2010-06-30
Netko vrbuje ljude za terorizam, ali to ne?e pro?i kod bosanskih muslimana
Predsjednik GO-a SDA smatra kako netko manipulira s “bolesnim” ljudima kojima trebaju psiholozi te da terorizam ne?e eskalirati u BiH u ve?oj mjeri nego u zemljama regije. Halid Genjac drži kako ?e kandidatura Bakira Izetbegovi?a iznova ujediniti stranku, da ne?e biti rasipanja glasova i da ?e na koncu Izetbegovi? pobijediti Silajdži?a.
 
Netko vrbuje ljude za terorizam, ali to ne?e pro?i kod bosanskih muslimana
 
Predsjednik GO-a SDA smatra kako netko manipulira s “bolesnim” ljudima kojima trebaju psiholozi te da terorizam ne?e eskalirati u BiH u ve?oj mjeri nego u zemljama regije. Halid Genjac drži kako ?e kandidatura Bakira Izetbegovi?a iznova ujediniti stranku, da ne?e biti rasipanja glasova i da ?e na koncu Izetbegovi? pobijediti Silajdži?a.

Vaša je stranka oštro osudila teroristi?ki napad na državu u Bugojnu. Javnost traži energi?nu borbu protiv toga zla, politi?ari, policija i pravosu?e žele razobli?iti centre koji financiraju i poti?u ubijanje ljudi. Zagovara se i održavanje izvanredne sjednice državnoga Parlamenta, donošenje protuteroristi?kih mjera kao u SAD-u?
Mislim, kao i u svim slu?ajevima koji su u tim razmjerima dramati?ni i teški, prve reakcije politi?ara obi?no imaju u sebi i dozu malo nervoznoga reagiranja ili možda optere?enoga reagiranja raznoraznim politi?kim konotacijama. Ipak, kada se to malo primiri i svede u neke mirnije vode i kada se trezvenije pogleda, ve? i sada imamo jednu distancu od nekoliko dana, držim da ?e se svi složiti da je, recimo, liberalizaciju viznoga režima, kao mogu?u posljedicu, vrlo teško povezati s teroristi?kim napadom u Bugojnu, jer BiH je uglavnom ispunila sve postavljene uvjete. Ovo je ipak izoliran slu?aj koji apsolutno nema veze s uvjetima o liberalizaciji viznoga režima, odnosno s mapom puta.
Pa naju?inkovitija sredstva za borbu protiv terorizma upravo su zahtjevi iz Bruxellesa, ?vrsta i sigurna granica, borba protiv trgovine ljudima, pranja novca, trgovine oružjem i drogama itd. Što se ti?e op?enito ocjena, mislim kako je prijetnja ove vrste terorizma podjednaka kao i u zemljama regije i u cijeloj Europi. Sve to govorim uz ogradu da ipak treba sa?ekati istragu do kraja, stvarnu pozadinu napada, povezanost po?initelja . Naime, moj je dojam da u ovome svemu poprili?no ima i psihopatologije. Naravno, vrijeme ?e pokazati o ?emu se radi, op?enito želim kazati da generalna prijetnja u BiH nije nimalo niti ve?a niti manja nego u drugim zemljama. Imaju?i to u vidu mi, kao i sve zemlje, moramo razvijati službe sigurnosti, pravosu?e i adekvatne planove djelovanja. Kod nas u BiH moraju bolje biti uvezane sigurnosne agencije i njihova me?usobna koordinacija.

Koliko mogu doku?iti, Vi se ipak ne plašite eskalacije terorizma u BiH?
Ja sam zabrinut za eskalaciju terorizma u BiH u jednakoj mjeri koliko sam zabrinut za njegovu eskalaciju u svakoj europskoj zemlji.
To je realna ocjena i to je jednostavno tako. Specifi?nost BiH, njezina vjerska struktura stanovništva, što se mora imati u vidu i respektirati, ali ono što stoji iza ove vrste terorizma jednostavno ne prima se kod bosanskohercegova?kih muslimana. To je klju?na ?injenica. To muslimani u BiH kategori?ki odbacuju. Da je druk?ije, mi bismo imali strašan problem, me?utim, to se u narodu naprosto ne prima. Oni koji stoje iza ovih grupacija o?igledno vrbuju pripadnike i budu?i da tu nema željene potpore, ne biraju strukturu tih pripadnika, ne biraju karakter osoba. Zato vrlo ?esto vrbuju one za koje ja mislim da su im potrebni dobri psiholozi i psihijatri.

Što je prevagnulo da SDA kandidira Bakira Izetbegovi?a za ?lana državnoga Predsjedništva? Kakve su mu šanse da pobijedi Silajdži?a i ostale kandidate. Što ?e to zna?iti za jedinstvo u stranci?

- Važno je naglasiti de se opredjeljivanje za kandidata doga?alo u vrlo tolerantnoj atmosferi racionalnog argumentiranja. Odlu?uju?e je bilo odustajanje gosp. Tihi?a od kandidature za ?lana Predsjedništva. On je nakon brojnih borbi u politi?kim i drugim arenama, po mom mišljenju, sasvim razborito odlu?io ne prihvatiti ovu kandidaturu, a svoj puni radni angažman posvetiti stranci.
Nakon odustajanja Tihi?a, izbor je bio izme?u gosp. Bakira i mene. Izetbegovi? je imao više prijedloga s terena, a ja sam dao prednost Bakiru iz više razloga. Prije svega, mislim da je kandidatura Bakira korisna za stranku jer šalje vrlo pozitivnu poruku o prevladavanju podjela koje je donio, za naše prostore neobi?no demokrati?an, izbor predsjednika stranke na posljednjem Kongresu. Naši vjerni bira?i o?ekuju takvu poruku. Imaju?i u vidu veli?inu tog vjernog bira?kog tijela koje nas podržava, mislim da Izetbegovi? ima realne šanse za pobijediti. Procjenjujem da ?e borba biti do kraja neizvjesna, da ?e rezultat biti tijesan, ali da ?e na kraju ipak Izetbegovi? biti pobjednik. Poznaju?i njegov stil rada, mislim da ?e u svojoj kampanji ponuditi novi pristup u radu bošnja?kog ?lana Predsjedništva BiH i nužne promjene u radu Predsjedništva BiH koje gra?ani žele i o?ekuju.

Do sada je Haris Silajdži? ulazio u Predsjedništvo zahvaljuju?i i glasovima ?lanstva SDA. Ho?e li i ovoga puta do?i do rasipanja glasova i strana?ke nediscipline?
Nije ponovljiv kontekst u kojem je ?lanstvo SDA davalo glasove drugom kandidatu jer sada nije mogu?e unutar stranke dobiti podršku za takvo što.

Jesu li kompletirane liste kandidata za ostale visoke državne i entitetske pozicije?

SDA, kao najja?a stranka u BiH, ima zaista bogatu bazu kadrova. U ovom trenutku uspostavljamo principe koji ?e naše kadrove usmjeravati težišno po kriterijima iskustva i kompetentnosti. Ne mogu u ovom trenutku govoriti o konkretnim imenima, jer je prerano.

?ini se kako se parlamentarci polako približavaju rješenjima u zakon o popisu pu?anstva?
Taj zakon je neobi?no važan. Prije svega zbog nužnosti da se popis obavi idu?e godine kako bi dobiveni podaci bili usporedivi i upotrebljivi u europskoj i svjetskoj statisti?koj razmjeni. Bez tih i takvih statisti?kih podataka ne mogu se ostvarivati razvojni, znanstveni i drugi društveni ciljevi. Bez statisti?kih podataka ne ispunjavamo nužan preduvjet za korištenje IPA fondova, kretanje prema ?lanstvu u EU se usporava. Bez popisa nemamo podataka na kojima bi se izgra?ivale makroekonomske i sektorske strategije i koristila sredstva za ravnomjerni regionalni razvoj. Bez popisa nema podataka o radnoj aktivnosti stanovništva, a bez toga je teško izraditi kvalitetnu strategiju zapošljavanja, itd. Nažalost, sve to je potisnuto u drugi plan krajnjom politizacijom pitanja treba li ili ne treba uklju?iti etnokulturne zna?ajke u sadržaj popisa. U tim uvjetima je vrlo teško uraditi jedan posao u kojem bi, prije svega, struka trebala govoriti. Ipak, potrudili smo se i pronašli jedan kompromis koji ispunjava zahtjeve i eliminira sumnje dvaju strahovito suprotstavljenih stajališta.
S jedan strane, imperativni zahtjev: moramo se i etni?ki popisati, jer oni koji to ne?e spremaju zatiranje etniteta i uvo?enje bosanske nacije. S druge strane, imperativan zahtjev: nema etni?kog popisa jer se nisu vratili izbjegli i raseljeni, etni?ki popis ?e dati lažnu sliku etni?ke strukture teritorijalnih jedinica i tako legitimirati posljedice etni?kog ?iš?enja. Stavovi izgledaju nepomirljivi, ali mislim da smo, ipak, pomirili te stavove i pronašli korektan i pošten kompromis: popisati se i etni?ki, ali taj podatak o etni?koj strukturi, dakle samo taj podatak, primjenjivat ?e se nakon okon?anja povratka raseljenih, a do tada je u primjeni etni?ka struktura prema popisu iz 1991. Na komisiji za izradu zakona o popisu smo imali hrabrosti za taj nužni kompromis. U ponedjeljak je zakon dobio podršku i na nadležnoj Komisiji u drugom ?itanju, uz nužni oprez nadam se da ?e pozitivan odnos i pozitivne namjere prevladati i prilikom glasovanja o zakonu na domovima Parlamentarne skupštine.

Pitanje vojne imovine tek nakon izbora

Vojna imovina je tvrd orah. Uzaludne su i preporuke državne tajnice Hilarry Clinton. Milorad Dodik je neumoljiv, ima svoje zahtjeve. Je li ugrožen MAP?
MAP nije ugrožen, ali je ugrožena povoljna dinamika MAP-a. Naime, preduvjet za stupanje na kolosijek MAP-a je rješavanje perspektivne vojne imovine. U me?uvremenu smo dobili jasne poruke i relevantne stavove o na?inu rješavanja tog pitanja. Ti stavovi ?e pomo?i, ali u tijeku je predizborno razdoblje i procjenjujem da ?e se na pitanju vojne imovine do 3. listopada prikupljati izborni bodovi, a pitanje ?e se istinski rješavati nakon tog datuma, odnosno nakon izbora.
 
Razgovarao: Antun Mrkonji?
Dnevni list; 30.03.2010.