2006-08-24
Predsjednik SDA Sulejman Tihi? predstavio Izbornu platformu i kandidate SDA za Op?e izbore 2006. godine
O?ekujem da ?e na narednim izborima SDA potvrditi poziciju ubjedljivo najja?e politi?ke stranke u Bosni i Hercegovini, da ?emo biti izborni pobjednici u 6 kantona – Sarajevski, Tuzlanski, Zeni?ko-Dobojski, Unsko-Sanski, Srednjebosnaski i Bosanskopodrinjski, a u ostalim druga stranka po rezultatima. Uvjeren sam da ?emo u RS zadržati poziciju najja?e nesrpske stranke, a u Federaciji BiH ostati ubjedljivo najja?a stranka. Isto tako smatram da ?e naši kandidati biti izabrani na pozicije potpredsjednika RS i ?lana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Prezentacija Izborne platforme i kandidata SDA za Op?e izbore 2006. godine Dame i gospodo, Dobrodošli na promociju izborne platforme i kandidata SDA za op?e izbore 2006. godine. Zahvaljujem se prisutnim predstavnicima medija, te gostima. Posebno selamim danas prisutne potpisnike Izjave o osnivanju SDA i osniva?e iz svih op?ina Bosne i Hercegovine. Pozdravljam brojne aktiviste i simpatizere iz zemlje i inozemstva. Današnja promocija, uz vaše prisustvo iz cijele BiH, jeste dokaz snage i jedinstva Stranke. Ovo je prilika da se podsjetimo na najvažnije doga?aje i izložim kratku rekapitulaciju onoga što je u?injeno u proteklom periodu (2002-2006), ukratko predstavimo našu predizbornu platformu i odgovorimo na neka pitanja. Dame i gospodo, Najvažniji doga?aji 1. Zvani?no otvoren Memorijalni centar Poto?ari 2. otvoreno nekoliko stotina masovnih grobnica, me?u kojima su najve?e Crni vrh (Zvornik) sa 629 tijela pobijenih Bošnjaka, te ?an?ari 10 – Zvorni?ka Kamenica sa oko 1100, te Stari Kevljani – Prijedor – 456 žrtava 3. Haški tribunal donio prve presude za ratne zlo?ine genocida i potvrdio me?unarodni karakter rata u Bosni i Hercegovini 4. Vlada RS prihvatila Izvještaj Komisije za Srebrenicu o genocidu i progonu Bošnjaka Zašti?ene zone UN Srebrenica i Žepa 5. Umro Alija Izetbegovi?, prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, predsjednik i po?asni predsjednik SDA, najve?i lider bošnja?kog naroda i bh. patriota za odbranu Bosne i Hercegovine 1992-1995 6. Održana sve?ana ceremonija završetka obnove Starog mosta i stare jezgre Grada Mostara 7. Snage SFOR zamijenjene snagama EU, uspostavljen Štab NATO za BiH 8. Održan 4. kongres SDA 9. Obilježena 10. godišnjica genocida u Srebrenici, uz u?eš?e 62 delegacije iz cijelog svijeta 10. Ukinuti vojske i ministarstva odbrane RS i Federacije BiH i formirane jedinstvene Oružane snage Bosne i Hercegovine 11. prof. dr. Mustafa-ef. Ceri? izabran za reisu\'l-ulemu Islamske zajednice BiH. Dr. Ceri? je dobitnik UNESCO-ve nagrade za mir 12. Obilježena 10. godišnjica Dejtonskog mirovnog sporazuma 13. Zapo?eti pregovori za zaklju?enje Sporazuma sa EU o stabilizaciji i pridruživanju 14. Ukinuta obilježja RS i Federacije BiH. Time su kao diskriminiraju?i poništeni himna Bože pravde i grb Nemanji?a u RS, te grb Federacije BiH 15. Okon?ana glavna rasprava pred Me?unarodnim sudom pravde po Tužbi Bosne i Hercegovine protiv SCG za agresiju i genocid Dame i gospodo, osvrt na protekli period Kada analiziramo šta smo uradili u prethodnom periodu, možemo re?i da je dosta u?injeno. Ne baš onoliko koliko smo obe?ali, odnosno koliko smo željeli. Kod ocjene ostvarenih rezultata, mora se imati u vidu da SDA jeste važan segment vlasti, ali da u njoj participiraju i druge politi?ke snage koje druk?ije misle o Bosni i Hercegovini. Bez obzira na sve, ovo je bio period ja?anja države Bosne i Hercegovine. Prenesene su nadležnosti sa entiteta na državu u važnim oblastima odbrane, sigurnosti, poreza, carina, itd. To je dovelo do uspostave brojnih novih institucija na državnom nivou. Umjesto 6, Vije?e ministara sada ima 10 ?lanova, formirana su ministarstva sigurnosti, pravde, prometa i komunikacija, te odbrane. Uspostavljena je jedinstvena državna Obavještajno-sigurnosna agencija, formirana državna Uprava za indirektno oporezivanje, Agencija za policijsku zaštitu - SIPA, jedinstvena Komanda Oružanih snaga BiH, Sud i Tužilaštvo BiH. SDA je bila glavna pokreta?ka snaga svih reformskih procesa. Moramo priznati da nismo postigli ono što smo obe?ali kada je u pitanju gradnja Koridora 5c. Me?utim, i tu su ostvareni odre?eni rezultati na pripremi dokumentacije i osiguranje sredstava za njenu izradu. op?i ekonomski pokazatelji Osigurana je makroekonomska stabilnost sa inflacijom kao u Evropskoj uniji. U periodu 2002-2006, godišnja stopa rasta GDP iznosi 5,5%. U odnosu na 2002., GDP po glavi stanovnika porastao za 34,59% i iznosi 4097,00 KM. Konsolidiran je bankarski sistem, redovno otpla?ujemo vanjski dug. Bilježimo zna?ajan rast industrijske proizvodnje sa godišnjom stopom od preko 10%. Prosje?na netto pla?a tako?er je, u odnosu na 2002., porasla za 35%. Porasla su i inozemna ulaganja koja su u 2005. godini iznosila oko 500 miliona KM. Devizne rezerve Centralne banke bilježe stalni rast i junu 2006. godine iznose 4,6 milijardi KM. Naplata indirektnih poreza u stalnom je porastu i ve? sa današnjim danom dostigla je iznos koji su za cijelu 2002. godinu prikupile entitetske carinske uprave. Istovremeno, troškovi Uprave za indirektno oporezivanje dvostruko su manji od troškova nekadašnjih entitetskih uprava. Nažalost, stopa nezaposlenosti je još uvijek visoka i zvani?no iznosi 41%. Me?utim, ukoliko se uzme obim neregistrirane ekonomije i na?in registriranja nezaposlenih, procjenjuje je da je stvarna stopa nezaposlenosti oko 20%. Federacija BiH 2002. godine, pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 26%, a u prvoj polovini ove godine oko 50%. U Federaciji BiH su ispla?ene tri zaostale prenzije iz prethodnomg mandata, kao i sva dugovanja korisnicima bora?ko-invalidske zaštite. Penzije su, u odnosu na 2002., porasle za preko 25%. Usvojen je Zakon o pravima branilaca i njihovih porodica, Zakon o pravima dobitnika ratnih priznanja i zakoni o dopunskim pravima po kantonima. Izgra?eno je preko 1000 novih stanova za bora?ke populacije i pomoglo u izgradnji oko 10 hiljada stambenih jedinica. Usvojena je zakonska legislativa za civilne žrtve rata i neratne invalide. Javni prihodi ?e, u odnosu na 2002. godinu, ove godine biti ve?i za milijardu KM. U proteklom mandatnom periodu obnovljeno je preko 11 hiljada stambenih jedinica za povratnike, te 160 vjerskih i drugih društvenih objekata. U?estvovali smo u zapošljavanjau i samozapošljavanju povratnika u preko 900 projekata. Rekonstruirano je preko 400 km magistralnog puta, osvijetljeni najvažniji tuneli. Završena je prva dionica auto-puta Jošanica – Podlugovi i izgra?ena druga dionica Visoko – Podlugovi. Ponovno je po?ela sa radom doma?a avio kopanija BH AIRLINES, osigurana sredstva od 500 miliona EURA za modernizaciju željeznica Bosne i Hercegovine. Nismo zadovoljni brzinom procesa privatizacije javnih preduze?a. k a n t o n i U svim kantonima bilježimo dosta dobre rezultate. Istakao bih neke: Kanton Sarajevo - izgra?eno ili rekonstruirano više od 200 km puteva. U trajno vlasništvo dodijeljeno više od 500 stanova za pripadnike bora?kih populacija. Time su trajno stambeno riješena pitanja svih RVI - paraplegi?ara i radno nesposobnih, nosilaca najviših ratnih priznanja, djece bez oba roditelja i roditelja poginulih boraca. Izgra?eno je 5 novih škola za osnovno obrazovanje, dodijeljeno 10 hiljada stipendija za ?ake i studente. Pokrenuto nekoliko razvojnih projekata - izgradnja Sportsko–rekretavivnog centra Igman – Bjelašnica, industrijske zone u op?inama Hadži?i, Ilidža i Vogoš?a, stvoreni uvjeti za realizaciju velikih projekata kao što su Terme Ilidža, Grand Media centar, BBI. U Tuzlanskom Kantonu oživljena je i pokrenuta proizvodnja, uglavnom kroz inozemna ulaganja ili privatizaciju, prije svega u hemijskoj i metaloprera?iva?koj industriji. U hemijskoj industriji, to su Koksna industrija, Fabrika sode i Fabrika cementa Lukavac. Uspješno je okon?an projekat potapanja Jame soli Tušanj. Realiziran ste?ajni postupak kompleksa POLIHEM, uz pokretanje proizvodnje i iznalaženje strateškog investitiora. Uspješno je završena dokapitalizacija fabrike DITA. U metaloprera?iva?kom sektoru, Tvronica motornih dijelova Grada?ac, Elektroremont, Helios, i FGO Banovi?i, Remontaža Tuzla, postižu zavidne rezultate. Zeni?ko-Dobojski Kanton - uspješno okon?ana privatizacija 7 privrednih subjekata: NATRON Maglaj, UNIKO Filter, POBJEDA i ENKER Tešanj, FAD Jelah, METALNO i KIMO Zenica. Time je kvalitetno riješeno oko 3 hiljade radnih mjesta. Izgra?eno je 400 km puteva i devet savremenih mostova, realizirano 260 projekata kapitalnih ulaganja iz oblasti vodosnabdijevanja. Izgra?eno je 6 novih škola i rekonstruirano preko 100 obrazovnih objekata i godišnje dodjeljivano 700 stipendija. Osnovan je Univerzitet u Zenici sa tri nova fakulteta – Pravnim, Ekonomskim i Zdravstvenim. Postavljena sva spomen–obilježja – nišani šehidima i poginulim borcima – ukupno 2350, a stambeno zbrinuto oko 2800 bora?kih porodica. Redovno se godišnje stipendira 670 studenata iz ove populacije. Bosanskopodrinjski Kanton - trajno je i kvalitetno riješen višegodišnji problem vodosnabdijevanja Goražda. Iz poptunog kolapsa pokrenuta privreda i stvoren ambijent za inozemna ulaganja (Bekto Intrenacional i Bekto Preciza). Uspješnom privatizacijom firme UNIS Pobjeda uposleno je 800 radnika. Izgra?eni mostovi na rijeci Osanica u Op?ini Goražde. Izgra?ena je zgrada za bora?ku populaciju sa 21 stambenom jedinicom i 3 poslovna prostora. Realiziran projekat spomen–obilježja – nišana šehidima i poginulim borcima – 773, odnosno 80% od ukupnog broja. Srednjebosanski Kanton - saniran je deficit budžeta od preko 30 miliona KM i ispla?ene 3 zaostale pla?e svim budžetskim korisnicima. Budžetski prihodi pove?ani su sa 69 miliona u 2002 na 117 miliona KM u 2006. godini. Usvojen je prostorni plan Kantona, implementirana mreža zdravstvene zaštite po principu jedan dom zdravlja – jedna apoteka u jednoj op?ini. Ostvaren rast industrijske proizvodnje po stopi od 5,2%, pokrivenost uvoza izvozom je 45%. Dame i gospodo, Izborna platforma Strateški ciljevi SDA definirani su na ?etvrtom kongresu Stranke. To je Bosna i Hercgeovina – država ravnopravnih naroda i gra?ana u kojoj se poštuju ljudska prava i slobode. Zalagat ?emo se i za: - Ustavno ure?enje koje mora uvažavati interese svih njenih naroda i gra?ana. Bosna i Hercegovina može i treba da bude ure?ena na principu uvažavanja razlika, ali i potrebe uskla?ivanja i gradnje jedinstva razli?itosti. To ?emo u?initi kroz izmjene Ustava koje podrazumijevaju preraspodjelu postoje?ih nadležnosti u pravcu ja?anja države i op?ina, preure?enje teritorijalne organizacije zemlje. Zalažemo se za gra?ansku Bosnu i Hercegovinu u kojoj se etni?ka i vjerska prava poštuju shodno evropskim standardima. - Lokalnu samoupravu prema Evropskoj povelji. Podržat ?emo ja?anje nadležnosti lokalnih vlasti i osiguranje sredstava kojima ?e raspolagati. - Afirmaciju bosanskohercegova?kog identiteta kao zajedni?ke odrednice svih gra?ana Bosne i Hercegovine. Razvijat ?emo i poticati ja?anje patriotske svijesti o pripadnosti našoj jedinoj domovini. To ne zna?i negiranje posebnog, ve? afirmaciju višestoljetne tradicije suživota, tolerancije i me?usobnog uvažavanja razli?itih kultura i religija. - Nastavak afirmacije i osiguranje ravnopravne pozicije bosanskog jezika ?iji se kontinuitet može pratiti od bosanskog srednjevjekovlja do danas. - Izgradnju povjerenja me?u narodima i gra?anima. U tome je nezamjenjiva uloga kako haških, tako i doma?ih sudova, jer samo na temeljima istine i pravde možemo graditi bolju budu?nost. Istrajat ?emo u traženju nestalih, dok svi ne budu prona?eni i dostojanstveno pokopani, a odgovorni za zlo?ine kažnjeni. Insistirat ?emo na procesuiranju svih odgovornih za ratne zlo?ine kako pred Me?unarodnim sudom u Hagu, tako i pred doma?im sudovima. Tako?er ?emo istrajati u zahtjevu da podru?je Zašti?ene zone UN Srebrenica i Žepa dobije poseban status, kojim ?e se uspostaviti obaveze države u osiguravanju povratka i razvoja regije. Ostajemo pri Tužbi protiv Srbije i Crne Gore za agresiju i genocid i o?ekujemo da, do kraja ove ili po?etkom naredne godine, Me?unarodni sud pravde donese presudu kojom ?e potvrditi agresiju na državu Bosnu i Hercegovinu i genocid nad našim narodom. SDA ?e dosljedno i trajno ?uvati tekovine oslobodila?ke i antifašisti?ke borbe 1992-1995 za odbranu slobodne i nezavisne Bosne i Hercegovine. Radit ?emo na poboljšanju statusa bora?kih populacija, posebno u oblasti zdravstvenog zbrinjavanja, rehabilitacije za invalide i teže oboljele, jednostavnijeg zapošljavanja, stipendiranja djece šehida, poginulih boraca i ratnih vojnih invalida, te osiguranje jednakih prava bora?kih populacija, neovisno od op?ine prebivališta. Insistirat ?emo na procesuiranju i kažnjavanju svih po?inilaca krivi?nih djela, posebno korupcije i organiziranog kriminala. Niko se ne može skrivati iza politi?ke stranke ili institucije. Borba protiv terorizma, kako samostalno, tako i u okviru me?unarodne koalicije, je naše trajno opredjeljenje. Naš cilj je poboljšanje postoje?e ekonomske situacije. To zna?i i ravnomjerniji regionalni razvoj u okviru 5 ekonomskih regija. O?ekujemo održanje trenda rasta GDP od 7% na godišnjem nivou, a proizvodnje od 11%. Tokom naredne 4 godine, radit ?emo na pove?anju broja zaposlenih za najmanje 15%. Omogu?iti pokrivenost uvoza izvozom od 60% tako što bi izvoz bio pove?an za 20%, uz smanjenje stope uvoza za 10% godišnje. Zalagat ?emo se za formiranje ministarstva zdravstva i fonda zdravstvenog osiguranja sa jedinstvenom zdravstvenom legitimacijom na nivou države, te racionalizaciju i umrežavanje zdravstvenih institucija. Naše opredjeljenje je reforma penzionog sistema, što ?e dovesti do fondova baziranih na principima kapitalizirane štednje i mogu?nosti raspolaganja i upravljanja vlastitim sredstvima tokom cijelog perioda štednje. Do uspostave reformiranog jedinstvenog penzionog sistema na nivou države, osigurat ?emo zaštitu standrda penzionera i pove?anje svih, posebno minimalnih penzija. Trudit ?emo se da penzije u narednom periodu budu pove?ane za oko 50%. Budu?nost Bosne i Hercegovine je u jedinstvenom, modernom i kvalitetnom obrazovnom sistemu, neoptere?enom ideologijama, etni?kom, vjerskom i svakom drugom vrstom netolerancije. Obrazovni sistem u BiH treba da bude uskla?en sa evropskim, uz uvažavanje specifi?nosti i poštivanja kulturnih razli?itosti bh. naroda. Socijalna pravda jedna je od temeljnih vrijednosti društva koju su ratna razaranja, teško?e oporavka i tranzicije u znatnoj mjeri narušili. Težit ?emo ujedna?avanju socijalne zaštite na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine, uvo?enju nulte stope PDV za hranu, lijekove i izdava?ku djelatnost. Naš strateški cilj je povratak prognanika i raseljenih. Jedino tako možemo obnoviti multietni?ku strukturu i osigurati mirnu i stabilnu Bosnu i Hercegovinu. Za nas pitanje povratka nije završeno sve dok se i jedna osoba želi vratiti i dok povratnicima ne osiguramo uvjete za održiv povratak. Opredijeljeni smo za zaštitu vrijednosti porodice i trajnu brigu o djeci i roditeljima. Posebno ?emo promovirati vrijednosti stabilne porodice kao stuba društva i odgojnog procesa. Prijem Bosne i Hercegovine u NATO je najbolja garancija za trajnu sigurnost. Istrajat ?emo na uspostavi jedinstvenih policijskih snaga BiH i ja?anju službi sigurnosti, u skladu sa evropskim standardima. Poštivanje razli?itih svjetonazora, sloboda vjere i autonomnost vjerskih zajednica jedan je od principa naše politike. To podrazumijeva vra?anje oduzete imovine, kao i obnovu porušenih i ošte?enih vjerskih objekata. Zalažem se za društvo i državu u kojoj ?e vjerski velikodostojnici (reisu\'l-ulema, kardinal, mitropolit, rabin, muftije, biskupi, itd.) smjeti jasno kazati ono što misle! Ja?anje veza sa našim gra?anima u inozemstvu je naše trajno opredjeljenje. To podrazumijeva sve vidove suradnje i povezivanja, posebno u oblasti kulture i obrazovanja. Zato ?emo nastaviti raditi na formiranju državnog ministarstva za iseljeništvo. Mladi su važan partner i u?esnik u oblikovanju društva i budu?nosti Bosne i Hercegovine. Osigurat ?emo njihovu zastupljenost u svim strukturama vlasti. Naša vanjska politika, kao i do sada, ima za cilj priklju?enje Bosne i Hercegovine evroatlantskim strukturama – EU i NATO, te Organizaciji islamske konferencije. Posebnu pažnju posvetit ?emo razvijanju i unapre?enju prijateljskih odnosa sa susjedima, stalnim ?lanicama Vije?a sigurnosti UN i zemljama islamskog svijeta. Smatramo da je prisustvo me?unarodne zajednice u formi Ureda visokog predstavnika sa bonskim ovlastima još uvijek nužno i korisno. Do zatvaranja OHR i ukidanja bonskih ovlasti treba do?i kada BiH potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU i izvrši neophodne promejne Ustava, koje ?e omogu?iti samostalno funkcioniranje bh. institucija. Dame i gospodo, Iz navedenoga se vidi šta je ura?eno i šta SDA namjerava uraditi. Bez obzira na odre?ena nesnalaženja, greške, propuste, uvjeren sam da smo ve?im dijelom ispunili naša izborna obe?anja. O?ekujem da ?e na narednim izborima SDA potvrditi poziciju ubjedljivo najja?e politi?ke stranke u Bosni i Hercegovini, da ?emo biti izborni pobjednici u 6 kantona – Sarajevski, Tuzlanski, Zeni?ko-Dobojski, Unsko-Sanski, Srednjebosnaski i Bosanskopodrinjski, a u ostalim druga stranka po rezultatima. Uvjeren sam da ?emo u RS zadržati poziciju najja?e nesrpske stranke, a u Federaciji BiH ostati ubjedljivo najja?a stranka. Isto tako smatram da ?e naši kandidati biti izabrani na pozicije potpredsjednika RS i ?lana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Za ovakav rezultat, važno je i potrebno puno jedinstvo Stranke. Postavljene ciljeve možemo ostvariti samo ako smo jedinstveni. To možemo u?initi kao i do sada, dobrom, organiziranom i korodiniranom kampanjom. Li?ne animozitete i netrpeljivosti moramo ostaviti po strani. Ništa ne smije ugroziti naš uspjeh. Moramo biti svjesni da je pobjeda istinska ako je ostvarena na svim nivoima i ako naši kandidati pobijede i pojedina?no. Glas sa SDA je glas ZA PRAVDU I SIGURNOST! JA?AJMO BiH ZA DOBROBIT SVIH! Dame i gospodo, odgovori na neka pitanja Ovo je prilika da odgovorim na neka najvažnija pitanja: 1. Zašto je trebalo usvojiti amandmane na Ustav Bosne i Hercegovine i koje su negativne posljedice? Usvajanje amandmana zna?ilo je ja?u državu, a slabije entitete! Efikasniju i funkcionalniju vlast na nivou Bosne i Hercegovine, te nove državne institucije. Prema sadašnjem Ustavu, BiH ima samo 10 nadležnosti. Za sve ostalo, nadležni su entiteti! Da su usvojeni amandmani, Bosna i Herceovina bi imala 23 nadležnosti u najvažnijim oblastima. Osim toga, država bi bila nadležna za sve zakone i druge akte koji su uvjet za ?lanstvo u EU i NATO. Isto tako, do sada prenesene nadležnosti sa entiteta na državu ne bi mogle biti vra?ene. Po prvi puta u svojoj povijesti, imali bismo predsjednika, premijera i Vladu Bosne i Hercegovine. Dobili bismo efikasniji i funkcionalniji državni parlament. Isto tako, svaki gra?anin Bosne i Hercegovine, bez obzira na etni?ku pripadnost ili mjesto življenja, mogao bi biti kandidiran i biran na svaku od funkcija. Sada to, nažalost, nije slu?aj. Još uvijek nije mogu?e sagledati sve negativne posljedice neusvajanja amandmana. Osim što je došlo do radikalizacije politi?kih prilika, direktna posljedica neusvajanja amandmana jeste zastoj u reformi policije. Da su usvojeni amandmani, tada bi isklju?ivo država bila nadležna za poslove sigurnosti i ne bi došlo do zaustavljanja reforme policije. Tako?er su ugrožene i druge reforme i institucije zbog zahtjeva za vra?anje prenesenih nadležnosti entitetima (problem u raspodjeli javnih prihoda itd.). Umjesto da smo napravili nekoliko koraka naprijed i sada ve? radili na pripremama druge faze amandmana pod pokroviteljstvom SAD i EU, vratili smo se dosta unazad. Zbog svega ovoga, usporen je put Bosne i Hercegovine prema evroatlantskim strkturama -Sporazum o stabilizaciji i priklju?ivanju EU itd. Uvjeren sam da je gra?anima jasno da odgovornost za to snose SBiH, HDZ 1990, te nekoliko neodgovornih poslanika. 2. Ko su budu?i politi?ki partneri? Ciljeve naše politike ostvarivat ?emo sa strankama koje djeluju sa pozicija suverene, nezavisne i nedjeljive države Bosne i Hercegovine. Prednosti u toj suradnji davat ?emo probosanskim strankama. Koje ?e to konkretno stranke biti, prvenstveno zavisi od izbornih rezultata i njihovih programa. Nadamo se da ?emo imati alternativu i mogu?nost izbora stranaka iz hrvatskog i srpskog naroda. ?esto se postavlja pitanje da li ?e se i?i u koaliciju sa SDP? SDA je bila u koalicionim odnosima sa SDP u vrijeme odbrambeno-osolobodila?kog rata i našla se na istoj strani u projektu za budu?nost Bosne i Hercegovine – prve faze ustavnih amandmana. Nema nikakvoga dogovora, ni javnog, ni tajnog, o budu?oj koaliciji! Ukoliko bude potrebno, o tome ?e odlu?iti organi Stranke. 3. Zašto SDA participira u Vladi entiteta RS? Važno je i neophodno da naši predstavnici budu zastupljeni u manjem bh. entitetu na svim nivoima i institucijama! Ne zbog SDA, ve? zbog naših gra?ana koji žive i vra?aju se tamo. U?eš?em u vlasti, lakše je rješavati njihove životne probleme. Svjesni smo da smo u tim institucijama trenutno politi?ka manjina i ?esto izloženi preglasavanjima. Me?utim, ako odete u Fo?u, Bijeljinu, Doboj, Banju Luku, Zvornik, Prijedor, Bratunac, Srebrenicu ili bilo koje drugo mjesto u RS, i pitate da li je bolje da naši predstavnici budu u vlasti i institucijama ili ne, svi ?e re?i da im je mnogo lakše kada se imaju kome obrartiti. Borba za Bosnu i Hercegovinu danas se ne vodi u Hotelu Holidej Inn ili sjedištima politi?kih stranaka u Sarajevu, ve? upravo na terenu. U Prijedoru, Višegradu, Stocu, Kotor Varoši, Modri?i, Tesli?u, Vlasenici itd.! 4. Pozivi na tzv. referendum u RS. To apsolutno nije mogu?e! Ne postoje pravne, politi?ke, niti stvarne pretpostavke. Toga su potpuno svjesni i oni koji se ?esto pozivaju ili prijete referendumom. Gra?ani dobro pamte zablude i posljedice tzv, plebiscita iz 1991. godine o otcjepljenju srpskog naroda iz Bosne i Hercegovine. To im nije uspjelo kako tada, tako ni u periodu 1992-1995, kada su SRJ i tzv. JNA, ?etvrta vojna sila u Evropi, izvršile brutalnu agresiju na našu zemlju, po?inivši genocid i najbrutalnije sistematske masovne zlo?ine. Takvi projekti i zablude, kroz povijest preskupo su koštali kako srpski, tako i druge narode. Oni koji još uvijek zagovaraju propale projekte velike srbije ili nekakve srpske države u Bosni i Hercegovini, krajnje je vrijeme da sa tim prestanu ili odu negdje drugo! Me?utim, sa sobom ne mogu ponijeti, niti prisvojiti, ni jedan pedalj Bosne i Hercegovine! 5. Zašto je povu?ena inicijativa za ukidanje naziva entiteta RS? Poznato je da je prihva?ena moja inicijativa i ukinuti simboli RS - himna Bože pravde i grb Nemanji?a, kao i grb Federacije BiH! Simboli RS su ukinuti jer diskriminiraju bošnja?ki i hrvatski, a grb Federacije BiH diskriminira srpski narod! Isto tako, pokrenuo sam inicijativu za ukidanje naziva entiteta RS kao diskriminiraju?eg u odnosu na ostale narode i gra?ane u ovom entitetu. U vrijeme pokretanja inicijative, tekao je i proces izmjena Ustava Bosne i Hercegovine. Nažalost, zbog neusvajanja amandmana na Ustav, nagoviješteno je da ?e Sud odbiti inicijativu i to bi bila kona?na odluka Suda. Da se to ne bi dogodilo, samo sam privremeno povukao zahtjev, ?ekaju?i povoljnu pravnu situaciju da se takav zahtjev ponovi. Dakle, dalje zadržavanje naziva entiteta RS jeste još jedna od negativnih posljedica neusvajanja prve faze amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine! 6. Pismo Irfana Ajanovi?a Mustafi Ceri?u Imaju?i u vidu da je Irfan Ajanovi? i predsjednik Glavnog odbora SDA, a dr. Mustafa Ceri? i reisu\'l-ulema Islamske zajednice, nužan je komentar: 1. Ovo je isklju?ivo privatno pismo Irfana Ajanovi?a Mustafi Ceri?u! 2. Ja li?no, kao predsjednik, niti bilo koji dužnosnik Stranke, nismo bili upoznati sa Ajanovi?evom namjerom da to u?ini! 3. Što se ti?e kvalifikacija koje se odnose na reisu\'l-\'ulemu dr. Mustafu Ceri?a kao li?nost, za mene su neprihvatljive, zbog ?ega se od njih ogra?ujem. 4. Isto tako smatram da stoje odre?ene zabrinutosti koje je Irfan Ajanovi? iskazao u pogledu aktivnosti i na?ina djelovanja vjerskog poglavara i nekih njegovih suradnika, a ti?u se pristrasnosti, politi?kih ocjena i podrške u izbornoj kampanji. 5. Od Islamske zajednice, kao i ostalih vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini, o?ekujem da pozovu gra?ane da iza?u na izbore, ?ime ?e najbolje doprinijeti demokraciji na ovim prostorima.