2010-12-06
Sulejman Tihi?, predsjednik SDA intervju za Oslobo?enje
Presuda iz Strasbourga je samo vrh ledenog brijega - Op?ine, škole, ?ak i Telekom u RS-u imaju krsnu slavu - I nakon dogovora o mandataru, 75 dana treba za uspostavu Vije?a ministara

Sulejman Tihi?, predsjednik SDA

 

Sa SNSD-om lakše nego u Federaciji

 

Presuda iz Strasbourga je samo vrh ledenog brijega - Op?ine, škole, ?ak i Telekom u RS-u imaju krsnu slavu - I nakon dogovora o mandataru, 75 dana treba za uspostavu Vije?a ministara

 

 

Krajem prošle sedmice, na okruglom stolu posve?enom mogu?nostima ustavnih prom­jena, izazvali ste zanimljive reakcije svojom tezom o Pred­sjedništvu BiH. O ?emu se radi?

Sva rasprava oko diskriminaci­je i kršenja ljudskih prava svodi se na izbor ?lanova Predsjedništva, Doma naroda, odnosno na ?inje­nicu da je Sud za ljudska prava u Strasbourgu donio presudu. Me?utim, to je samo vrh ledenog brijega. Ispod toga imamo diskri­minacije i kršenje Evropske kon­vencije o ljudskim pravima na svim nivoima i to ne samo prema nacionalnim manjinama i prema ostalim nego i prema konstituti­vnim narodima. I to je tek jedan dio diskriminacije. Drugi dio je poziti­vna diskriminacija: ona, osim u Us­tavu BiH, postoji i u ustavima en­titeta. Pogledajte samo izbor vlade: u Federaciji se kaže da Vladu ?ini 8 Bošnjaka, 5 Hrvata i tri Srbina, a Vladu RS-a 8 Srba, 5 Bošnjaka i 3 Hrvata. Nema kategorije ostalih. Niz zakona kaže, recimo, da dire­ktor ili predsjednik neke institucije mora biti iz jednog a zamjenik iz drugog konstitutivnog naroda - opet nema nacionalnih manjina.

 

Politika i vjera

 

Onda ima ?itav niz diskrimina­cija daleko od o?iju javnosti koje se negativno odražavaju na svakodne­vni život - to su diskriminacije ko­jima su gra?ani izloženi u školama, op?inama, javnim ustanovama. U RS-u, pa i nekim dijelovima Herce­govine, diskriminacija se provodi kroz dan škola - u RS-u je to dan Svetog Save, kao što je dan oružanih snaga Vidovdan, sva mi­nistarstva imaju svoje krsne slave, svaka op?ina ima svoju krsnu sla­vu, ?ak i Telekom Srpske ima svo­ju krsnu slavu - Svetog Iliju. Mi se zalažemo za sekularnu državu, a u RS-u imamo vjersku. Zar to nije dis­kriminacija? Kad sam poveo unu­ke u školu i ušao u hol škole u Bo­sanskom Šamcu, u koju sam i ja ne­kada išao, vidio sam ikone na zidu i Svetog Savu i zaista mislim da su to sve stvari o kojima u kontekstu ove strazburške presude trebamo svi voditi ra?una.

 

Pravo je pitanje koliko ovo što ste nabrojali ima veze s pravoslavljem i vjerom, a koli­ko pri?amo o politi?kom projektu?

To je naravno politi?ki projekt. Ja sam kao ?lan Predsjedništva BiH, a pokušavam to i kao zamje­nik predsjedavaju?eg Doma naro­da, koristio svoja ovlaštenja i upu?ivao sam inicijative Usta­vnom sudu. Sje?ate se, Ustavni sud je poništio etni?ke predznake u nazivima gradova - srpsko Sara­jevo npr. Me?utim, Ustavni sud je po mojoj inicijativi donio presudu. Naime, odbio je moju inicijativu u kojoj sam tražio da se preispita ustavna odredba izbora ?lanova Predsjedništva i Doma naroda i da se ustanovi koliko je u skladu sa Evropskom konvencijom o ljud­skim pravima. Oni su tada rekli da nisu ovlašteni da preispituju us­kla?enost Ustava BiH sa Evrop­skom konvencijom. Nakon Stra­sbourga imamo šansu.

 

Šta Vi o?ekujete: ho?e li re­forma Ustava biti kozmeti?ka ili se može posti?i dogovor da se Ustav zaista reformira?

Mislim da smo blizu konsenzu­sa svih da treba razgovarati o stvar­nim pitanjima ustavne reforme, ne samo dijelom koji se odnosi na pre­sudu iz Strasbourga. Vi ?ete sada re?i: a koliko zaista možete u?ini­ti? Stvarno mislim da su i SNSD i SDS i HDZ, naravno i SDP, spremni razgovarati o ovim problemima, no koliko ?emo mo?i i uraditi, to je drugo pitanje. Mislim tako?er daje jako važno da ono što dogovorimo, odmah i provedemo, da ne ?eka­mo neka idealna i sveobuhvatna rješenja. Iz iskustva, a i razgovora, vidio sam da neke stvari možemo riješiti odmah, a neke, recimo, za godinu. Zašto da ono što možemo odmah riješiti i ne riješimo, a ono oko ?ega se trebamo dogovarati da ostavimo pa da se dogovaramo.

 

Kad o?ekujete formiranje vlasti?

To je pitanje za socijaldemo­kratske partije, za SDP i SNSD, ko­ji osim najviše prava imaju i najvi­še odgovornosti za uspostavu vlas­ti. Što se ti?e SDA, mi nismo pro­blem. Kad je u pitanju državni ni­vo, valja znati da se sad postigne do­govor i imenuje mandatar treba još 75 dana raznih procedura da se potvrdi Vije?e ministara.

 

SDA podržava kandidaturu Zlatka Lagumdžije za manda­tara Vije?a ministara?

Mi podržavamo pravo SDP-a BiH da kao pobjednik na izborima kandidira svog kandidata za predsjedavaju?eg Vije?a ministara, što zna?i da SDA podržava Zlatka Lagumdžiju ako je on kandidat
SDP-a BiH.

 

Kako teku koalicioni prego­vori izme?u SDA i SDP-a BiH?

Postoje odre?ene razlike, pogo­tovo na nižim nivoima i nešto ve?e razlike kada su u pitanju druge stranke. Vjerujem da se ove naše prve razlike mogu relativno brzo i lako prevazi?i, me?utim, postoje razli?ita gledišta s kim praviti koali­ciju. To se posebno odnosi na stranke iz reda hrvatskog naroda.

 

SDA se jedino izjasnila da ne?e sa SBB-om.

Da. Mi ne?emo budu?nost Fahrudina Radon?i?a, a za sve dru­ge stranke mi smo otvoreni za raz­govore. Mislim da je neophodno da postignemo neki minimum zaje­dni?ke platforme jer smo svi svje­sni da razlike me?u nama postoje, što zna?i da ta platforma i ne?e bi­ti nešto posebno sadržajna. Ali, postoji otvorena mogu?nost da se ta platforma i dogovor proširuju, provjerava u praksi i shodno tome dopunjuje. Moramo biti svjesni realnih odnosa - nije ni SDA uvijek išla u koalicije sa strankama koje prihvataju sve odredbe našeg programa, ali naša realnost je takva i ona se mora uvažavati. Radili smo s ljudima s kojima se nismo slaga­li, koji su izigravali dogovore, no mi uvijek imamo na umu da ne bira­mo mi sebi partnere, nego gra?ani i narodi biraju i mi to poštujemo. Tako poštujemo i pobjedni?ko pravo SDP-a.

 

Zna se ko je Ademovi?

 

Mislite li da ?e SDP i SNSD uspjeti posti?i dogovor?

Sa SNSD-om ?e se lakše posti?i dogovor nego, recimo, u Federaci­ji. Tu postoji više problema.

 

Šta se dogodilo s Klubom Bošnjaka u Sarajevu?

Nijedan kandidat nije dobio 13 glasova, naš je dobio 12. Nadam se da ?emo taj glas osigurati u slje­de?em krugu i da ?e Kemo Ademo­vi? biti izabran za predsjednika Kluba, a kasnije i u Kolegij Skupšti­ne. Najmanje treba govoriti o na­šem kandidatu: Kemo Ademovi? je pokazao kako se i koliko zdušno borio za BiH i uvjeren sam da ?e se znati boriti i u Parlamentu.

 

SDP ?e dati premijera Kan­tona Sarajevo?

Mi razgovaramo i o premijeru i o rukovodstvu Skupštine i još ne­mamo centralni dogovor jer je po­trebno formirati parlamentarnu ve?inu na državnom, odnosno fe­deralnom nivou, a nakon toga na kantonalnim nivoima.

 

Vildana SELIMBEGOVI?

Oslobo?enje; 06.12.2010.