2010-12-23
Sulejman Tihi?, predsjednika SDA - Intervju za BHDani
?etiri stranke – SDP, SDA, NSRzB i HSPBiH – utvrdile su osnove za formiranje vlasti u Federaciji BiH i Platformu zajedni?kog nastupa u institucijama BiH za mandatni period 2010-2014. O samoj Platformi, mogu?nostima njezine provedbe, Dodikovim namjerama, ?ovi?evom odbijanju... za Dane govori Sulejman Tihi?, predsjednik SDA

Intervju Dana: Sulejman Tihi?, predsjednik SDA

 

Osnov za dogovor, a ne Sveto pismo

 

?etiri stranke – SDP, SDA, NSRzB i HSPBiH – utvrdile su osnove za formiranje vlasti u Federaciji BiH i Platformu zajedni?kog nastupa u institucijama BiH za mandatni period 2010-2014. O samoj Platformi, mogu?nostima njezine provedbe, Dodikovim namjerama, ?ovi?evom odbijanju... za Dane govori Sulejman Tihi?, predsjednik SDA

 

             

DANI: Predstavljaju?i Platformu o formiranju vlasti, rekli ste da ona, prvi put od Daytona nudi cjelovita i druga?ija rješenja: koje su to novosti i prednosti Platforme?

TIHI?: Mislim da je važno naglasiti da prave?i ovu Platformu nismo bili optere?eni koja ?e stranka dobiti koju poziciju, tako da je bilo daleko lakše raditi nego kada imamo ve? zadane ambicije i želje. Zašto kažemo da je ovo prvi ovakav dokument poslije Daytona? Pa zato što vjerujemo da je došlo vrijeme da se vlast pravi na programskim platformama, a ne na matemati?kim zbirovima. Osnovne karakteristike Platforme su prije svega njezina sveobuhvatnost, jer ona tretira sva važnija i manje važna pitanja od interesa za državu i gra?ane BiH. Drugo, mi kroz Platformu pokušavamo ispraviti odre?ene greške Dejtonskog sporazuma, prije svega, ravnopravnost konstitutivnih naroda. Nastojimo taj princip koji postoji u preambuli Ustava, razraditi na svim nivoima vlasti – od op?inskih vije?a pa naviše do državnog nivoa, kako u zakonodavnoj tako i u izvršnoj vlasti. Ova Platforma i rješenja koja ona nudi do kraja izvode institucionalnu ravnopravnost konstitutivnih naroda, ali i ostalih, i uklanja diskriminaciju koja je do sada postojala.

Više od zahtjeva HDZ-a 1990

 

DANI: Da li je ta?no da su u Platformu uneseni svi zahtjevi HDZ-a 1990?

TIHI?: Da, uneseni su svi zahtjevi koji su nama prezentirani u me?ustrana?kim razgovorima, ali je uneseno i više od toga.

 

DANI: Šta je to više?

TIHI?: Kada je u pitanju institucionalna zastupljenost, odnosno garantna kvota konstitutivnih naroda i ostalih gra?ana u op?inskim vije?ima, kantonalnim skupštinama, Parlamentu BiH, ?ega ranije nije bilo. Mi želimo da se ne može desiti da iz Republike Srpske svih 14 zastupnika u Zastupni?kom domu budu iz reda samo jednog naroda, odnosno da se ne može desiti da iz Federacije ne bude izabran nijedan Srbin. Ili da imamo npr. u Banjoj Luci ili nekoj sarajevskoj op?ini da budu izabrani samo Bošnjaci, a da nema nijednog Hrvata.

 

DANI: Ova rješenja su okupila ?etiri stranke: o?ekujete li zaista da ?e ih prihvatiti HDZ 1990, jer HDZ BiH i Dragan ?ovi? o?ito ne?e?

TIHI?: Bitan elemenat ovih razgovora i jeste poziv drugim strankama, prvenstveno hrvatske provinijencije, da se pridruže daljim razgovorima i da zajedno dopunimo ovaj programski dokument i nakon toga pristupimo implementaciji izbornih rezultata i raspodjeli pozicija. To je dakle prva faza, a u drugoj mi pozivamo i stranke iz RS-a da se pridruže, uti?u na dokument i onda da se dogovorimo o raspodjeli pozicija na državnom nivou. Dokument je otvoren za sve, nije Sveto pismo

SBB bez pozivnice


DANI: Je li baš za sve?

TIHI?: Ne. Imaju ograni?enja: u samom dokumentu stoji da mu mogu pristupiti druge stranke ukoliko su stranke potpisnice suglasne. SDA – i to smo odmah rekli – ima ograni?enja, jer stav naših organa, i Predsjedništva i Glavnog odbora, jeste da ne?emo sa Savezom za bolju budu?nost. Vjerovatno i druge stranke imaju neka svoja ograni?enja.

 

DANI: Šta ?ete u?initi ukoliko nijedan HDZ ne pristane uz Platformu?

TIHI?: Mi ?emo u?initi sve da ubijedimo oba, ili jedan HDZ da bude dio vlasti. Ako je njihov interes jednakopravnost naroda, jednakopravnost na cijeloj teritoriji, a ne samo na nekom ?ošku BiH, onda mislim da imaju razloga da pristupe Platformi. Ako imaju neki drugi interes, onda javnost treba da to sazna. Vjerujem da je i interes HDZ-a jednakopravnost svih na cijelom teritoriju BiH.

 

DANI: To se naprosto ne može zaklju?iti iz izjava Dragana ?ovi?a, od no?i izbora on ne spominje BiH, ve? svoju zainteresiranost za tre?i entitet, dakle jedan njezin dio.

TIHI?: Ako je interes jednakopravnost Hrvata u cijeloj BiH, u Posavini, u RS-u, u Tuzli, Sarajevu, Srednjoj Bosni i Hercegovini, onda je to ovaj dokument. Ako je interes tre?i entitet, Mostar kao hrvatski stolni grad, onda tu i nema mjesta za takvu politiku.

 

DANI: Jeste li iznena?eni reakcijom SDS-a na Platformu?

TIHI?: To je, na odre?eni na?in, logi?na reakcija s obzirom na na?in na koji stranke iz RS-a nastupaju. To je onaj poznati stav: ne žele se miješati u Federaciju. Me?utim, na drugoj strani imamo SNSD-ovce koji su vrlo glasni, ?ak glasniji u istupima protiv Platforme nego stranke u Federaciji kojih se Platforma ti?e.

 

DANI: O?ekujete li da ?ete, u toku formiranja vlasti na državnom nivou, uspjeti posti?i dogovor s Miloradom Dodikom na principima istaknutim u Platformi?

TIHI?: Vjerujem da ho?emo, barem na dijelu tog dokumenta. Ve?i dio pitanja ve? je otvoren u razgovorima i ima prostora da to SNSD podrži u nekoj izmijenjenoj formi, eventualno.

Europska klauzula

 

DANI: Zašto indirektno biranje ?lanova Predsjedništva BiH? Zbog aprilskog ili Butmirskog paketa, ili pak namjere da me?unarodna zajednica podrži Platformu?

TIHI?: Zbog svega pomalo. Taj indirektni izbor ?lanova Predsjedništva zaista je bio sastavni dio i jednog i drugog paketa ustavnih promjena, no mi smo uzeli tako?er u Platformu i jednim dijelom europsku klauzulu, ali Platforma, kad tretira ustavnu reformu, zapravo govori o principima i kaže da u prvoj fazi trebamo riješiti pitanje nadležnosti što je tako?er dio oba paketa. Mislim da je važno re?i da smo mi u Platformi išli i šire, jer ne tretiramo samo ustavnu materiju nego i druge zakone, Izborni zakon, Zakon o vije?u ministara, Zakon o politi?kim partijama, Zakon o lustraciji...

 

DANI: Kona?no i u BiH?

TIHI?: Dogovorili smo se i to je SDA predložila. Smatramo da smo to dužni gra?anima BiH. SDP je to odmah prihvatio, a i ostali.

 

DANI: Kako ?e se nova vlast boriti protiv korupcije? Kada ?e u zatvor bh. Sanader?

TIHI?: Politika i politi?ari trebaju stvoriti uvjete i ohrabriti agencije da rade svoj posao. Mi se niti trebamo niti smijemo miješati, ?ak mislim da moramo nastojati da što manje komentiramo njihove akcije. Naravno, neophodne su odre?ene promjene u zakonodavstvu koje bi olakšale rad tih institucija. O kakvim promjenama govorimo? Recimo, o onim koje su napravljene u Hrvatskoj pa su se ti procesi naprosto otko?ili i sada su istrage ubrzane. Mi imamo dosta kompliciran sistem koji otežava i rad ovim agencijama.

DANI: Opet se moramo vratiti i ?ovi?u i Dodiku: njih su se dvojica vrlo jednostavno usaglasili oko stava da su i Tužilaštvo i Sud BiH balast.

TIHI?: Mislim da nisu u pravu. Nama trebaju i Sud i Tužilaštvo, ?ak mislim da BiH treba vrhovni sud i državno tužilaštvo, ne samo za ratne zlo?ine i organizirani kriminal i terorizam, ve? tužilaštvo koje bi bilo nadre?eno svim tužiocima u BiH. Otprilike, u onom smislu, kapacitetu i nadležnostima kakve je nekad imao Vrhovni sud Jugoslavije, zna?i Vrhovni sud BiH koji bi ujedna?avao sudsku praksu, radio vanredne pravne lijekove, ponavljanje postupka, revizije, itd, i koji bi mogao preispitivati odluke nižih sudova po zahtjevima. Sada, dio tog posla obavlja Ustavni sud BiH. Na ovaj na?in bi rasteretili Ustavni sud BiH i on bi se mogao više posvetiti pitanjima Ustava, odnosno inicijativama koje se odnose na Ustav.

 

DANI: Mislite li Vi da je u BiH pravosu?e zaslužilo zadovoljavaju?u ocjenu?

TIHI?: Bilo je više reformi, ali eto svi se osvr?emo na ovu posljednju iz vremena Ashdowna. I sam sam zaista imao puno primjedbi, pa su mi prigovorili da se miješam i da je to moja želja da ostvarim politi?ki utjecaj na pravosu?e. Povukao sam se zbog toga, ali pokazalo se da ta reforma vrvi nedostacima. Visoko sudsko i tužila?ko vije?e treba pretrpjeti odre?ene izmjene u zakonodavnom smislu jer sama ?injenica da u tom Vije?u sjedi toliko advokata, ?ini mi se ?etiri ili pet, na odre?eni na?in ostavlja dojam da advokati mogu uticati i na postupke VSTV-a, kako kod izbora sudija tako i u disciplinskim postupcima. Samim tim imate i dojam da oni mogu utjecati i na te osobe koje su izabrane. Veoma ?esto upravo ti advokati ulaze u sudnice upravo tim sudijama o ?ijem su izboru odlu?ili i to svakako stvara barem nelagodu kod sudija koje su birali i koje treba ponovo da biraju, a u javnosti stvara dojam o njihovom jakom utjecaju na sudije, sud i ?itav sistem.

 

Blokade formiranja vlasti


DANI: Gospodine Tihi?u, kad ova zemlja može o?ekivati novu vlast?

TIHI?: Sve zavisi od toga jesmo li opredijeljeni za implementaciju izbornih rezultata ili želimo nešto drugo. Sada ?e se zapravo pokazati ko zaista želi implementaciju izbornih rezultata, ko želi jednakopravnost svih naroda i gra?ana na cijeloj teritoriji BiH, a ko želi i ima ambiciju da se vlast i ne formira jer ima neke druge planove i zapravo želi iskoristiti ovu situaciju da lovi u mutnom. Ako idemo po procedurama i zakonskim rokovima, vlast se može vrlo brzo formirati, ve? u januaru, fabruaru. Me?utim, ukoliko se ostvare blokade i ultimatumi koji se najavljuju, potrajat ?e. Vidite, naš ustavni sistem nema elemente deblokade i zapravo je jedini instrument deblokade OHR, zato se bojim da formiranje vlasti može potrajati.

 

DANI: OHR je, barem što se formiranja vlasti ti?e, bio iznimno jasan: najavili su da ne?e pristati na blokade. Je li to prazna prijetnja?

TIHI?: Naš ustavni sistem je takav, nametnut u Washingtonu i Daytonu, u njemu je u?estvovala me?unarodna zajednica i brojni eksperti i u sebi sadrži osim brojnih diskriminatorskih odredbi koji ga kose sa Konvencijom o ljudskim pravima, ima u svim elementima odlu?ivanja, kako u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, u svim procesima ugra?ene elemente blokade. I uvijek neko može da blokira, a instrumenata deblokade naprosto nema. Zato smo ?esto bili u situaciji da donosimo neke neprincipijelne odluke, odluke koje nam se u najmanju ruku ne svi?aju, samo da bi se deblokirali procesi. I sam sam bezbroj puta digao ruku za nešto na što nikada u normalnoj proceduri i po svojoj pameti ne bih glasao, ali sam zbog ne?eg drugog što moramo usvojiti glasao. Mi trebamo zaista pokrenuti pitanje ustavne reforme, koja je nužna jer ona nije samo po?etak rješavanja politi?kih problema, ve? i ekonomskih i socijalnih. Imali smo situacije da se odluke o kreditu ili investiciji blokiraju iz posve li?nih razloga.

 

DANI: O?ekujete li pomo? me?unarodne zajednice u implementiranju Platforme?

TIHI?: Mi po prvi puta imamo dokument koji je okupio više stranaka. O?ekujem da se me?unarodna zajednica u najmanju ruku izjasni i kaže šta ne valja u dokumentu, ako ima nešto što ne valja, ako nema – da podrži. Ovaj dokument ne rješava pitanja raspodjele fotelja, niti etni?kih elemenata, ve? se bavi uistinu principima koji su zna?ajan doprinos demokratizacije i eliminiranja diskriminacije i veliki doprinos funkcioniranju sistema. No, moram priznati, nisam optimista kada je u pitanju me?unarodna zajednica. Napravili su nam jedan nefunkcionalan sistem i onda sa strane gledaju, ?esto puta u neposrednim kontaktima podržavaju, ali u javnim istupima to prešute. Oni žele da nas natjeraju da mi preuzmemo odgovornost i ja stvarno mislim da je Platforma naš prilog preuzimanju odgovornosti. To je i razlog više što ja o?ekujem da se kona?no i me?unarodna zajednica vrlo jasno odredi spram ovog dokumenta, a ne da – kao do sada – svojom šutnjom sau?estvuje u agoniji BiH koja traje.

 

DANI: To se može re?i i ovako: slažete se s Dodikom da je vrijeme da OHR ode iz BiH?

TIHI?: Naravno, ali prije toga valja implementirati Dejtonski sporazum, moraju se sprovesti uvjeti koje je utvrdio PIC “pet plus dva”, mora se sprovesti prva faza ustavnih reformi, ugraditi instrumenti deblokade, jer nas ne mogu ostaviti sa svim ovim ru?nim ko?nicama i tako ugroziti napredak, odnosno ostaviti nas u beskrajnim politi?kim raspravama koje nikome ništa ne donose.

 

Šta ho?e Dodik?


DANI: Gospodin Lagumdžija je i dalje prijedlog za mandatara Vije?a ministara?

TIHI?: Rekao sam ve?: nismo uop?e razgovarali o funkcijama, ve? o principima. To smo svjesno ostavili za kraj, kada usaglasimo Platformu i vidimo ko sve ?ini parlamentarnu ve?inu kako u Federaciji, tako i u Republici Srpskoj i onda tek to pitanje treba biti na dnevnom redu. Ja ?u se ovih dana sresti sa brojnim predstavnicima kako partija, tako i institucija prvenstveno iz reda hrvatskog naroda, jer želim da im kažem i li?no objasnim šta ho?emo i kako planiramo provesti ovu Platformu. Naravno, ho?u da ?ujem i njihovo mišljenje, jer mi u stvari ne?emo gotove stavove i ho?emo da razgovaramo o problemima i da ih zajedni?ki rješavamo. Bošnjaci ne žele majorizirati Hrvate, ma kako se to pokušavalo baš tako predstaviti u javnosti, a istovremeno imamo u Republici Srpskoj jedan proces majorizacije kako Hrvata tako i Bošnjaka i onda niko i ne spominje ho?e li u Vladi RS-a uop?e biti legitimnih predstavnika Bošnjaka. Želim naravno razgovarati i sa partijama iz RS-a, jer da bismo realizirali Platformu moramo imati i glasove iz RS-a: želimo, ako ho?ete da tako kažem, vidjeti šta je ustvari Dodikova podrška hrvatskom faktoru u BiH – je li to podrška podjeli Federacije, ili su i gospodin Dodik i SNSD zaista zainteresirani za jednakopravnost kako Hrvata tako i svih drugih naroda i gra?ana na cijelom prostoru BiH. Od Dodikovog odnosa prema Platformi iš?itat ?e se ne samo njegova opredijeljenost za jednakopravnost, ve? i pravi karakter njegovog mogu?eg dogovora sa ?ovi?em.

 

 

Slu?aj Alvogen

 

Nije sve do SDA

                            

DANI: Gospodine Tihi?u, zašto uop?e pri?amo o investicijama kada je u ovoj zemlji, voljom direktora Bosnalijeka i njegovim sramnim zahtjevom za dva miliona KM “da ne zaustavi prodaju dionica”, propala ameri?ka investicija Alvogena od preko 30 miliona?

TIHI?: Mi smo u SDA bili za to da se sprovede odluka Vlade FBiH da se vlasni?ki paket Federacije u Bosnalijeku da na javnu dražbu. Druge stranke i neki pojedinci kojima je to bila dužnost da urade nisu bili za to, a SDA nema kapacitet u Vladi da sama donese odluku. Upravo zato to pitanje morate postaviti i drugim strankama, naro?ito onim ?iji kadrovi sjede u Agenciji za privatizaciju FBiH.

DANI: Trebam li te druge stranke pitati i za sramno ?uvanje Ramiza Džaferovi?a na mjestu direktora Razvojne banke, iako je SDA u više navrata ustvrdila da ?e njeni kadrovi, vlasnici krivi?nih prijava, podnijeti ostavku?

TIHI?: Pa i pitajte ih. U Nadzornom odboru Razvojne banke osim direktora iz SDA nalaze se i predstavnici HDZ-a i SBiH-a. Gospodin Džaferovi? je podnio ostavku koju Nadzorni odbor nije prihvatio. SDA ne odustaje od svojih principa i svi kandidati kojima imaju optužnicu dužni su podnijeti ostavku.

                                                                                                                                                           

Iz platforme

Reforme, EU integracije, oduzimanje nelegalno ste?ene imovine

EU

• Ispunjavanje obaveza koje proizilaze iz SSP-a (npr. Zakon o državnoj pomo?i, Sejdi?/Finci) i rješavanje prioriteta iz evropskog Partnerstva za BiH;

• Usvajanje EU klauzule kako bi se ubrzale reforme koje BiH vode ka EU i NATO-u. Ozakoniti da do ulaska BiH u EU za reforme i zakone iz ovog seta ne?e biti mogu?e koristiti instrumente veta;        
• Podnošenje aplikacije za ?lanstvo u EU do kraja Ma?arskog predsjedavanja;

• Preuzimanje upitnika za ispitivanje spremnosti BiH za ?lanstvo do kraja 2011. godine;

• Odgovori na upitnik do sredine 2012. godine;

• Dobijanje kandidatskog statusa do kraja 2012, odnosno po?etka 2013. godine;

• Po?etak pregovora 2013-2014.

 

NATO/Vojna imovina

 

• Ispunjavanje uslova za MAP do 30. 6. 2011. godine;

• Knjiženje 69 perspektivnih lokacija na BiH s punim pravom na usus (vlasništvo, držati stvar u pritežanju) fructus (koristiti plodove istoga) i abusus (raspolagati);

• Lokacije ve? proglašene neperspektivnom vojnom imovinom dijele sudbinu državne imovine;

• Lokacije koje se kasnije utvrde kao neperspektivne dijele sudbinu ostale neperspektivne i državne imovine;
• Ispunjavanje uslova za punopravno ?lanstvo u NATO-u do po?etka 2012. godine;

• Izbor ?lanova Predsjedništva BiH iz Parlamenta (jedan predsjednik i dva potpredsjednika) i uspostava jednog glavnokomanduju?eg Oružanih snaga.


Proces ustavnih reformi


• I faza – bazni paket ustavnih reformi:


 uskla?ivanje sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama u ?itavom sistemu, sa ciljem izjedna?avanja prava svih gra?ana na cijeloj teritoriji BiH, odnosno konstitutivnih naroda i ostalih;

– europska klauzula;

– definiranje izvornih i podijeljenih nadležnosti;

– uspostava Vrhovnog suda BiH;

– prenos ovlasti OHR-a na institucije BiH;

– Ugra?ivanje instrumenta deblokade odnosno spre?avanja zloupotrebe entitetskog glasanja: u slu?aju da ni u drugom krugu glasanja nije osigurana potrebna entitetska ve?ina za donošenje odluke, Ustavni sud bi bio nadležan utvrditi da li je takvom odlukom povrije?en entitetski interes


• II faza – ustavne reforme koje proizlaze iz obaveza u procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji

• III faza – teritorijalna reorganizacija u mjeri u kojoj se ukaže potreba kroz prethodne faze ili po ostvarivanju potrebnih politi?kih uslova.

 

Oduzimanje nelegalne imovine

 

Dio konkretnih zakonskih rješenja koja treba usvojiti/mijenjati:

• Zakon o oduzimanju nelegalno ste?ene imovine;

• Reforma javne uprave, koja pored racionalizacije, uklju?uje i Zakon o državnoj službi (redefiniranje statusa rukovode?ih državnih službenika);

• Zakon o sukobu interesa (uskla?ivanje sa Europskom konvencijom i mišljenjem Venecijanske komisije);

• Umanjenje stope PDV-a na osnovne prehrambene namirnice, knjige, štampu, školski pribor i lijekove i revizija poreskih stopa PDV-a na osnovu ekspertne analize do sredine 2011. godine;

• Zakon o zabrani totalitarnih, fašisti?kih, neofašisti?kih, esktremnih i radikalnih politi?kih i vjerskih organizacija u skladu sa odgovaraju?om rezolucijom Vije?a Evrope;

• Zakon o zabrani poricanja genocida, zlo?ina protiv ?ovje?nosti i ratnih zlo?ina.

 

Vildana Selimbegovi?

BHDANI, Broj 706 - 23.12.2010