvr?ivanje istine o karakteru proteklog rata i stradanjima gra?ana, - provo?enje reformi na putu u evroatlantske integracije. SDA je aktivno sudjelovala u radu Evropske narodne stranke. ?etvrtom kongresu SDA prisustvovao je njen predsjednik Wilfred Martens, a ja sam ove godine sudjelovao u radu kongresa Evropske narodne stranke. Bosanska orijentacija Stranke, ne samo po programu, ve? i sastavu ?lanstva, u interesu je svih naroda i gra?ana. Sa ovakvom strankom, lakše ?emo ostvariti programske ciljeve, posebno modernu, funkcionalnu i prosperitetnu državu Bosnu i Hercegovinu. Relativno mali narodi u Evropi, svoju sigurnost i prosperitet mogu najbolje ostvariti u demokratskim integracijama. Sužavanje djelovanja samo ili pretežno na nacionalno i vjersko, u ovakvom okruženju i vremenu, nije dobro ni za naš narod. Afirmacija bosansko(hercegova?ko)g identiteta ne zna?i negiranje nacionalnog i vjerskog identiteta bilo kojeg gra?anina. Naprotiv! Ravnopravnost naroda, zaštita i unapre?enje etni?kih vrijednosti predstavlja temelj Bosne i Hercegovine. Etni?ka prava moraju biti me?usobno uskla?ena i nemogu biti suprotna interesima države Bosne i Hercegovine i univerzalnim ljudskim pravima i slobodama. Zato vjerujem da ?e svi koji su nas do sada podržavali i dalje ostati uz nas. Stoga smatram da je vrijeme isklju?ivo monoetni?kih stranaka prošlo i da za njih u budu?nosti nema mjesta na evropskom putu Bosne i Hercegovine. Dame i gospodo, Aktualnu politi?ku situaciju karakteriše nekoliko važnih procesa. U prvom redu, to su aktivnosti na provo?enju reformi fiskalnog, obrazovnog, administrativnog, pravosudnog, sigurnosnog i odbrambenog sistema. Ove aktivnosti odvijaju se u skaldu sa usvojenim zakonima. Postoji zastoj u realizaciji usvojenog politi?kog sporazuma o reformi policije zbog protivljenja iz RS. Iako su amandmani na Ustav Bosne i Hercegovine, kao prva faza reforme ustavnog sistema, dobili podršku ve?ine gra?ana i preko 60% zastupnika Zastupni?kog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine, nisu usvojeni jer su nedostajala 2 glasa. Razo?arenje i zabrinutost zbog neusvajanja amandmana i propuštene šanse izrazili su Sjedinjene Ameri?ke Države, Evropska unija, Vije?e Evrope, OSCE itd. Osim što je zaustavljena reforma ustavnog sistema i dovedena u pitanje druga faza, neusvajanje amandmana može imati dugoro?no štetne posljedice po Bosnu i Hercegovinu. Postoji opasnost radikalizacije politi?ke situacije na svim stranama, umjesto da se skoncentrišemo na rješavanje ekonomskih, socijalnih i životnih pitanja, postoji opasnost da izborna kampanja dobije nacionalisti?ke dimenzije, što nije dobro za Bosnu i Hercegovinu. Posljedica neusvajanja amandmana jeste i zastoj u reformi policije, ali može dovesti u pitanje ostale reformske procese. Najnovija zbivanja u državnom parlamentu upravo to potvr?uju. U svakom slu?aju, zbog neusvajanja amandmana bit ?e usporen put Bosne i Hercegovine prema EU i NATO. Sa sadašnjim nadležnostima i institucijama, Bosna i Hercegovina ?e teško i sporo ispunjavati uvjete za ?lanstvo u evroatlantskim strukturama. U ovom trenutku ne mogu predvidjeti sve mogu?e posljedice neusvajanja amandmana i veoma smo zabrinuti zbog toga. Odgovornost snose stranke i pojedinci koji su glasali PROTIV amandmana. Dame i gospodo, SDA ostaje dosljedna u zahtjevima za utvr?ivanje istine o svim gra?anima na podru?ju cijele Bosne i Hercegovine. Svaka žrtva zaslužuje dužno poštovanje, a porodice nestalih i ubijenih istinu o svojim najbližim. Žrtve se ne mogu dijeliti po nacionalnim, vjerskim ili teritorijalnim kriterijima. Zato smo protiv komisije koja bi po nacionalnim kriterijima utvr?ivala istinu o stradanjima Srba, Hrvata, Bošnjaka i drugih u Sarajevu. Neprihvatljivo je i licemjreno formirati komisiju za Sarajevo, a unato? stotinama otkrivenih masovnih grobnica ne tražiti komisju za Prijedor, Zvornik, Br?ko, Višegrad, Fo?u, banja Luku i brojna druga stratišta! Srebernica je nešto drugo i ne može se ni sa ?im porediti! Haški tribunal, Ujedinjene nacije, Vlada RS, brojne doma?e i inozemne vladine i nevladine organizacije potvrdile su i priznale genocid u Srebrenici. Zbog istine, na ?ijim temeljima jedino možemo graditi boilju budu?nost. neophodno je formiranje jedinstvene državne komisije koja ?e raditi na utvr?ivanju istine o stradanju svih gra?ana svuda u Bosni i Hercegovini. Svakako da sudovi i druge institucije moraju raditi svoj posao kada je u pitanju kažnjavanje ratnih zlo?inaca i zadovoljenje pravde. Ne smijemo dozvoliti da se pitanje istine i pravde politizira kako u posljednje vrijeme ?ine predstavnici i institucije iz RS. To nije dobro, kako zbog istine i pravde, tako i zbog žrtava i njihovih porodica. Zato oštro osu?ujemo bojkot rada Parlamenta Bosne i Hercegovine od strane poslanika iz RS kao antidejtonski ?in i pozivamo ih da se vrate i nastave raditi u Parlamentu. Dveteg maja ove godine okon?ana je rasprava po Tužbi Bosne i Hercegovine protiv Državne Zajednice SCG zbog kršenja konvencije o spre?avanju genocida. Ova tužba nije usmjerena brotiv bilo kojeg naroda, niti protiv dobrosusjedskih odnosa. Samo na temeljima istine i pravde možemo graditi bolju budu?nost. Presuda u ovom predmetu važna je kako zbog prošlosti, istine i pravde, tako i zarad budu?nosti. Dame i gospodo, Zbivanja u regionu se na odre?eni na?in, više ili manje, reflektiraju na situaciju u Bosni i Hercegovini. Odluka o nezavisnosti Crne Gore i budu?em statusu Kosova svakako su važna pitanja u ukupnoj stabilizaciji regiona. Podržavamo slobodno izraženu volju gra?ana Crne Gore i opredijeljeni smo graditi prijateljske i dobrosusjedske odnose sa samostalnom Crnom Gorom na zajedni?kom putu prema evroatlantskim strukturama. Budu?i status Kosova treba da bude rješavan mirnim putem, pregovorima Beograda i Prištine na principima Kontakt-grupe, što podrazumijeva i osigravanje kolektivnih prava nealbanskog stanovništva shodno evropskim standardima. U svakom slu?aju, odlu?no odbacujemo bilo kakvo dovo?enje u vezu statusa Kosova sa teritorijalnim integritetom i suverenitetom Bosne i Hercegovine. Suradnja sa Haškim tribunalom preduvjet je na putu naših zemalja prema evroatlantskim strukturama. Zabirnuti smo zbog prekida pregovora EU sa SCG zbog nehapšenja Ratka Mladi?a i drugih zlo?inaca. To je, ujedno, i upozorenje Bosni i Hercegovini da moramo u?initi sve kako bi Radovan Karadži? i ostali ratni ratni zlo?inci bili uhapšenii predati Tribunalu. Dame i gospodo, Trajno opredjeljenje SDA je unapre?enje suradnje i prijateljskih odnosa sa susjedima. Naš interes je da Bosna i Hercegovina što prije postane ?lanica NATO, EU itd. Isto tako smatramo da je važno da smo u tom procesu priklju?enja EU i NATO zajedno sa našim susjedima. Samo tako možemo osigurati trajan mir, stabilnost i prosperitet u regionu. Unapre?enje i razvijanje prijateljskih odnosa sa Sjedinjenim Ameri?kim Državama u vrhu je naših prioriteta. Tako?er treba više raditi na unapre?enju i razvijanju svestranih odnosa sa zemljama islamskoga svijeta, posebno u oblasti ekonomije. Iseljeništvo i dijaspora treba da budu jedan od važnih mostova suradnje sa drugim državama, ali i šansa za razvoj Bosne i Hercegovine. Podržavamo rad i aktivnosti udruženja bh. gra?ana radi regulisanja njihovih prava u zemljama prijema, rade?i na zaklju?ivanju me?udržavnih ugovora u oblast socijalne i zdravstvene zaštite, obrazovanja, kulture, dvojnog državljanstva itd. Dame i gospodo, Vrijeme je pokazalo da Bosna i Hercegovina ima perspektivu samo sa realnom politikom, tj. korak po korak, pritom uvažavaju?i razli?itosti i ?injenicu da ona mora i treba da bude po mjeri svih njenih naroda i gra?ana. Svjesni smo želje i potrebe da se ide brže, ali isto tako da se stvari u Bosni i Hercegovini mogu rješavati samo dogovorom i kompromisom. U Bosni i Hercegovini se najbolje dokazuje teza da je politika vještina mogu?eg. Ne mislimo svi isto o Bosni i Hercegovini, niti je jednako volimo. Zbog toga moramo biti odgovorni kako bismo izbjegli podjele i sukobe, i sa?uvali mir. Radikalizacija stanja nije dobra i ide na štetu svih nas. Naša odgovornost je ve?a jer ?esto moramo praviti ustupke i kompromise koji ponekad nisu popularni. Me?utim, ti kompromisi moraju biti principijelni i voditi rješavanju problema za dobrobit Bosne i Hercegovine. Mi nemamo i nikada nismo imali alternativu! Naša domovina je Bosna i Hercegovina! Moramo ?initi sve da je sa?uvamo i da u njoj nama, našoj djeci i budu?im generacijama bude bolje. Zato ovoj stranci nije svojstveno uskostrana?ko djelovanje. Dame i gospodo, Ovo je izborna godina, kada vršimo rekapitulaciju do sada u?injenoga i definiramo naš izborni program. To je prilika da analiziramo rad svih nas, kako pojedina?no, zako i zajedno. Bez obzira na odre?ena nesnalaženja, greške, propuste, uvjeren sam da smo ve?im dijelom ispunili naša izborna obe?anja. O tome ?emo detaljnije govoriti drugom prilikom. O?ekujem da ?e na narednim izborima SDA potvrditi poziciju ubjedljivo najja?e politi?ke stranke u Bosni i Hercegovini, da ?emo biti izborni pobjednici u 6 kantona – Sarajevski, Tuzlanski, Zeni?ko-Dobojski, Unsko-Sanski, Srednjebosnaski i Bosanskopodrinjski, a u ostalim biti druga stranka po rezultatima. Uvjeren sam da ?emo u RS zadržati poziciju najja?e nesrpske stranke, a u Federaciji BiH ostati najja?a stranka. Isto tako smatram da ?e naši kandidati biti izabrani na pozicije potpredsejdnika RS i ?lana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Za ovakav rezultat, važno je i potrebno puno jedinstvo Stranke. Postavljene ciljeve možemo ostvariti samo ako smo jedinstveni. Naši gra?ani znaju – SA JAKOM SDA, JAKA JE I BiH! Hvala.