2006-12-09
Govor predsjednika SDA Sulejmana Tihi?a na Petoj redovnoj sjednici Glavnog odbora SDA
I dalje je složena i teška ekonomska i socijalna situacija. Nema jasnih odgovora i planova za poboljšanje takvoga stanja, po?ev od okon?anja procesa privatizacije – do decidnih planova ekonomskog razvoja zemlje. Komplicirani sistem u Federaciji BiH otežava ekonomski razvoj i investiranje, posebno iz inozemstva.

Poštovani ?lanovi Glavnog odbora, Dame i gospodo, selam alejkum i dobar dan! Op?e napomene Aktualnu politi?ku situaciju karakteriše nekoliko uporednih procesa. U prvom redu, to su rezultati op?ih izbora i problemi uspostave vlasti. Mogu?e su razne kombinacije, a izme?u partnera postoje znatne razlike. Zatim, zastoj i problemi u provo?enju ve? usvojenih reformi. Prije svega, to su problemi implementacije sporazuma o reformi policije, raspodjele prihoda od indirektnog oporezivanja itd. Ti problemi uglavnom dolaze iz RS i uzrokovali su neispunjavanje uvjeta za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Evropskoj uniji. Neuspjeh prve faze reforme ustavnog sistema doveo je do radikalizacije prilika u Bosni i Hercegovini i oja?ao antireformske snage koje su, po prirodi stvari, protiv bilo kakvih promjena, odnosno koje žele zadržati staus quo . Zadržavanje postoje?eg sistema na nivou Bosne i Hercegovine, tako i entiteta, jeste smetnja daljnjem razvoju i integraciji države. I dalje je složena i teška ekonomska i socijalna situacija. Nema jasnih odgovora i planova za poboljšanje takvoga stanja, po?ev od okon?anja procesa privatizacije – do decidnih planova ekonomskog razvoja zemlje. Komplicirani sistem u Federaciji BiH otežava ekonomski razvoj i investiranje, posebno iz inozemstva. Pasivna registracija bira?a pokazuje da je u Federaciji Bosne i Hercegovine novih 370 000 bira?a, od kojih je najve?i broj prognanika i raseljenih lica iz op?ina u RS. To donekle zna?i legalizaciju etni?kog ?iš?enja . Ovo je zabrinjavaju?i podatak jer govori da nismo u potpunosti uspjeli provoditi politiku održivog povratka. Na jednoj strani, u tzv. kantonima sa bošnja?kom ve?inom zabilježen je trend ekonomskog rasta po svim parametrima. Na drugoj strani, prognanici i izbjeglice kada se vrate u svoje prijeratne domove, su?eni su sa problemima materijalne egzistencije, nezaposlenosti, zdravstvene zaštite, obrazovanja, penzionog osiguranja itd. Nažalost, nismo uspjeli adekvatno aspodijeliti sredstva, niti smo pokazali dovoljno solidarnosti. Lokalne zajednice – kantoni zatvorile su se u sebe, ne vode?i ra?una kako o drugim kantonima, tako ni o povratku u RS. Kada se tome doda namjera me?unarodne zajednice da visokog predstavnika transformira u specjalnog predstavnika EU i ukine bonske ovlasti, onda imamo dovoljno razloga za ozbiljnu zabrinutost, možda više nego ikada od potpisivanja Dejtonskog sporazuma do sada. Aktivnosti me?unarodne zajednice u rješavanju problema u Bosni i Hercegovini sve su manje. Neke zemlje, koje su do sada imale aktivniju ulogu, kao npr. SAD, nakon odbijanja projekta prve faze ustavnih amandmana, pokazuju manju zainteresiranost za rješavanje nekih pitanja, u ?emu su dosada imale odlu?uju?u ulogu. Bosanskohercegova?ke institucije i politi?ari još uvijek ne pokazju spremnost da se samostalno, bez u?eš?a me?unarodne zajednice, dogovaraju i rješavaju probleme. Prošlo je 7 mjeseci od neusvajanja amandmana. Oni koji su bili protiv, još uvijek nisu ponudili bolji prijedlog koji ima podršku svih. Ne vidim da uop?e imaju namjeru to u?initi. Neki nikako ne žele shvatiti da me?unarodna zajednica više ne?e rješavati naše probleme i raditi naš posao. Doga?anja u regionu tako?er uti?u na prilike u našoj zemlji. U prvom redu, to je odluka o nezavisnosti Crne Gore i predstoje?a odluka o statusu Kosova. Refleksija na te procese bile su izjave o mogu?em referendumu za otcjepljenje RS (ali i drugim vrstama „referenduma\"), obnavljanju specijalnih odnosa entiteta RS sa Srbijom itd. Op?enito gledano, postoji nezadovoljstvo na svim stranama. Kod Bošnjaka – zato što se problemi rješavaju presporo. Ovo nije onakva Bosna i Hercegovina kakvu su željeli, za koju su se borili i živote i zdravlje dali njeni najbolji sinovi i k?eri. Napredak je vidljiv, ali sve ide presporo. Problemi održivog povratka, nezaposlenost, nezadovoljstvo bora?ke populacije, penzionera, socijalnih kategorija. Pravda je tako?er još uvijek (pre)spora. Nezadovoljstvo je prisutno i me?u bosanskim Srbima. Sve im je više jasno da RS nije ono što im je obe?avano da ?e biti – nije država samo srpskog naroda. Sve je manje srpske, a sve više bosanske države. Više nemaju vojsku, carine, obavještajnu službu, ukidaju se srpska obilježja – himna Bože pravde, grb Nemanji?a, poništen je Zakon o slavama i svetkovinama, neminovna je reforma policije itd. Normalno, mi mislimo da je RS još previše jaka, previše ima nadležnosti koje joj još uvijek daju atribute države. Kada je rije? o bh. Hrvatima, oni su, prije svega, nezadovoljni ?injenicom da ih je sve manje, da ih je gotovo upola manje u odnosu na 1991., te da ih u nekim krajevima Bosne i Hercegovine više gotovo i nema. Osje?aju se majoriziranim, bez obzira na postoje?e ustavne mehanizme zaštite. Na to uti?u rasprostranjeni kriminal i korupcija. Sve je ve?a razlika izme?u velikog broja siromašnih i malobrojnog klana bogatih. Tim prije što su odre?ene grupe i pojedinci to bogatstvo stekli tokom i poslije rata, ?esto na nezakonit na?in. Pravna država i nadležne institucije još uvijek nisu u stanju da se efikasno bore protiv te pošasti. Mislim da ni mi, politi?ari, tome nismo dali dovoljan doprinos. I ne samo to, sada takvi pojedinci i grupe žele da uti?u i iz pozadine, mimo institucija sistema, donose politi?ke i ekonomske odluke u korist isklju?ivo li?nih interesa. Uglavnom, svi su nezadovoljni, što je sigurno u znatnoj mjeri uticalo na izborni rezultat. Zato se u izbornoj kampanji i kod glasanja nije uzimalo u obzir šta je ko uradio, ve? samo šta nije ura?eno. Ovakvu situaciju iskoristile su one politi?ke snage koje su svoju kampanju usmjerile upravo na ono što još nije ura?eno i šta bi trebalo uraditi. Gra?ani brzo zaboravljaju šta je ura?eno, ali zato dobro vide i osje?aju šta nije. Normalno, za to je kriva aktualna vlast. Generalno gledaju?i, situacija je dosta složena. Istina, bilo je i težih vremena. Me?utim za razliku od prethodnog perioda, kada nam je me?unarodna zajednica više pomagala, sada se sami moramo suo?iti sa problemima i rješavati ih. To i jeste najteže, jer mi se ?ini da je u posljednjih 18 mjeseci, možda od odlaska Pedija Ešdauna, prisutan zastoj. Ne vidim spremnosti, posebno nakon izbora, da se ovi problemi brže rješavaju. ?ak mi se ?ini da se sve više udaljavamo od rješavanja problema. To potvr?uje i upravo održana sjednica Vije?a za implementaciju mira. Implementacija izbornih rezultata Dame i gospodo, Želio bih nešto više re?i o implementaciji izbornih rezultata. Pozicija SDA u procesu implementacij e izbornih rezultata je vrlo dobra. Sa SDA u partnerske odnose žele gotovo svi. Mi smo se i u stvarnosti pozicionirali kao stranka politi?kog centra . Nas žele za partnera i srpske i hrvatske stranke, i SBiH, a možemo i sa SDP. Me?unarodna zajednica – Evropska unija i Sjedinjene Ameri?ke Države SDA smatraju najozbiljnim partnerom. SDA je i nakon ovih izbora najja?a parlamentarna stranka. Me?utim, za razliku od prošlih izbora, SDA više nije ubjedljivo najja?a politi?ka stranka. Sada imamo tri stranke približne politi?ke snage. Osim SDA, tu su SBiH i SNSD. Zato odgovornost za (ne)implementaciju snose i ove dvije stranke. Nismo zadovoljni tempom kojim ide implementacija izbornih rezultata. Predsjedništvo Stranke je ukazivalo na taj problem i ja sam, kao predsjednik, organizirao prvi sastanak predsjednika šest politi?kih stranaka. Tako?er smo vodili pojedina?ne razgovore sa SNSD, HDZ BiH, HDZ 1990. i, svakako, najviše sa SBiH. Na nižim nivoima, vo?eni su razgovori i sa SDP. U vezi sa koalicijama / partnerskim odnosima, Predsjedništvo SDA zauzelo je više stavova. U prvom redu, to je koaliranje sa SBiH, a tamo gdje nije mogu?e (na nižim nivoima), ostavljena je mogu?nost koaliranja i uspostave partnerskih odnosa sa drugim strankama koje uvažavaju kredibilitet i izborni rezultat SDA. Tako?er je zaklju?eno da se ide u partnerske odnose sa SNSD na nivou Bosne i Hercegovine i entiteta. Kada su u pitanju hrvatske stranke, Predsjedništvo SDA smatra da su poželjna opcija partnerski odnosi sa oba HDZ, a ako nije mogu?e, onda je to HDZ BiH koji ima ja?i izborni legitimitet. Daljnji tok pregovora pokazat ?e svu složenost problema u postizanju dogovora sa hrvatskim strankama. HDZ BiH ne želi i?i ni u kakve odnose sa HDZ 1990. i jasno je re?eno da ?e, u tom slu?aju, radije oti?i u opoziciju. Mi ne možemo pristati na rješenje da nam HDZ 1990. bude jedini partner iz hrvatskog naroda, jer bi to zna?ilo vra?anje unazad, na ideje o trodjelnoj podjeli Bosne i Hercegovine, odnosno uspostavu tre?ega entiteta. Me?utim, SBiH ve? ima potpisan sporazum sa HDZ 1990. i bez ove stranke ne žele i?i u vlast. SNSD, ranije opredijeljen za HDZ BIH, nakon jednog telefonskog poziva iz Zagreba i presude Draganu ?ovi?u, izgleda, mijenja stav. To i nije iznena?uju?e, jer je, generalno, HDZ 1990. bliža njihovom pogledu na budu?nost Bosne i Hercegovine. Prema tome, na jednoj strani imamo HDZ BiH koja govori i zalaže se za državu Bosnu i Hercegovinu, za samostalno djelovanje, bez direktiva iz Zagreba. Na drugoj strani imamo HDZ 1990., koja se više oslanja na Zagreb, što bi moglo zna?iti vra?anje u vrijeme odlu?ivanja Zagreba o politici bh. Hrvata i budu?nosti Bosne i Hercegovine. Naš je interes da u vlasti u?estvuju oba HDZ. Ako se dva HDZ ne mogu o tome sporazumjeti, mi smo sa SBiH postigli dogovor da se na državnom nivou ide u partnerske odnose sa HDZ BiH, a na entitetskom sa oba HDZ. Tu je i SNSD – Milorad Dodik, bez koje nije mogu?e konstituirati vlast. On drži kontrolni paket glasova iz RS u Zastupni?kom domu PS BiH. O Dodiku, njegovoj politici, posebno nekim neodgovornim i neozbiljnim izjavama – svi znamo dovoljno. Izgleda da mu to, za sada, prolazi i kod me?unarodne zajednice, jer, osim nekoliko kritika i neuvjerljivih prijetnji, nema ozbiljne reakcije. U procesu implementacije, posebno zabrinjava što niko od partnera ne želi razgovarati o programu rada budu?eg Vije?a ministara / Flade FbiH i programskim ciljevima. Uvijek se govori samo o raspodjeli fotelja i partnerima. Mi ?emo, svakako, sa svoje strane, pokušati sa partnerima posti?i dogovor i o Platformi za budu?i rad Vije?a ministara i Vlade Federacije BiH. Mislim da nemamo pravo kazati da idemo u opoziciju, pa,neka drugi pokušaju uraditi bolje i više. Bit ?e to opet neka manje stabilna koalicija ili partnerstvo. Vjerujem da ?e to biti bolje i u?init ?emo da bude bolje nego što je bilo. Ukoliko bismo bili izvan, ?ini mi se da bi bilo gore. Zato i danas, na ovoj sjednici, treba da govorimo o svim ovim pitanjima - koalicijama, partnerstvu, opoziciji itd. Stanje u Stranci Dame i gospodo, Imaju?i u vidu vrijeme, politi?ki trenutak u kojem se nalazimo, mislim da bi moje izlaganje bilo nepotpuno ukoliko ne bih nešto rekao o stanju u Stranci. Normalno da ovo nije prilika da se to šire elaborira. Zato su potrebne analize, kako izbora, tako uop?e stanja u Stranci, ne samo u vrhu, ve? i nižim nivoima. Dok smo pobje?ivali, odre?eni problemi, podjele i razlike nisu bili toliko primjetni. Sada, kada smo imali nešto lošiji izborni rezultat, sve se to bolji vidi. Možda neke probleme i podjele sada ?ak i uveli?avamo. U svakom slu?aju, ne možemo zatvarati o?i pred njima. Te razlike manifestirale su se i ranije izme?u naših kadrova u obnašanju vlasti (razli?ite izjave, javna neslaganja i polemike, itd.). To se vidjelo i u funkcioniranju vlasti, a posebno je došlo do izražaja kod usvajanja amandmana. Neke podjele datiraju još od 4. kongresa. Za jednu grupu naših ljudi, 4. kongres još nije završen. Ima tu i konceptualnih razlika u pogledu daljnjeg profiliranja SDA kao gra?anske, narodne stranke politi?kog centra, otvorene za sve gra?ane Bosne i Hercegovine. Tokom izborne kampanje, jedan broj naših aktivista, odstupio je od Izbrone platforme, podržavaju?i, neki javno, a neki prikriveno, kandidata druge stranke za ?lana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i na taj na?in su direktno radili i protiv interesa SDA. U posljednjih nekoliko godina, evidentna je jedna vrsta kantonizacije – regionalizacije SDA. Odre?ene organizacije ponekad djeluju neovisno u odnosu na centralne organe Stranke. Evidentni su pokušaji delegatskog pristupa i djelovanja u centralnim organima. To otežava provo?enje generalne politike SDA i umanjuje autoritet njenih centralnih organa. Iako smo ostali najja?a parlamentarna stranka, nismo zadovoljni ostvarenim rezultatima, jer nismo ostvarili postavljene izborne ciljeve. O?ekivali smo ubjedljivu pobjedu, a mi smo na svim nivoima – od države do kantona – imali lošiji izborni tezultat u odnosu na prethodne izbore. Najteži poraz doživio sam ja li?no, kao kandidat za ?lana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.Ovo jeste prvenstveno moj li?ni poraz, ali je to i poraz Stranke, isto kao što sam 2002. godine smatrao da to nije bila samo moja, ve? i pobjeda SDA. Možda su i naši ciljevi bili nerealni. Morali smo predvidjeti mogu?nost da SDA, i ja kao personifikacija njene politike, možemo imati lošiji rezultat, odnosno doživjeti poraz. Uostalom, svjedoci smo prakse u demokratskom svijetu da stranke i pojedinci koji vode – predvode reforme ?esto, zbog nerazumijevanja ili neblagovremenog prepoznavanja njihovoga zna?aja, dožive poraz ili ostvare lošiji rezultat. Bez obzira na uzroke i razloge poraza, ja sam još prije izbora smatrao da, po principu objektivne , a svakako i subjektivne odgovornosti, u najmanju ruku, treba da ponudim ostavku ukoliko izgubim . To sam kazao i nekim ?lanovima rukovodstva. Neki su mi rekli da ne treba (i drugi predsjednici su gubili izbore, pa nisu podnosili ostavke – Dodik, Lagumdžija, Silajdži? itd., pa ne treba ni ti da to ?iniš), neki nisu komentirali, ali samo je rijetko ko rekao da bi trebalo postupiti tako. ?ak i 1. oktobra nave?er, nakon objave prvih rezultata, ja sam kazao jednom broju ?lanova rukovodstva, koji su bili sa mnom u kancelariji, da ?u priznati poraz, ?estitati pobjednicima, zahvaliti se gra?anima koji su meni dali glas i, na kraju, ponuditi ostavku. Oni su me odvratili od te namjere. I narednih nekoliko dana, dobijao sam podršku, uz poruke da ne podnosim ostavku. Smatrali su da bi to moglo dovesti do podjela u Stranci i išlo naruku onima koji su rušili SDA, te na taj na?in dovelo u pitanje implementaciju izbornih rezultata itd. Nakon toga, dao sam i nekoliko izjava da ne?u podnijeti ostavku. Uslijedila je medijska i druga hajka. Iz nekih dijelova SDA tražili su moju ostavku. ?ak i jedan broj onih koji su me najviše odvra?ali od toga, sada su insistirali na ostavci. Drugi, znatno brojniji, nastavili su mi pružati podršku. Tome treba dodati direktno ili indirektno miješanje sa strane, ?ak i nekih stranaka u poslove SDA. Neki analiti?ari ukuazuju i na tendencije i pokušaje nametanja dominacije SBiH u odnosu na SDA, ?ak utapanja SDA u SBiH, što bi neminovno vodilo nestanku SDA. Na kraju, Predsjendištvo SDA je zaklju?ilo da se pitanje utvr?ivanja odgovornosti i mjera ostavi za period nakon implementacije izbornih rezultata. Smatrali smo da bi takve smjene i ostavke, mogle oslabiti poziciju SDA u pregovorima. To je, na odre?eni na?in, dovelo do smirivanja situacije. Ipak, razlike i podjele se osje?aju, ?ak i u implementaciji izbornih rezultata. Sve što se doga?alo je, na odre?eni na?in, destabiliziralo moju poziciju kao predsjednika Stranke, otežalo njeno vo?enje, posebno moj kredibilitet u pregovorima sa drugim strankama. Nije lahko voditi pregovore i uop?e imati autoritet kod drugih pregovara?a kada u zraku visi pitanje ostavke. Na taj na?in, oslabljena je i pozicija Stranke, posebno u implementaciji izbornih rezultata. Me?utim, bez obzira na stav Predsjedništva da se o analizi odgovornostima i mjerama raspravlja nakon implementacije izbornih rezultata, mi danas ne možemo i ne treba da izbjegavamo raspravu i po ovom pitanju. Ja li?no smatram da Glavni odbor treba da zauzme politi?ki stav o mojoj budu?oj poziciji kao predsjednika Stranke. Znam da, prema Statutu, predsjednika bira i razrješava Kongres, odnosno organ koji ga je izabrao, a da izuzetno, ukoliko on ponudi ostavku, o tome odlu?uje Konvencija Stranke. Ipak, sada nije bitna forma, važna je SDA i šta je za nju najbolje. Sulejman Tihi?, niti iko od nas pojedina?no, nije bitan. Zato danas, od vas – ?lanova Glavnog odbora, tražim da mi pomognete i kažete šta treba da u?inim. Pomo?i ?ete mi ako odgovorite na pitanje, tj. zauzmete politi?ki stav – Da li Sulejman Tihi? ima podršku Glavnog odbora da i dalje bude predsjednik Stranke? Kakav god stav bude, ja ?u ga ispoštovati. Ne želim biti predsjednik SDA ako nemam podršku njenog najvišeg tijela. Molim da se o ovom mom prijedlogu glasa odmah, na po?etku rada po ovoj ta?ki Dnevnog reda. Smatram da ?e to izjašnjavanje, bez obzira na rezultat, olakšati daljnju raspravu i usvajanje odgovaraju?ih zaklju?aka. Ovakvo izjašnjavanje neophodno je radi moga digniteta i autoriteta kao predsjednika, odnosa kako prema ?lanstvu, tako i drugim strankama i politi?kim subjektima. Ukoliko dobijem podršku, ja ?u nastaviti obnašanje funkcije predsjednika u punom kapacitetu i sa autoritetom koji ta funkcija ima. To zna?i provo?enje politike 4. kongresa, reformiranje Stranke i aktivno u?eš?e u svim procesima od implementacije izbornih rezultata, do reformi na putu Bosne i Hercegovine prema ?lanstvu u evroatlantskim strukturama. U svim ovim procesima SDA ima odlu?uju?u ulogu, posebno kada imamo u vidu poiliti?ku scenu u Bosni i Hercegovini i regionu. Ovakva SDA može biti vezivno tkivo u gradnji jedinstva bh. razli?itosti, te kao takva i nezaobilazan politi?ki faktor. To zna?i i nastavak procesa pozicioniranja SDA kao narodne stranke politi?kog centra, otvorene za sve gra?ane, i njen aktivan angažman u Asocijaciji evropskih narodnih stranaka. Smatram da ?e, nakon što bude sa?injena sveobuhvatna analiza izbornih rezultata, biti neophodno poduzeti odre?ene mjere. To može uklju?ivati pitanja odgovornosti od op?inskih, kantonalnih / regionalnih do predsjednika Stranke. Najvjerovatnije, to ?e zna?iti i odre?ene statutarne i organizacione promjene kojima ?e biti otklonjeni izvjesni nedostaci u funkcioniranju Stranke i doprinijeti njenoj daljnjoj demokratizaciji. Tako?er može zna?iti i prijevremene izbore za neke ili sve nivoe Stranke, provjeru povjerenja i sve drugo što odlu?i Glavni odbor, uklju?uju?i i vanredni kongres. Ako ne dobijem podršku, odmah ?u podnijeti neopozivu ostavku. Želim da nakon ove sjednice SDA bude još ja?a. Vjerujem da je to želja svih nas. O?ekujem da ?e diskusije, kritike, prijedlozi, kao i ovo izjašnjavanje o mojoj poziciji, zna?iti ja?anje SDA. U ovoj složenoj politi?koj situaciji, važno je posti?i i o?uvati puno jedinstvo Stranke. To je važno kako zbog SDA, tako i zbog BiH. A sa SDA, jaka je i BiH! Hvala.